Franjo Rihar bio je svećenik Zagrebačke nadbiskupije, rođen 1909. u Sloveniji. Nakon svećeničkog ređenja 1934. godine, pastoralno je djelovao na više župa, a 1942. bio je župnik u Gornjoj Stubici. Tih godina Hrvatska je bila pod vlašću Nezavisne Države Hrvatske, totalitarnog režima koji je uz pomoć nacističke Njemačke i fašističke Italije provodio nasilje, represiju i masovne zločine, posebno nad Srbima, Židovima i Romima.
Dana 10. travnja 1942., na prvu godišnjicu osnutka NDH, od Rihara se očekivalo da u župnoj crkvi služi svečanu misu i otpjeva Te Deum – crkveni himan zahvale – u čast Poglavnika i države. On je to mirno odbio, obrazloživši da „za to nema propisanog temelja u crkvenim knjigama“. Time nije samo prekršio očekivanja vlasti, već je simbolički odbacio legitimaciju režima unutar liturgijskog prostora.
Već sutradan prijavljen je ustaškim vlastima, uhićen i poslan u logor Jasenovac. Iako nikad nije formalno suđen, prema svjedočanstvima iz logora bio je ubijen nedugo nakon dolaska. Zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac više je puta pisao vlastima tražeći objašnjenje, no odgovori su bili izbjegavajući i neuvjerljivi.
Reklame se ne prikazuju članovima Clionaut Akademije:
Ako je g. Rihar, kao što čujem, odveden u logor, uvjeren sam, da se neće iz njega živ vratiti, jer bi radi slabog zdravlja morao prije u sanatorij nego u logor. Od smrti jednog inače vrijednog svećenika neće država imati ni koristi, ni blagoslova Božjega.
Stepinac 1. lipnja 1942. u pismo ministru unutarnjih poslova Artukoviću
Ovom prilikom moram reći, da me ovakav postupak prema svećenicima duboko boli. Crkva katolička imade također vlast i dužnost, da svoje službenike kazni, ako su se ogriješili o zakonitu svjetovnu vlast.
Predmet: Franjo Rihar župnik iz Gornje Stubice, interniran
Ministarstvo pravosuđa i bogoštovlja, Ured ministra, dopisom broj V.t. 930/1942., od 17. studenoga 1942.
Nadbiskupskom duhovnom stolu, Zagreb
Savezno s cijenjenom zamolnicom od 2. XI. 1942., broj 159/pr., u gore navedenom predmetu priobćuje se, da je Rihar Franjo, rkt. vjere, rodjen 8. IV. 1909. u Dubravi (Dobrovi), svećenik, zavičajan u Gornjoj Stubici, gdje je i bio župnikom, upućen je odlukom ovoga ureda I. od 20. IV. 1942., broj 2617/42.-II., a na priedlog zaštitnog redarstva za grad Zagreb i veliku župu Prigorje od 19. V. 1942., broj 7002/42., na prisilni boravak u sabirni logor u Jasenovac, na vrijeme od tri godine t.j. od 18. IV. 1942. do 18. IV. 1945. radi toga, što nije kao župnik u Gornjoj Stubici na dan proslave osnutka Nezavisne Države Hrvatske, t.j. 10. IV. 1942., služio svečanu sv. Misu, iako je narod u povorkama sa zastavama došao i to od njega tražio. Nadalje nije htio odpjevati niti psalam Tebe Boga hvalimo navodeći, da to nigdje u crkvenim knjigama nije propisano. Toliko Vam do znanja i ravnanja – napomenom da ovaki predmet po svojoj naravi spada u ministarstvo unutarnjih poslova.
Franjo Rihar danas se spominje kao primjer svećeničkog dostojanstva i građanske hrabrosti. Njegovo odbijanje da podrži ustašku propagandu nije bilo čin političkog aktivizma, već dosljednost savjesti. U vremenu u kojem je konformizam bio norma, njegov tihi čin odbijanja postao je svijetli primjer otpora zlu.
Pitanja za analizu
- Kako biste opisali političku i društvenu situaciju u Hrvatskoj 1942. godine? Zašto je vlastima bilo važno da svećenici javno podrže NDH?
- Zašto je Franjo Rihar odbio sudjelovati u obilježavanju obljetnice NDH? Kako tumačite njegovu izjavu da „za to nema propisanog temelja u crkvenim knjigama“?
- Koje su bile posljedice njegova čina? Što nam to govori o prirodi režima i načinu na koji je tretirao neslaganje?
- Kako je reagirao nadbiskup Alojzije Stepinac? Možemo li na temelju toga zaključiti nešto o odnosu Crkve prema NDH?
- Po čemu je Riharov čin primjer građanske hrabrosti? U čemu se razlikuje od političkog otpora?
- Možete li pronaći druge primjere pojedinaca koji su mirnim putem pružili otpor totalitarnim režimima? Usporedite ih s Riharom.
- Kako biste odgovorili na pitanje: “Je li Franjo Rihar pogriješio što se nije prilagodio okolnostima?” Obrazložite svoj odgovor.
- Zašto je važno da danas znamo za Franju Rihara? Kako bi se njegovo sjećanje moglo očuvati u javnom prostoru i nastavi povijesti?
Reklame se ne prikazuju članovima Clionaut Akademije:
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
