Izraz “Samnit” ili “Samnićanin” potječe od stanovnika Samnija, regije u južnim Apeninima na Apeninskom poluotoku, koju je Rim osvojio u 4. stoljeću pr. Kr. Rim je vodio tri rata protiv Samnićana, od 343. do 290. pr. Kr.
Povjesničar Tit Livije navodi da su nakon rimske pobjede nad Samnijem i Moliseom 308. pr. Kr., Kampanjci, saveznici Rima, zaplijenili samnitsko oružje i oklop kao ratni plijen. Naoružali su ceremonijalne ratnike tim predmetima kako bi izveli simulirane borbe tijekom svojih svečanih gozbi.
Rat u Samniumu, neposredno nakon toga, bio je praćen jednakom opasnošću i jednako slavnim završetkom. Neprijatelj je, uz ostale ratne pripreme, učinio da njihov bojni red blista novim i sjajnim oružjem. Postojala su dva korpusa: štitovi jednog bili su obloženi zlatom, drugog srebrom… Rimljani su već bili naučili o ovim sjajnim opremama, ali njihovi generali su ih naučili da vojnik treba biti grub na izgled, a ne ukrašen zlatom i srebrom, polažući svoje povjerenje u željezo i hrabrost… Diktator je, kako je naredio senat, proslavio trijumf, u kojem je daleko najbolju predstavu pružio zarobljeni oklop. Tako su Rimljani koristili sjajne oklope svojih neprijatelja da odaju čast bogovima; dok su Kampanci, zbog svog ponosa i mržnje prema Samnitima, opremili na ovaj način gladijatore koji su im priređivali zabavu na njihovim gozbama, i dali im ime Samniti.
Tit Livije, Ab urbe condita, 9.40
Moguća pitanja za učeničku analizu
- Tko su bili Samniti i gdje se nalazila regija Samnij?
- Što znači pojam “Samnit” u kontekstu opisanom od strane Tita Livija?
- Koji su uzroci doveli do sukoba između Rima i Samnija?
- Objasnite značaj i posljedice tri rata koje je Rim vodio protiv Samnićana.
- Kako Tit Livije opisuje događaje nakon rimske pobjede nad Samnijem i Moliseom 308. pr. Kr.?
- Zašto su Kampanjci koristili samnitsko oružje za opremanje svojih gladijatora?
- Kako su Rimljani koristili ratni plijen za prikazivanje svoje moći i časti prema bogovima?
- Diskutirajte kako se pojam “vojničkog izgleda” prema Titu Liviju odnosi na vojničke vrijednosti današnjice.
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
