Kada je zagrebački časopis Dom i svijet 1923. izvještavao o jubilarnom međunarodnom lawn-tennis turniru HAŠK-a, Miru Würth nije trebalo posebno predstavljati. Bila je jednostavno „prvakinja Zagreba“. Protivnica joj je bila Emmy Hagenauer, prvakinja Beča, a meč je među gledateljima pratio i kralj Aleksandar Karađorđević. Mira je prvi set dobila 6 : 4, nakon čega joj je kralj čestitao „na uspjehu i lijepoj igri“. Hagenauer je potom preokrenula susret i pobijedila 4 : 6, 6 : 0, 6 : 1.
Ta epizoda dobro pokazuje položaj koji je Mira Würth zauzimala u hrvatskom i jugoslavenskom tenisu 1920-ih. Nije bila samo jedna od prvih žena koje su se bavile organiziranim sportom, nego višestruka prvakinja i jedna od najuspješnijih hrvatskih tenisačica svojega vremena.
Od Mire Antolković do Mire Würth
Mira Würth rođena je kao Mira Antolković 20. kolovoza 1892. u Križevcima. U izvorima se pojavljuje i kao Mira Antolković-Würth. Bila je sestra Nikole Antolkovića, jednoga od najboljih hrvatskih i jugoslavenskih tenisača prve polovice 1920-ih, a udala se za Hinka Würtha, važnog sportskog organizatora i prvog predsjednika Jugoslavenskoga teniskog saveza.
Kasniji biografski izvori navode da je tenis počela igrati 1912., no pronađen je i stariji trag. Hrvatski planinar već 1910. objavljuje fotografiju „Tennis matcha u Zagrebu“ na kojoj je među sudionicima navedena Mira Antolković. To pokazuje da se tenisom bavila najmanje dvije godine ranije.
Višestruka prvakinja
Nakon Prvoga svjetskog rata tenis se u novoj Kraljevini SHS ubrzano organizirao. Godine 1921. održano je prvo međunarodno prvenstvo, a pobjednici su bili brat i sestra: Nikola Antolković u muškoj i Mira Antolković-Würth u ženskoj konkurenciji.
Prema Leksikonu Križevčana, Mira je Međunarodno prvenstvo Jugoslavije u pojedinačnoj konkurenciji osvojila 1921., 1922., 1924. i 1926. godine. Osvajala je i ženske parove s Marom Peleš, Vlastom Gostišom i Verom Bokor, dok je u mješovitim parovima nastupala s bratom Nikolom. Njihovi zajednički naslovi iz 1924. i 1926. potvrđeni su i u Hrvatskom biografskom leksikonu.
Pri tome treba biti oprezan s nazivima natjecanja. Suvremeni tisak i kasnije statistike ne razlikuju uvijek jednako „prvenstvo Jugoslavije“, državno prvenstvo i međunarodno prvenstvo, pa nije sigurno sve Mirine naslove svesti na jednu jedinstvenu seriju natjecanja.
Posebno je vrijedan izvještaj Virovitičana iz rujna 1926. Nakon međunarodnog turnira za prvenstvo Jugoslavije novine su zapisale:
Prvenstvo dama dobila je gdja Mira Würth iz Zagreba, koja to prvenstvo ima već čitav niz godina.
Rezultatska baza Tennis Abstract za isto zagrebačko natjecanje bilježi njezinu pobjedu nad Vlastom Gostišom 6 : 4, 6 : 2. Formulacija Virovitičana važna je jer pokazuje kako su Miru doživljavali njezini suvremenici. Već tada nije bila tek uspješna igračica jedne sezone, nego prepoznatljiva višegodišnja prvakinja.
Prema kasnijim biografskim zapisima, njezina se karijera nastavila i početkom 1930-ih. Leksikon Križevčana navodi da je 1932. nastupila za reprezentaciju na Balkanskim igrama, dok HAŠK-ova retrospektiva tvrdi da je s reprezentacijom osvojila naslov. Primarni zapis rezultata toga natjecanja zasad nije pronađen.
Pionirka ženskoga sporta
Mira Würth pripadala je generaciji žena koje su se sportom bavile u vrijeme kada je organizirani ženski sport tek osvajao svoje mjesto u javnosti. Tenis je ženama ranije od mnogih drugih sportova omogućio natjecateljski prostor, ali upravo su igračice poput Mire taj prostor učinile stvarnim i vidljivim.
Igrala je prije Prvoga svjetskog rata, poslije rata osvajala domaća i međunarodna prvenstva, natjecala se protiv austrijskih igračica te osvajala pojedinačne naslove i naslove u parovima. Suvremeni tisak nazivao ju je „prvakinjom Zagreba“ i bilježio da prvenstvo drži „već čitav niz godina“. Zbog toga njezina važnost nije samo u broju osvojenih turnira. Mira Würth pripada među pionirke ženskoga sporta u Hrvatskoj i među najuspješnije hrvatske tenisačice međuratnog razdoblja.
Umrla je u Zagrebu 1966. godine. Za točan datum postoje dva podatka: Leksikon Križevčana navodi 6. rujna, dok se u jednoj HAŠK-ovoj retrospektivi pojavljuje 6. studenoga. Dok se ne pronađe službeni zapis, razliku je najbolje ostaviti otvorenom.
Danas je njezino ime široj javnosti gotovo nepoznato. Sačuvani izvori, međutim, pokazuju da je prije stotinjak godina Mira Antolković-Würth pripadala samom vrhu hrvatskoga i jugoslavenskog ženskog tenisa.
Izvori
Dom i svijet, br. 18, 1923., str. 313.
Virovitičan, 12. rujna 1926.
Hrvatski planinar, 1910.
Hrvatski biografski leksikon, natuknice „Antolković, Nikola“ i „Antolković-Würth, Mira“.
Ivan Huić, Tenis u Jugoslaviji poslije prvog svjetskog rata.
Leksikon Križevčana, natuknica o Miri Würth.
Tennis Abstract, povijesni rezultati za 1922., 1923. i 1926.
Više o pravima žena kroz povijest pročitajte u članku učiteljice Višnje Matotek na ovoj poveznici.
