Kad Povijest digne učenike iz klupa – igra Dan-noć u 5. i 6. razredu

Nastava Povijesti ne mora uvijek značiti sjedenje u klupi, čitanje, zapisivanje i razgovor. Ponekad je dovoljno posljednjih nekoliko minuta sata iskoristiti za jednostavnu igru u kojoj će svi učenici ustati, razmisliti, donijeti odluku – i pritom se barem malo razgibati.

Jedna od takvih aktivnosti je Dan-noć, dobro poznata dječja igra koju možemo vrlo jednostavno prilagoditi ponavljanju Povijesti. Ne zahtijeva pripremu učionice, računala, projektor, mobitele ni posebne materijale. Potrebni su samo učenici, nekoliko dobro pripremljenih tvrdnji i nešto prostora uz klupe. Kolegica Milohanić je igru već kratko opisala u časopisu Poučavanje Povijesti.

Posebno je prikladna za 5. i 6. razred osnovne škole. Učenici te dobi uglavnom još bez velikog nagovaranja prihvaćaju igru, natjecanje i tjelesnu aktivnost kao dio nastave. U sedmom i osobito osmom razredu dio učenika već postaje pomalo „previše cool“ za čučanje pred razredom. Naravno, postoje razredi koji će ovakvu aktivnost prihvatiti i kasnije, ali ovdje se namjerno zadržavam na petom i šestom razredu.

Kako se igra Dan-noć?

Pravila se mogu objasniti za manje od minute. Velika je šansa da su učenici tu igru već naučili u razrednoj nastavi. Nakon obrade sadržaja svi učenici ustanu. Učitelj izgovara tvrdnju povezanu s onime što se učilo.

Ako učenik smatra da je tvrdnja točna, ostaje stajati – DAN.

Ako smatra da je tvrdnja netočna, čučne – NOĆ.

Nakon što su svi zauzeli položaj, učitelj otkriva točan odgovor. Učenici koji su pogriješili ispadaju iz natjecanja, a pobjednik je učenik koji posljednji ostane bez pogreške.

Ipak, „ispadanje“ ne bih pretvorio u prestanak aktivnosti. Učenik može izgubiti mogućnost pobjede, ali i dalje nastaviti odgovarati. Cilj je ponavljanje sadržaja, a ne eliminirati pola razreda nakon nekoliko pitanja. Neki će se možda pokušati šlepati čekajući druge, neki možda pokušati i prevariti, ali sve je to dio igre. Za jednu igru uglavnom je dovoljno 10 do maksimalno 15 tvrdnji, odnosno pet do deset minuta nastavnog vremena.

Zašto igru koristiti u nastavi Povijesti?

Prvi je razlog jednostavan – motivacija. U trenutku kada učitelj kaže „ustanite“, mijenja se dinamika sata. Nekoliko puta, kad sam uočio da je većina razreda mrtva, jednostavno sam ih dignuo i dao uputu za jednostavnu radnju – daj pet učeniku ispred ili iza, skaći na jednoj nozi ili jednostavno povedi pljesak. Dinamika se potpuno promijeni i nastavak sata bude bolji. Vratimo se igri. Učenici više nisu samo slušatelji. Moraju pratiti tvrdnju, procijeniti je i fizički reagirati. U igru se istodobno uključuje cijeli razred, uključujući učenike koji se tijekom uobičajenoga razgovora možda rijetko javljaju.

Druga je vrijednost igre upravo u kretanju. Povijest je školski predmet u kojem velik dio aktivnosti prirodno provodimo sjedeći: čitamo, analiziramo izvore, promatramo karte, razgovaramo i pišemo. Kratka tjelesna aktivnost može promijeniti ritam sata bez pretvaranja učionice u sportsku dvoranu. Učenici mogu igrati uz klupe ili ako imamo mjesta u učionici pozvati ih tamo gdje ima mjesta.

Treća je vrijednost obrazovna. Učitelj vrlo brzo dobiva vizualnu povratnu informaciju. Ako nakon neke tvrdnje gotovo polovica razreda zauzme pogrešan položaj, dobili smo važan signal da određeni sadržaj ili odnos među pojavama treba ponovno objasniti.

Takva se uporaba dobro uklapa u kurikulumski naglasak na aktivnom učenju. Kurikulum Povijesti naglašava aktivnosti učenika, razvoj činjeničnog i konceptualnog znanja, kritičkog mišljenja te komunikacijskih i socijalnih vještina. Istodobno se vrednovanje za učenje povezuje s kontinuiranim praćenjem učeničkih aktivnosti, ciljanim pitanjima i pravodobnim povratnim informacijama.
Dan–noć zato ne bih koristio za ocjenjivanje. Njegova je vrijednost upravo u brzoj provjeri razumijevanja i ponavljanju bez pritiska ocjene.

Nije svaka tvrdnja jednako dobra

Najjednostavnija verzija igre može se pretvoriti u niz pitanja kojima se samo provjerava pamćenje:

Keopsova piramida nalazi se u Egiptu.

Sparta je bila grčki polis.

Takve su tvrdnje korisne, ali ako se cijela igra sastoji samo od njih, brzo dobivamo tjelesno aktivniju verziju običnog kviza.

Zanimljivije je učenike natjerati da povezuju informacije:

Prelazak na proizvodnju hrane omogućio je nastanak trajnijih naselja.

U antičkoj Ateni svi su stanovnici imali jednaka politička prava.

Razvoj trgovine pridonio je razvoju srednjovjekovnih gradova.

Velika geografska otkrića nisu utjecala na europsko gospodarstvo.

Za odgovor na takve tvrdnje nije dovoljno zapamtiti izoliranu činjenicu. Učenik mora razumjeti odnos među pojavama, usporediti ih ili prepoznati uzrok i posljedicu. To je važno jer kurikulum, uz činjenično znanje, naglašava tehničke koncepte poput vremena i prostora, uzroka i posljedica, kontinuiteta i promjena te usporedbe i sučeljavanja.

Povremeno zato vrijedi zaustaviti igru i nakon odgovora jednostavno pitati: Zašto?

Ako je pola razreda pogriješilo, još bolje. Upravo smo pronašli nešto o čemu vrijedi razgovarati.

Dan-noć u 5. razredu

Peti razred posebno je pogodan za ovu aktivnost jer učenici tek započinju sustavnije učiti Povijest. Kurikulum u tom razredu obuhvaća prapovijest i stari vijek, a učenici, među ostalim, uspoređuju život u starijem i mlađem kamenom dobu, objašnjavaju društvene promjene, proučavaju prve civilizacije te grčki i rimski svijet.

Materijala za tvrdnje zato ima mnogo:

Prapovijest

  • Ljudi su se u mlađem kamenom dobu isključivo bavili lovom i skupljanjem hrane.
  • Uporaba metala utjecala je na razvoj novih zanimanja.

Egipat i Mezopotamija

  • Prve civilizacije razvile su se uz velike rijeke.
  • Pismo je nastalo tek nakon propasti egipatske civilizacije.

Grčka

  • Sparta i Atena imale su jednako društveno i političko uređenje.
  • Grčka kolonizacija proširila je trgovačke veze na Sredozemlju.

Rim

  • Rimska Republika i Rimsko Carstvo isti su oblik državnog uređenja.
  • Rimske prometnice olakšavale su kretanje ljudi, robe i vojske.

Već se iz primjera vidi da možemo kombinirati činjenične tvrdnje s onima koje traže razumijevanje promjene, usporedbe ili uzročno-posljedičnih odnosa.

Dan-noć u 6. razredu

U šestom razredu učenici proučavaju srednji i rani novi vijek. To ponovno otvara velik broj mogućnosti: velike migracije, Franačka, Bizant i Arapi, srednjovjekovno društvo, hrvatske kneževine i kraljevstvo, razvoj gradova, križarski ratovi, velika geografska otkrića, Osmansko Carstvo, reformacija, renesansa i brojne druge teme.

Primjerice:

  • Srednjovjekovno društvo bilo je društvo jednakih mogućnosti za sve stanovnike.
  • Razvoj obrta i trgovine pridonio je rastu srednjovjekovnih gradova.
  • Benediktinski samostani imali su i kulturnu ulogu.
  • Križarski ratovi imali su samo vojne posljedice.
  • Velika geografska otkrića promijenila su trgovačke veze između Europe i drugih dijelova svijeta.
  • Osmansko širenje nije utjecalo na hrvatske zemlje.

I ovdje vrijedi isto pravilo: najbolje tvrdnje nisu uvijek one na koje se odgovara čistim prisjećanjem činjenice.

Igra je sredstvo, a ne cilj

Dan-noć neće zamijeniti rad s povijesnim izvorima, raspravu, istraživanje, povijesnu kartu ili problemski zadatak. To mu nije ni svrha. Vrijednost ove igre upravo je u njezinoj jednostavnosti. U nekoliko minuta možemo ponoviti ključne sadržaje, aktivirati cijeli razred, provjeriti gdje postoje nesporazumi i pritom u nastavu unijeti malo kretanja i natjecateljske zaigranosti.

Za učitelje pripremamo gotove tematske setove tvrdnji za 5. i 6. razred, organizirane prema sadržajima i ishodima kurikuluma. Ideja je jednostavna: učitelj odabere temu, otvori pripremljeni set i igra može početi.

Dan-noć set za 5. razred

Dan-noć set za 6. razred

Miljenko Hajdarović
Miljenko Hajdarović

Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.

Članci: 311

Jedan komentar

Komentiraj

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)