Izazovi čitanja i interpretacije strukture kurikuluma Povijesti za umjetnu inteligenciju

Integracija generativnih alata umjetne inteligencije u planiranje i pripremu nastave donosi brojne prednosti i znatnu uštedu vremena. Ipak, pri radu s važećim Kurikulumom nastavnog predmeta Povijest potreban je oprez. Zbog specifične i ponekad asimetrične strukture samog dokumenta, AI modeli mogu naići na velike probleme pri logičkom “čitanju” i povezivanju odgojno-obrazovnih ishoda sa zadanim sadržajima.

To može rezultirati manjkavim, nepreciznim ili metodički promašenim prijedlozima izvedbenih planova i nastavnih aktivnosti. U nastavku izdvajamo ključne strukturne probleme Kurikuluma na koje umjetna inteligencija nailazi:

1. Identična razrada za različite glavne ishode U nekoliko domena unutar Kurikuluma, potpuno različiti glavni ishodi dijele u riječ identičnu “Razradu ishoda”.

  • Primjer: U 5. razredu (Domena E), ishodi POV OŠ E.5.1. (koji se bavi idejama, umjetnošću i pismom) i POV OŠ E.5.2. (koji se bavi religijama) u razradi imaju potpuno iste točke. Ista je pojava masovno prisutna u 7. i 8. razredu u domeni Politika (ishodi D.7.1./D.7.2. te D.8.1./D.8.2.).
  • AI problem: Sustav ne može deduktivno razdvojiti koji se sadržaj (npr. razvoj pisma naspram pojave kršćanstva) veže uz koji specifični ishod jer su mu ulazni tekstualni parametri identični.

2. “Kišobran” ishodi za višestruke i raznorodne teme Kurikulum često ne koristi strogo linearno preslikavanje (jedna tema = jedan ishod). Čest je slučaj da jedna općenita točka u razradi ishoda služi kao “kišobran” za više opsežnih tema.

  • Primjer: U 6. razredu (Domena D), ishod koji traži objašnjavanje utjecaja politike i ratova na teritorijalne promjene obuhvaća i bizantsko-franačke ratove, i širenje arapske vlasti, ali se na njega veže i potpuno zasebna tema osmanskih osvajanja.
  • AI problem: AI umjetna inteligencija traži direktna semantička preklapanja. Zbog izostanka specifičnih ključnih riječi, AI vrlo često “izgubi” pojedine teme, ostavljajući ih u tablicama bez pripadajućeg ishoda.

3. Kompleksni blokovi teksta umjesto jasnih cjelina U višim razredima osnovne škole (posebno u 8. razredu) te u gimnazijskom programu, teme i sadržaji prestaju biti jasne natuknice i postaju iznimno dugački, narativni odlomci.

  • Primjer: U 8. razredu (Domena A), sadržaj koji obuhvaća drugu jugoslavensku državu, represiju u poraću, urbanizaciju i ekonomske migracije spojen je u jedan tekstualni blok. Taj blok se mora povezati s prilično kratkim ishodom o “društvenim previranjima i socijalnim pokretima”.
  • AI problem: Povezivanje “urbanizacije” sa “socijalnim pokretima” zahtijeva povijesnu i stručnu dedukciju. AI algoritmi to ne mogu napraviti bez izričite upute te će često prijaviti da za taj dio sadržaja “ne postoji ishod”.

4. Oslanjanje na implicitno metodičko znanje učitelja Kurikulum je očigledno pisan s pretpostavkom da će stručnjak (učitelj) samostalno “raspakirati” općenite ishode i prilagoditi ih zadanim temama.

  • AI problem: AI alati funkcioniraju na temelju onoga što eksplicitno piše. Sustav nema vaše inherentno pedagoško i didaktičko iskustvo iz učionice i ne može samostalno stvoriti smislenu metodičku vezu ako ona nije jasno zapisana u dokumentu.

Preporuke za izradu dobrih “promptova” (uputa) pri planiranju:

  1. Izbjegavajte makro-analize: Ne tražite od AI-ja da odjednom strukturira cijelu godinu ili cijelu domenu.
  2. Radite mikroskopski: Dajte sustavu manji “zalogaj” – jednu specifičnu temu i kopirajte mu samo 1 ili 2 točke iz razrade ishoda s kojima vi znate da se tema povezuje, pa tek onda tražite razradu aktivnosti.
  3. Ljudska kontrola: Uvijek kritički provjerite generirane tablice korelacija ishoda i tema; AI je sklon haluciniranju poveznica kada naiđe na nejasnu strukturu dokumenta.

Rješenje: Dokumenti koje AI razumije sa 100% točnošću

Predstavljamo vam strukturiranu Razradu kurikuluma Povijesti (priprema za AI). Nismo mijenjali službeni kurikulum – samo smo ga savršeno “preveli” u format koji umjetnoj inteligenciji omogućuje besprijekorno mapiranje svake teme i pripadajućeg ishoda. | Pročitajte detalje…

Miljenko Hajdarović
Miljenko Hajdarović

Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.

Članci: 244