Križaljka kao didaktička igra u nastavi Povijesti

Križaljka pripada onim nastavnim aktivnostima koje gotovo da ne trebaju posebno objašnjavati učenicima. Pravila su poznata, zadatak je jasno strukturiran, a rješavanje ima element igre i izazova. U nastavi Povijesti križaljke se zato često pojavljuju pri ponavljanju gradiva, provjeri poznavanja pojmova ili kao kratka aktivnost na početku ili kraju nastavnog sata. No iz perspektive predmetnog kurikuluma važnije je pitanje: što učenik rješavajući križaljku zapravo uči?

Odgovor nije da križaljku treba napustiti zato što suvremena nastava Povijesti naglašava povijesno mišljenje. Upravo suprotno. Križaljka može biti vrlo koristan didaktički alat ako joj dodijelimo zadatak koji odgovara njezinim mogućnostima. Problem nastaje tek kada od jednoga nastavnog alata očekujemo više nego što njegov format može dati.

Križaljka nije cilj, nego sredstvo

Hrvatski predmetni kurikulum Povijesti nastavu ne svodi na usvajanje podataka. Uz razumijevanje događaja, procesa i pojava učenici trebaju razvijati tehničke koncepte vremena i prostora, uzroka i posljedica, kontinuiteta i promjena, rada s povijesnim izvorima, povijesne perspektive te usporedbe i sučeljavanja. Istodobno kurikulum jasno zadržava važnost činjeničnog znanja: poznavanja i razumijevanja događaja, procesa i pojava, temeljnih kronoloških odrednica te odgovarajuće povijesne terminologije. Tu je prirodno mjesto križaljke.

Da bi učenik mogao razmatrati uzroke križarskih ratova, uspoređivati atensko i spartansko društvo ili analizirati položaj različitih društvenih skupina u srednjem vijeku, mora znati što znače pojmovi koje pritom koristi. Povijesno mišljenje ne razvija se u sadržajnom vakuumu.

Križaljka zato može dobro služiti za:

• prisjećanje i učvršćivanje ključnih pojmova
• povezivanje pojma s njegovim značenjem
• provjeru osnovnih kronoloških i sadržajnih znanja
• aktiviranje prethodnog znanja
• pripremu učenika za zahtjevniju aktivnost
• samoprovjeru prije pisane provjere
• brzo formativno utvrđivanje pojmova koji učenicima još predstavljaju teškoću.

Važno je, međutim, razlikovati poznavanje pojma od njegove primjene u povijesnom zaključivanju. Učenik koji u križaljku uspješno upiše pojam „reformacija“ pokazao je da ga može prepoznati na temelju traga. Tek u sljedećem zadatku možemo od njega tražiti da objasni zašto se reformacija pojavila, koje je promjene izazvala ili kako su je doživljavale različite skupine.

Križaljka u različitim dijelovima nastavnog procesa

Kolegica Valentina Milohanić u stručnom radu Križaljka u nastavi povijesti prikazuje vrlo širok raspon njezine praktične uporabe: kao motivacijsku uvodnu aktivnost, tijekom obrade, u završnom dijelu sata, pri ponavljanju većega opsega gradiva te prije pisane provjere znanja. Posebno je korisna ideja da se križaljka ne promatra samo kao zabavna aktivnost nego kao način da učenik i učitelj relativno brzo dobiju informaciju o tome koji su pojmovi i činjenice usvojeni, a gdje još postoje praznine u znanju. Takva fleksibilnost omogućuje nekoliko različitih metodičkih scenarija.

Na početku sata kratka križaljka može aktivirati prethodno znanje potrebno za novu temu. Primjerice, prije obrade Aleksandra Velikoga učenici mogu riješiti pet ili šest pojmova povezanih s grčkim polisima, Perzijskim Carstvom i Makedonijom. Završna označena slova mogu dati riječ ALEKSANDAR, čime se aktivnost prirodno pretvara u uvod u novu temu.

Tijekom obrade križaljka može poslužiti kao strukturirana bilješka. Učenici nakon pojedinog dijela lekcije rješavaju dva ili tri nova pojma, ali odgovore ne dobivaju unaprijed. Moraju ih pronaći u tekstu, na karti ili u nastavnikovom izlaganju. Na kraju sata križaljka od šest do osam pojmova može poslužiti kao kratka provjera razumijevanja osnovne terminologije.

Najveći potencijal ipak ima u ponavljanju, kada učeniku omogućuje da bez ponovnog čitanja cijele lekcije pokuša prizvati pojam iz pamćenja na temelju kratkog traga.

Primjer 1: već pripremljena križaljka na papiru

Najjednostavniji model ne zahtijeva računala, telefone ni internetsku vezu.

Zamislimo sat ponavljanja teme Hrvatska u srednjem vijeku u 6. razredu. Učitelj pripremi križaljku s 12–15 pojmova koji predstavljaju osnovnu terminologiju obrađenih sadržaja.

Primjeri tragova mogu biti:

1. Hrvatski vladar koji je 925. u papinskom pismu naslovljen kao kralj.
Odgovor: TOMISLAV

2. Vladarska dinastija koja je Hrvatskom vladala do kraja 11. stoljeća.
Odgovor: TRPIMIROVIĆI

3. Grad povezan s krunidbom kralja Zvonimira prema kasnijoj tradiciji.
Odgovor: SOLIN

4. Zajednica Hrvatske i Ugarske od početka 12. stoljeća bila je povezana osobom zajedničkoga…
Odgovor: KRALJA

Učenici križaljku najprije rješavaju samostalno, primjerice osam minuta.

Nakon toga ne treba samo pročitati rješenja. Korisniji je drugi korak. Učenici pokraj svakog odgovora mogu staviti:

U parovima zatim uspoređuju samo odgovore označene upitnikom ili minusom. Učitelj na kraju ne mora prolaziti svih petnaest pojmova, nego se usredotočuje na tri ili četiri koja su većem broju učenika bila problematična.

Na taj način obična tiskana križaljka postaje mnogo više od popunjavanja kvadratića: daje učeniku informaciju o vlastitom učenju, a učitelju podatak o tome što treba dodatno razjasniti.

Ako se križaljka koristi prije pisane provjere, rezultat ne mora biti ocjena. Vrijednija može biti poruka učeniku: ovo znam – ovo još trebam ponoviti.

Od jednostavne definicije prema kvalitetnijem tragu

Kvaliteta križaljke u velikoj mjeri ovisi o kvaliteti tragova.

Križaljka i dalje prvenstveno provjerava pojam, ali trag ne mora uvijek biti školska definicija prepisana iz udžbenika. Dobro oblikovan trag učenika može potaknuti da poveže osobu, prostor, vrijeme i značenje. Pritom treba izbjegavati nejasne formulacije i pojmove koji imaju više mogućih odgovora. Križaljka počiva na relativno preciznom odnosu pitanja i odgovora. Upravo zato nije najbolji format za pitanja na koja povjesničar opravdano može odgovoriti: „ovisi o kontekstu“.

Križaljka kao prvi korak, a ne završetak aktivnosti

Kurikulumski je posebno korisno križaljku povezati s kratkim zadatkom višega reda.

Nakon križaljke o Francuskoj revoluciji učitelj može izdvojiti tri riješena pojma:

BASTILLE – DEKLARACIJA – REPUBLIKA

i postaviti pitanje:

Kako se ova tri pojma mogu povezati u priču o promjeni francuskoga političkog poretka?

Nakon križaljke o industrijskoj revoluciji učenici mogu dobiti pojmove:

PARNI STROJ – TVORNICA – GRAD – RADNIK

te zadatak:

Odaberite tri pojma i objasnite jednu uzročno-posljedičnu vezu među njima.

Križaljka je tada poslužila za aktivaciju činjeničnog znanja, a dodatno pitanje otvara prostor tehničkom konceptu uzroka i posljedica. To je jednostavan način da se tradicionalna nastavna igra uključi u kurikulumski usmjeren sat bez pokušaja da sama križaljka obavi posao za koji nije oblikovana.

Mogu li učenici sami izrađivati križaljke?

Mogu, ali tada je potrebno promijeniti obrazovni cilj. Milohanić opisuje projektni zadatak u kojemu su učenici 6. razreda nakon obrade cjeline o Europi u srednjem i ranom novom vijeku sami birali pojmove, oblikovali tragove, izrađivali mrežu križaljke, pripremali praznu verziju i rješenja te svoj proizvod predstavljali drugima.

Najzanimljiviji dio takve aktivnosti zapravo nije crtanje mreže. Didaktički je vredniji trenutak u kojemu učenik mora odlučiti:

Koji su pojmovi dovoljno važni da ih uključim i kako ću ih objasniti tako da netko drugi može otkriti odgovor?

Učenička izrada križaljke zato može biti korisna kao kraća aktivnost sistematizacije gradiva. Primjerice, svaka skupina dobiva zadatak odabrati osam ključnih pojmova iz određene teme. Za svaki pojam mora napisati trag koji ne smije sadržavati samu riječ ni njezin očiti dio. Nakon toga skupine razmjenjuju križaljke i rješavaju ih.

Završno pitanje može glasiti:

Koja ste tri pojma smatrali najvažnijima za razumijevanje teme i zašto?

Upravo posljednje pitanje čini razliku. Učenik više ne razmišlja samo o tome može li riječ smjestiti u mrežu nego i o važnosti sadržaja.

Za redovnu nastavu nema previše smisla zahtijevati dugotrajan dvotjedni projekt svaki put kada se želi ponoviti gradivo. Samostalna izrada posebno je primjerena izbornoj temi, povijesnoj grupi, ponavljanju većega opsega gradiva ili aktivnosti u kojoj učenici stvaraju materijal za druge učenike.

Digitalna križaljka: ista metoda, drugačije mogućnosti

Digitalizacija sama po sebi ne čini križaljku didaktički kvalitetnijom. Digitalna verzija ima smisla kada donosi konkretnu dodatnu vrijednost: automatsku provjeru, ponovni pokušaj, neposredno označavanje pogrešaka, jednostavno dijeljenje ili mogućnost samostalnog rada izvan učionice.

Milohanić navodi primjer alata CrosswordLabs, u kojemu učitelj unosi odgovore i tragove, a alat generira mrežu koja se može rješavati mrežno ili pripremiti za ispis. U praktičnom radu s hrvatskim jezikom treba provjeriti način na koji pojedini generator tretira grafeme i višeslovne znakove, osobito lj i nj, prije nego što se križaljka podijeli učenicima. U istom smo alatu radili i križaljke koje imamo u TRGOVINI na HPP. Isti autor ima i alat za izradu osmosmjerki. Kolega Matt Johnson te alate izrađuje još od 2011. godine i tih $10 za licencu mu se isplati platiti (prema je sve što trebamo za nastavu i besplatno!).

Za HPP posebno je zanimljiva druga mogućnost: H5P Crossword. H5P ima poseban tip sadržaja Crossword koji se može koristiti u WordPressu. Učitelj ili autor unosi riječi i tragove, sustav oblikuje interaktivnu mrežu, a učenik odgovore unosi izravno u pregledniku. Aktivnost omogućuje provjeru odgovora, ponovni pokušaj i, ako je autor tako postavi, prikaz rješenja.Digitalna križaljka: ista metoda, drugačije mogućnosti

H5P je osobito prikladan za sadržaje namijenjene samostalnom učenju jer učenik ne mora čekati učitelja da provjeri odgovore. Križaljka se može postaviti kao kratka provjera nakon jednoga dijela sadržaja ili kao završna aktivnost nakon nekoliko povezanih tekstova.

Digitalnu interaktivnost ne treba zaustaviti na križaljci. Primjerice, učenik u H5P križaljci o Drugome svjetskom ratu rješava pojmove:

OKUPACIJA – OTPOR – PROPAGANDA – HOLOKAUST – KOLABORACIJA

Nakon uspješno riješene križaljke slijedi drugi H5P ili klasični zadatak:

Odaberi dva pojma i objasni zašto njihovo značenje ne možemo razumjeti samo iz jedne kratke definicije.

Ili učenik nakon križaljke dobiva fotografiju propagandnog plakata i nekoliko pitanja za analizu izvora.

Takvim slijedom križaljka radi ono u čemu je dobra – aktivira terminologiju, a zatim učenik prelazi na analizu dokaza, kontekstualizaciju i povijesno zaključivanje.

Papir ili ekran?

Ne postoji metodički razlog da digitalna križaljka automatski bude bolja od tiskane.

Kombinacija je također moguća. Učenici mogu na satu rješavati tiskanu križaljku u paru, a za samostalno ponavljanje kod kuće dobiti digitalnu verziju s automatskom provjerom. Digitalni alat ne treba određivati nastavnu aktivnost. Najprije odlučujemo što učenik treba naučiti i što treba učiniti, a tek zatim biramo papir, H5P ili neki drugi alat.

Nekoliko metodičkih pravila za dobru povijesnu križaljku

Pri pripremi križaljke korisno je voditi računa o nekoliko jednostavnih načela.

• Manje je često više. Deset dobro odabranih pojmova može biti didaktički vrijednije od trideset detalja koje će učenik nakon sata zaboraviti.
• Birajte pojmove povezane s ishodom. Ako pojam nije važan za razumijevanje teme, pitanje je zašto bi se pojavio u križaljci.
• Ne pretvarajte križaljku u test trivijalnosti. Godina rođenja manje važne osobe ili naziv sporedne bitke rijetko predstavljaju znanje koje želimo trajno učvrstiti.
• Trag mora biti jednoznačan. Ako tri povijesna pojma mogu odgovarati istoj definiciji, problem nije u učeniku nego u pitanju.
• Ne završavajte uvijek bodovima. Pogrešni odgovori korisna su informacija za daljnje učenje.
• Povežite križaljku s drugim tipom zadatka. Jedno pitanje „Objasni zašto…“, „Poveži…“ ili „Što se promijenilo…“ može napraviti važan prijelaz od prisjećanja prema razumijevanju.
• Omogućite različite načine rada. Nekim će učenicima križaljka predstavljati dodatnu teškoću zbog čitanja, pravopisa ili specifičnih teškoća učenja. U takvim situacijama mogu pomoći rad u paru, ponuđeni popis pojmova, prvo slovo ili druge prilagodbe.

Stara nastavna igra u novom kurikulumskom okviru

Križaljka nije nova metoda, ali to ne znači da joj nema mjesta u suvremenoj nastavi Povijesti. Kurikulumska nastava ne zahtijeva odbacivanje svake aktivnosti usmjerene na činjenično znanje. Za razvoj povijesnog mišljenja učenici trebaju raspolagati riječima, osobama, kronologijom i osnovnim informacijama kojima će misliti o prošlosti. Dobro osmišljena križaljka može pomoći upravo u tome.

Njezina najveća vrijednost nije u tome da zamijeni analizu izvora, raspravu, problemski zadatak ili istraživanje, nego da učenicima na brz, jasan i motivirajući način pomogne izgraditi i provjeriti znanje potrebno za takve aktivnosti.

Učitelj pritom može birati između sasvim jednostavnoga tiskanog listića, križaljke koju izrađuju sami učenici, mrežnih generatora poput CrosswordLabsa ili interaktivne H5P križaljke s automatskom provjerom. Metoda ostaje ista; mijenja se način na koji je uklapamo u proces učenja.

Literatura i izvori

• Ercikan, K. i Seixas, P. (ur.) (2015). New Directions in Assessing Historical Thinking. Routledge.
• Koren, S. (2014). Čemu nas uči povijest? Nastava povijesti, ideje o učenju/poučavanju i ishodi učenja. Profil International.
• Milohanić, V. (2026). „Križaljka u nastavi povijesti“. Varaždinski učitelj – digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje, 9(21).
• Ministarstvo znanosti i obrazovanja (2019). Kurikulum nastavnog predmeta Povijest za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj. Narodne novine 27/2019.
• Seixas, P. i Morton, T. (2013). The Big Six Historical Thinking Concepts. Nelson Education.
• H5P. Crossword – H5P Content Type. URL: https://h5p.org/content-types/crossword