Autor: Miljenko Hajdarović

Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
Objavljeno od

Strip koji je Amerikance suočio s Holokaustom

Početkom 1945. godine, neposredno prije oslobođenja koncentracijskog logora Auschwitz, američki nakladnik Arco Publishing iz New Yorka objavio je posebnu antologiju pod naslovom The Bloody Record of Nazi Atrocities. Ova publikacija (nedostupna online), u kojoj se isprepliću fotografije, tekstovi i ilustracije, predstavljala je jedno od prvih cjelovitijih nastojanja da se američkoj javnosti predstavi razmjer nacističkih zločina. U to vrijeme, iako je rat bio pri svome kraju, mnogi Amerikanci još uvijek nisu bili svjesni stvarne prirode sustavnog genocida koji su nacisti provodili nad Židovima, Romima, Sintima i ostalim skupinama koje su progonili.

Nastavi čitati Strip koji je Amerikance suočio s Holokaustom
Objavljeno od

Iskrivljavanje sjećanja na Holokaust uz pomoć umjetne inteligencije

Memorijalni muzej Auschwitz posljednjih mjeseci sve češće upozorava

Memorijalni muzej Auschwitz-Birkenau posljednjih mjeseci sve češće upozorava na zloupotrebu generativne umjetne inteligencije. Razvoj umjetne inteligencije otvorio je nove mogućnosti za obrazovanje, ali i ozbiljne prijetnje za povijesno pamćenje. Sve češće se na društvenim mrežama pojavljuju lažne slike i priče vezane uz Holokaust, koje su generirane pomoću umjetne inteligencije. Iako naizgled djeluju kao iskrene i emotivne posvete žrtvama, takve objave predstavljaju opasnu manipulaciju i iskrivljavanje povijesti.

Nastavi čitati Iskrivljavanje sjećanja na Holokaust uz pomoć umjetne inteligencije
Objavljeno od

Nominacija Adolfa Hitlera za Nobelovu nagradu za mir

Jedna od najčešće spominjanih, ali i pogrešno shvaćenih epizoda u povijesti Nobelove nagrade za mir jest nominacija Adolfa Hitlera za ovu nagradu 1939. godine. Iako se često koristi u senzacionalističkim člancima i raspravama o kontroverzama vezanima uz Nobelovu nagradu, riječ je o događaju koji se mora pažljivo kontekstualizirati kako bi se izbjegle pogrešne interpretacije.

Nastavi čitati Nominacija Adolfa Hitlera za Nobelovu nagradu za mir
Objavljeno od

Otmica TWA 355 i suđenje Zvonku Bušiću

Četvero hrvatskih emigranata – Zvonko Bušić, njegova supruga Julienne, te Petar Matanić i Frane Pešut – izveli su rujna 1976. otmicu zrakoplova TWA leta 355 (na ilustraciji niže) koji je letio iz New Yorka prema Chicagu. Njihov cilj bio je prisiliti američke medije da objave njihove političke poruke protiv Jugoslavije.

Nastavi čitati Otmica TWA 355 i suđenje Zvonku Bušiću
Objavljeno od

Što ako vaši učenici ne vide problem? Banalnost zla u hrvatskom društvu

Koncert Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu 5. srpnja 2025. izazvao je javne rasprave, ne samo zbog glazbenog repertoara nego i zbog poslanih poruka. Istaknimo samo jednu – pjevač je nosio majicu s otisnutim zatvoreničkim brojem Zvonka Bušića (03941158), hrvatskog emigranta koji je izveo teroristički čin otmice zrakoplova TWA Flight 355 (1976. godine), pri čemu je poginuo američki policajac. Ta poruka nije bila slučajna, nego predstavlja svjesno pozivanje na određeni oblik herojskog mita o „borcima za hrvatsku stvar“. U hrvatskom društvu ovakvi simboli često nisu predmet dubinske javne rasprave, a upravo takva normalizacija problematičnih narativa upućuje na ključni izazov u obrazovanju – potrebu za razvojem kritičkog mišljenja o povijesti.

Nastavi čitati Što ako vaši učenici ne vide problem? Banalnost zla u hrvatskom društvu
Objavljeno od

Thompson, povijest i izazovi kritičkog mišljenja u hrvatskom obrazovanju

Spustila se gusta magla

De gustibus et coloribus non est disputandum – o ukusima i bojama ne treba raspravljati. Ova latinska izreka pojavljuje se u srednjovjekovnim tekstovima, ponajprije u raspravama filozofa o subjektivnosti ljudskih preferencija. Urezala mi se u pamćenje još iz gimnazijskih dana, kada smo, kao mladi učenici, morali naučiti stotinjak dicta et sententiae – latinskih izreka i mudrih rečenica. Tada mi nije bilo jasno zašto bismo morali učiti te izreke, niti sam u potpunosti shvaćao koliko me vlastito traženje identiteta, u osjetljivim godinama puberteta, udaljavalo od glazbenih kazeta koje sam tek nekoliko godina ranije kupovao na seoskim sajmovima.

Nastavi čitati Thompson, povijest i izazovi kritičkog mišljenja u hrvatskom obrazovanju
Objavljeno od

Antifa 2025 – dijalog o vrijednostima

Antifa 2025 – dijalog o vrijednostima

Vrijednosti su temeljna uvjerenja i ideje o tome što je dobro, ispravno, važno i poželjno u životu pojedinca ili zajednice. Vrijednosti su kulturom određene norme koje oblikuju ljudsko ponašanje, društvene institucije i političke sustave. One nisu univerzalne, već se razlikuju povijesno, kulturno, politički i ideološki. Vrijednosti su temelji kolektivnog identiteta i djelovanja. U antifašističkom kontekstu to su, primjerice: sloboda, jednakost, solidarnost, antirasizam, otpor represiji.

Nastavi čitati Antifa 2025 – dijalog o vrijednostima