Memorijalni muzej Auschwitz-Birkenau posljednjih mjeseci sve češće upozorava na zloupotrebu generativne umjetne inteligencije. Razvoj umjetne inteligencije otvorio je nove mogućnosti za obrazovanje, ali i ozbiljne prijetnje za povijesno pamćenje. Sve češće se na društvenim mrežama pojavljuju lažne slike i priče vezane uz Holokaust, koje su generirane pomoću umjetne inteligencije. Iako naizgled djeluju kao iskrene i emotivne posvete žrtvama, takve objave predstavljaju opasnu manipulaciju i iskrivljavanje povijesti.
Reklame se ne prikazuju članovima Clionaut Akademije:
Novi val manipulacija kroz prizmu umjetne inteligencije
Na društvenim mrežama, osobito na Facebooku, sve se češće pojavljuju objave koje prikazuju „emotivne priče“ o žrtvama Holokausta. Te objave često izgledaju uvjerljivo: sadrže „fotografije“ navodnih žrtava i priče prepune emocionalnih detalja. Međutim, detaljne provjere pokazuju da su mnoge takve fotografije generirane umjetnom inteligencijom, a cijele biografije izmišljene.
Tipični primjeri uključuju imena poput Hannelore Cohen ili Anja Bakker koja se ne pojavljuju u vjerodostojnim bazama podataka o žrtvama Holokausta, poput one u Yad Vashemu. Fotografije su „savršenog“ izgleda, stilizirane, bez tragova vremena, a često sadržavaju vizualne anomalije – nepostojeće ili spojene dijelove tijela, nerealistične izraze lica ili odjeću koja ne odgovara povijesnom kontekstu.
Jedan od najraširenijih primjera lažiranja povezan je s navodnom fotografijom violinista iz Auschwitza, logoraša koji „svira dok se drugi logoraši odvode u plinske komore“. Fotografija i popratni videozapis, koji su također generirani umjetnom inteligencijom, proširili su se brzinom munje, prikupljajući tisuće reakcija.
Međutim, stručnjaci jasno ukazuju na neistinitost te priče. Povjesničar Tal Bruttmann ističe da „logoraši koji su odvođeni u plinske komore nisu bili praćeni orkestrom“. Logorski orkestri imali su potpuno drukčiju ulogu: svirali su koračnice pri odlascima na prisilni rad i povratcima u logor. Vizualni elementi na fotografiji dodatno ukazuju na krivotvorinu – logoraši nemaju autentične uniforme, prikazani su goli do pasa, što je bilo nezamislivo u stvarnom kontekstu logora.
Memorijalni muzej Auschwitz-Birkenau već je javno upozorio na sve učestaliju pojavu takvih lažnih objava. Njihovo stajalište je jasno: riječ je o „opasnim iskrivljavanjima“ koja ne samo da lažiraju povijest, već i vrijeđaju uspomenu na žrtve Holokausta.
Preporuke za učitelje: kako prepoznati lažne objave?
S obzirom na sve veći broj lažnih sadržaja o Holokaustu, učitelji imaju ključnu ulogu u zaštiti povijesne istine. Preporučuje se sljedeće:
Vizualna analiza: ako je fotografija „previše savršena“, neobično oštra, stilizirana ili bez očekivanih povijesnih tragova, postoji velika vjerojatnost da je generirana umjetnom inteligencijom.
Provjera priča: priče koje su pretjerano poetske, emocionalno nabildane, ali bez povijesnog utemeljenja, treba promatrati s oprezom.
Analiza izvora: obratite pozornost na nazive stranica koje dijele takav sadržaj. Ako stranica često mijenja ime ili nema veze s poviješću Holokausta, budite sumnjičavi.
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
