Objavljeno

IZVOR: Opet stara ruska priča

Opet stara ruska priča

Sovjetski Savez je tijekom zime 1941.-1942. na istočnoj fronti pokrenuo veliku protuofenzivu protiv njemačkih snaga i njihovih saveznika, koje su bile loše opremljene za jednu od najhladnijih zima u povijesti (temperature do -40). Ovaj sovjetski protunapad, uključujući kritičnu bitku za Moskvu, označio je prvi značajan poraz Hitlerove vojske, pomjerajući zamah u korist Sovjeta.

Nastavi čitati IZVOR: Opet stara ruska priča
Objavljeno

IZVOR: Damoklov mač – mir pravde

Damoklov mač (karikatura)

Nakon višemjesečnih rasprava, savezničke sile su dovršile uvjete mirovnog ugovora s Njemačkom za konačni završetak Prvoga svjetskog rata. Ti su uvjeti obvezivali Njemačku da saveznicima nadoknadi značajnu odštetu za ratnu štetu. Suočeni s malo alternative, njemački predstavnici bili su prisiljeni prihvatiti ugovor pod prijetnjom trajnog vojnog sukoba.

Nastavi čitati IZVOR: Damoklov mač – mir pravde
Objavljeno

Damoklov mač

Damoklov mač

Prema anegdoti u 4. st. pr. Kr. Sirakuzom (na Siciliji) je vladao tiranin Dionizije II. Njegov dvorjanin bio je slatkorječivi hvalisavac Damoklo. Damoklo je koristio svaku priliku kako bi pohvalio veliku sreću i moć koju Dionizije ima kao vladar. Vjerojatno iznerviran stalnim zadirkivanjem Dionizije mu je ponudio da zamijene mjesta na jedan dan, kako bi mogao osjetiti sve čari vladanja.

Nastavi čitati Damoklov mač
Objavljeno

Ratničke klase kroz povijest

Ratničke klase kroz povijest

Kroz povijest, ratničke klase su igrale ključnu ulogu u oblikovanju društvenih, političkih i vojnih struktura širom svijeta. Od srednjovjekovnih vitezova u Europi do mongolskih konjanika u Srednjoj Aziji, ove elite su se razlikovale po svojoj organizaciji, borbenim vještinama i društvenom statusu. Zajednička poveznica im je bila čuvanje političkog i društvenog poretka. Sličnosti među ratničkim klasama u različitim kulturama i vremenima otkrivaju univerzalne karakteristike vojnog društva, uključujući kodekse časti, sofisticirane taktike i poseban društveni status.

Nastavi čitati Ratničke klase kroz povijest
Objavljeno

Pizza u Pompejima?

U ostatcima rimskoga grada Pompeji, arheolozi su pronašli sliku s prikazom jela koje izgleda kao pizza, ali zapravo nije pizza. Ova slika je stara više od 2000 godina, iz vremena kada u Italiji još nisu poznavali rajčice ili mozzarellu, koje su danas važne za pripremu pizze. Rajčice su stigle iz Amerike prije nekoliko stotina godina, a mozzarella također nije postojala kada je slika naslikana.

Nastavi čitati Pizza u Pompejima?
Objavljeno

Khara-Khoto – crni grad pustinje Gobi

Kharakhoto

U srcu pustinje Gobi, usred pomičnog pijeska i žarkog sunca, nekada je stajao grad poznat kao Khara Khoto ili “Crni grad.” Osnovan u 11. stoljeću od strane dinastije Zapadna Xia (Xi Xia), Khara Khoto je bio oaza koja u pustom krajoliku. Bio je strateški smješten na Putu vvile, drevnom trgovačkom putu koji je povezivao Kinu sa zapadnim zemljama. Ova trgovačka mreža bila je žila kucavica civilizacija, prenoseći ne samo robu poput svile, začina i dragog kamenja, već i ideje, kulture i religije. Marko Polo je u svojim sjećanjima ovaj grad nazvao Etzina.

Nastavi čitati Khara-Khoto – crni grad pustinje Gobi
Objavljeno

Prve lokomotive i vožnje vlakom

loko

Parne lokomotive su već više od dvjesto godina u upotrebi i u nekim državama će još dugo prevoziti putnike i robu. Prvi pokušaji izrade lokomotive na parni pogon sežu u kraj 18. i početak 19. stoljeća. Kako bi pojasnili razvoj lokomotive moramo pojasniti i opseg potreba zbog kojih je došlo do razvoja lokomotiva. vrijedan izvor za ovaj članak je bio serijal članaka u online izdanju novina „The Northern Echo“ koje su uz kritički osvrt prenosile tadašnje novinske natpise.

Nastavi čitati Prve lokomotive i vožnje vlakom
Objavljeno

Svemir 25 i društveni slom

John B. Calhoun

Behavioral sink (u slobodnom prijevodu društveni slom) je termin koji je skovao američki biolog John B. Calhoun kako bi opisao negativne posljedice ekstremne gustoće neke populacije na ponašanje i socijalne interakcije. Na temelju nekoliko eksperimenata na glodavcima smatrao je da je došao do zaključaka koje može preslikati na ljudsko društvo.

Nastavi čitati Svemir 25 i društveni slom