Ove su srijede održana školska natjecanja iz povijesti i trenutno učenici (i njihovi mentori) čekaju povratnu informaciju hoće li biti pozvani na županijsko natjecanje. Na povijesni forum i našu Facebook stranicu polako stižu prve reakcije.
Izdvajam nekoliko isječaka:
- razočaravajuće, trebalo bi konačno ukinuti te pismene provjere i ostaviti samo istraživačke radove
- previše zadataka u nizu za spajanje
- preteški su im bili zadatci kronološki poredaj
- meni je drago da je koncept za OŠ promijenjen i da su istraživački radovi zadržani samo za državnu razinu, s tim se slažem. Ovo je nakon nekoliko godina povratak na staro i naravno da nije sve moglo proći savršeno. Osobno mislim da nije dobro pogođena mjera “težine” zadataka. Prvi dio, gdje su učenici trebali zaokružiti jedan točan odgovor, su zadaci definitivno prelagani. S druge strane, zadaci gdje je trebalo kronološki poredati događaje su definitivno bili preteški i previše ih je bilo. Ne znam što će onda biti na županijskoj razini. Zadnji dio je pak bio prilično nejasno postavljen
- doista, neka pitanja su bila prelagana a neka preteška (upravo ona sa kronološkim redosljedom), problem je što su neki zadatci nejasno postavljeni pa su djeca bila zbunjena
- neznam kako ostalima ali nama u školu nisu stigle upute koje recimo za geografiju obavezno dođu, kome , do kada i kako dostaviti rezultate. Čak nije došao ni obrazac na koji djeca upisuju zaporke i svoje osobne podatke, pa smo mi to skidali sa stranice azoo-a iz općih uputa i propozicija o natjecanjima. Tu malo izgleda šteka organizacija ali kao što je već jedan kolega napisao vratili smo se na testiranja nakon nekoliko godina pa treba vremena da se to sve uskaldi kako treba.
- bolja su ovakva natjecanja sa pismenim zadacima, nego ona s istraživačkim radovima – to je ipak za malo starije i 2iskusnije”. Ja bih ojačao natjecanje i sa 5. i 6. razredima – normalno, prikladno njihovoj dobi. Zadaci su različite težine, to je dobro – no nekako su mi izgledali nabrzinu i površno napisani… to bi svakako trebalo promijeniti do županijskih. a upute su stvarno bile komatične – odnosno nije ih ni bilo previše
- na dva pitanja sam ostao zabezeknut. Ne zato što ne znam, nego što toga nema ni u jednom od 3 udžbenika iz kojeg sam učio! Ja ne znam odakle su ovo izvadili! “Tajna boljševička policija?” i “Vođa Hitlerove propagande?”
- u izvoru koji govori o ubojstvu kralja A. K. 9. listopada 1934. piše da su ga ubili Ustaše i makedonski nacionalisti. I sad je pitanje ispod izvora: “Tko je ubio kralja A. K.?” (nije 100% citat pitanja, vec forma pitanja). Ja napisah: Ustaše i VMRO. I ne prizna mi! Jer tako nije u rješenjima, već se 100% mora držati izvora koji je gore. I ja pomislim, da li je ovo natjecanje ili neka sprdnja?! Jer daju ti odg u citatu i onda te pitaju, pa samo prepišeš.
- ali što se tu radi – tražimo kako zeznuti natjecatelje, ubiti im volju za učenjem i ljubav prema povijesti. Moje mišljenje je da bi test trebao prije slanja na natjecanje biti recenziran, stručno i jezično
- a koje je godine prva parna lokomotiva? (o tome ima članak na portalu)
- koliko svezaka ima francuska enciklopedija? Kao točno rješenje piše 30, a pogledaj pogledaj što o broju svezaka piše ovdje: http://dzs.ffzg.hr/text/enciklopedija.htm ili http://www.uh.edu/engines/epi122.htm ili http://www.georgeglazer.com/prints/industry/Diderot/diderotintro.html (svugdje piše 28)
- u 15. zadatku kronološkog redanja samo stoji “hrvatske zemlje pod Francuskom vlašću” – što?? – došle, prestale biti??? (i naravno pridjev francuskom je napisan velikim slovom)
- kada je sazvan Bečki kongres? U rješenjima piše 1815.!
- Cesta koja je povezivala Karlovac i Rijeku zvala se? Cesta koja je povezivala Karlovac i Rijeku je Karolina – ali ona je to napravila preko Bakra. Prva koja je išla direktno je Lujzijana.
- Koja je to Država Srba, Hrvata i Slovenaca?
- Koje vještine učenici moraju pokazati u zadatcima sa tekstualnim izvorima? Shvaćanje problema ili vještinu prepisivanja rečenica?
