Zima u glazbi (3)
Teško je danas sjedeći u gradu u toploj sobi zamisliti kako iz prve ruke izgleda i zvuči snježna oluja, strašni vjetrovi koji huje krošnjama drveća, moćna snježna mećava…Svi se zapravo nadamo ne naći se u toj situaciji, no kao i drugi ekstremni prirodni uvjeti, i mećava je fascinantna umjetnosti, pa i ne samo umjetnosti. Svatko od nas ima pohranjenu sliku iz nekog filma u sjećanju – možda dokumentarnog o istraživanjima na jednom od polova, gdje se možda pojavljuje i kakva snježna mećava, ili neki pustolovni film, u kojem junak luta šumom bježeći od progonitelja u sirovim zimskim uvjetima, pa preživljava i barem jednu snježnu mećavu…

Snježna mećava
Skladatelj Franz Liszt skladao je 1852. godine 12 etida, koje skraćeno zovemo Transcedentalne etide, a u punom nazivu ‘Etudes d’execution transcendante’ ili ‘Etide transcendentne izvedbe’. Transcendentna izvedba bi trebala nadići stvarnost i odvesti slušatelja u neki dalji ili dublji svijet – dalje u maštanje o budućnosti primjerice ili dublje u sjećanja. Zapravo je 1852. godine po drugi put preradio te etide, koje su u prvotnom obliku nastale još u mladosti. Kako je Liszt bio poznat po virtuoznom sviranju klavira, i ove su etide odraz ili zahtjev virtuoznosti. Uvijek se smatra da su etide samo ono što im ime govori – vježbe – no, u mnogim slučajevima etide su i nešto više – skladbe, ravnopravne s drugim, glazbeno izražajnim skladbama. Isto tako se često, po meni sasvim neopravdano, Liszta smatra ‘manje dobrim’ skladateljem.

Franz Liszt (1811.-1886.), skladatelj i virtuozni pijanist
Više puta sam svirala njegove skladbe i osim tehničkih visokih zahtjeva, bila sam i glazbeno vrlo dirnuta, i silno sam uživala u učenju i nadasve koncertnom izvođenju tih skladbi. Po reakcijama publike znam da je i publika uživala. Ove su etide vrlo, vrlo zahtjevne tehnički i glazbeno. Etide nose i naslove, pa imamo i sugestiju samoga skladatelja na što možemo misliti tijekom sviranja ili slušanja.

Švicarske Alpe za mirnoga vremena
Jedna od tih etida – posljednja, dvanaesta – zove se i Chasse-Neige (Snježna mećava). Po definiciji kanadske vlade, snježna mećava je jaka zimska oluja, s niskim temperaturama, jakim vjetrom i jakim nanosima snijega. Da bi se oluja proglasila mećavom, po toj istoj definiciji, potrebno je da je vjetar jači od 40 km/h, da jako pada snijeg ili da vjetar vrtloži već napadali snijeg, da je vidljivost manja od 150 metara, da temperatura uslijed vjetra pada ispod -25C, i da takvo stanje traje dulje od četiri sata. U Švicarskoj, u kojoj znamo da je Liszt boravio, a možda i doživio snježnu mećavu, je chasse-neige suh i hladan vjetar koji vrtloži snijeg.
Umjetnički prijenos kroz klavirsku glazbu jednog takvog ekstremnog vremenskog stanja vrlo je zanimljivo poslušati, a zamisliti se može i da to nije puka slika vremenskih neprilika, već i vrtlog unutar duše zbog nekoga ili nečega. Na youtube-u možete pronaći nekoliko izvedbi, moja preporuka je izvedba sjajnog pijanistca Borisa Berezovskog na prvom mjestu, smatram da je Berezovsky fantastično izveo ovu etidu:
Berezovsky
Lugansky
Liszt je smatrao da glazba koja je inspirirana prirodom i priroda sama dostižu ujedinjenje u činjenici da i glazba i priroda pobuđuju određeno raspoloženje u nama.
U vrijeme pisanja etide Chasse-neige, Liszt je živio u Weimaru. Lisztov je život i inače bio buran. No posebice Lisztov život u Weimaru obilježila je jedna žena – princeza Caroline zu Sayn-Wittgenstein. Liszt i gospođa Wittgenstein su se voljeli, započeli zajednički život i namjeravali se vjenčati, no kako je ona bila gospođa – udana žena, imali su čitav niz problema. Na kraju im okolnosti nisu dopustile da i formalno sklope brak. Gospođa Wittgenstein je utjecala i na Lisztovo povlačenje sa koncertnih podija. U najintenzivnijem razdoblju koncertnih nastupa, Liszt je u 8 godina nastupio više od tisuću puta po cijeloj Europi, Rusiji, Turskoj i Poljskoj. Nakon Pijanističku karijeru Liszt je završio – odlukom – u dobi od samo 37 godina. Nakon toga se posvetio skladanju, imao je i stalni posao kao dirigent, a davao je i poduku iz klavira.

Princeza Wittgenstein
Navodno je gospođa Wittgenstein bila najutjecajnija žena u Lisztovom životu. Više o Lisztu u članku posvećenom njemu i njegovom životu uskoro.
Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.