Zamislimo kilogram kao novu vrstu koja se pojavila u Francuskoj krajem 18. stoljeća. Stvorili su ga znanstvenici, pustili u svijet, a on se zatim proširio gotovo cijelim planetom. I sad nas plaši kad god stanemo na vagu. Ta šala skriva zanimljivu povijest.
Revolucija koja je htjela izmjeriti svijet
Prije Francuske revolucije u Europi nije postojao jedinstven sustav mjerenja. Različiti gradovi i pokrajine koristili su različite mjere za duljinu, masu i obujam. To je otežavalo trgovinu, naplatu poreza, gradnju i znanstvena mjerenja. Francuski revolucionari željeli su stvoriti sustav koji će biti jednostavan, racionalan i jednak za sve. Tako je nastajao metrički sustav.
Francuskim dekretom od 1. kolovoza 1793. uvedena je jedinica mase nazvana grave, neposredni prethodnik današnjeg kilograma. Naziv kilogram uveden je nešto kasnije, a 1799. izrađen je i fizički francuski etalon (uzorak) kilograma.
Znanstvenici su željeli da nove mjere budu povezane s prirodom, a ne s nekim slučajno odabranim utegom ili lokalnim običajem. Jedinica mase zato je bila povezana s određenom količinom vode.
Metrički sustav nije odmah postao svjetski standard. Države su ga prihvaćale postupno tijekom 19. i 20. stoljeća.
Njegova je prednost bila jednostavnost:
1 kilogram = 1000 grama
1 metar = 100 centimetara
1 kilometar = 1000 metara
Takav je sustav olakšao trgovinu, znanstveni rad, industriju i svakodnevni život.
Danas je kilogram osnovna jedinica mase Međunarodnog sustava jedinica – SI. Od 2019. više nije definiran pomoću metalnog predmeta, nego pomoću temeljne konstante prirode – Planckove konstante.
