Do 26. kolovoza 2026. knjigu Censorship of History Antoona De Baetsa moguće je besplatno pročitati i preuzeti na mrežnoj stranici izdavača. Preuzmite besplatan primjerak na Cambridge Coreu.
Knjiga je objavljena 2026. u seriji Cambridge Elements in Historical Theory and Practice. Antoon De Baets, profesor emeritus povijesti, etike i ljudskih prava na Sveučilištu u Groningenu, već se desetljećima bavi cenzurom povijesti, profesionalnom etikom povjesničara i zaštitom progonjenih istraživača. U ovoj publikaciji razmatra prvenstveno primjere nastale nakon 1945. godine, ali iz različitih dijelova svijeta i političkih sustava.
De Baets cenzuru povijesti određuje kao sustavnu i nelegitimnu kontrolu sadržaja ili razmjene povijesnih činjenica i mišljenja koju provode osobe ili institucije različite od samih autora. Cenzori mogu biti državne vlasti, ali i nadređeni, kolege, financijeri, nakladnici, vlasnici izvora, profesionalna udruženja i različite interesne skupine. Autor pritom razlikuje cenzuru od zakonski dopuštenih ograničenja slobode izražavanja, primjerice onih kojima se štite prava drugih ili zabranjuje govor mržnje.
Središnji dio knjige podijeljen je na pet poglavlja. Najprije se izlaže međunarodnopravni okvir slobode mišljenja, izražavanja i pristupa informacijama. Slijedi razmatranje razloga zbog kojih politički režimi nadziru tumačenje prošlosti, metoda i instrumenata kojima se cenzura provodi te položaja cenzuriranih povjesničara. Završni dio donosi pregled namjeravanih i nenamjeravanih učinaka cenzure. Među njima su uništavanje i prikrivanje izvora, iskrivljavanje povijesti, zastrašivanje, autocenzura i gubitak povjerenja u historiografiju, ali i slučajevi u kojima zabrane izazivaju povećano zanimanje za prešućene teme.
Glavni tekst dopunjen je s dvanaest tematskih cjelina. Obrađuju se prekogranična cenzura, napadi političkih vođa na povjesničare, lažne i politički motivirane optužbe, progon i ubojstva povjesničara, poricanje masovnih zločina, ezopovski jezik te različiti oblici otpora. Jedna je cjelina posvećena namjernom uništavanju udžbenika povijesti. De Baets prikazuje deset primjera iz razdoblja od 1964. do 2008. godine u kojima su udžbenici oduzimani, spaljivani ili uništavani po nalogu vlasti ili tijekom javnih prosvjeda.
Autor posebnu pozornost posvećuje udžbenicima zato što ih vlasti često smatraju osobito utjecajnim oblikom povijesnog pripovijedanja. Istodobno pokazuje da cenzura može zahvatiti gotovo svaki oblik predstavljanja prošlosti: arhivske izvore, znanstvene radove, biografije, karte, fotografije, muzeje, filmove, romane, televizijske emisije i digitalne sadržaje.
Publikaciju zaključuje opsežan pojmovnik slobode izražavanja o prošlosti. U njemu su objašnjeni pojmovi poput povijesne propagande, zakona o sjećanju, autocenzure, poricanja zločina, povijesne dezinformacije, akademske slobode i odgovorne povijesti. Censorship of History nije metodički priručnik niti zbirka nastavnih aktivnosti, nego pregled pravnih, političkih i profesionalnih okolnosti u kojima nastaju, prenose se ili potiskuju povijesna tumačenja.
Slučaj udžbenika “Zašto je povijest važna? 4” se poklapa s temom knjige kao mogući primjer postpublikacijske cenzure povijesti, u kojem su institucionalno povlačenje već odobrenog udžbenika bez transparentnog obrazloženja te javni pritisci na autore mogli proizvesti širi zastrašujući učinak na slobodu povijesnog tumačenja. | Pročitajte pismo autora.
