Oko dvadesetak studenata povijesti iz raznih zemalja koje imaju izlaz na Jadransko more se okupilo u Zadru  od 25. do 28. travnja 2013. godine kako bi sudjelovalo na VIII. Jadranskim susretima, u organizaciji ISHA-e Zadar. Tema susreta je bila Jadran – svjetsko more.

Tweet

Susreti su otvoreni uvodnim predavanjem na Odjelu za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zadru. Studentima su dobrodošlicu poželjeli zamjenik pročelnika prof. dr. sc. Ante Bralić te trenutna predsjednica ISHA-e Zadar Paola Marinčić. Sami susreti su bili podijeljeni na tri dijela, i to redom: akademski, kulturni i zabavni.

Dok je prvi dan bio ispunjen dolaskom i smještajem studenata, drugi dan je bio obilježen glavnom svrhom ovakvih susreta tj. akademskim dijelom koji zahtjeva i najveću brigu oko osmišljavanja i provođenja. Glavna tema susreta Jadran – svjetsko more dijelila se na pet radionica: (A) Migracije obalnog stanovništva, (B) Igre na Jadranu, (C) Jadranska pjaca, (D) Razvoj Jadranske brodogradnje i (E) Historiografija, koja je i ujedno bila jedina međunarodna radionica (u pogledu jezika). Koncept radionica je slijedeći: sudionici se prijavljuju za određenu radionicu te osmišljavaju izlaganje koji će prezentirati pred drugim sudionicima. Svaka je radionica otvarala mnoge mogućnosti izražavanja vlastitog stajališta o zadanoj temi, te se svaki pojedinac mogao koncentrirati na određeno, njemu najdraže povijesno razdoblje. Tako je radionica Migracije obalnog stanovništva obuhvatila pitanje iseljavanja i doseljavanja na prostoru Jadrana od grčkih kolonija sve do suvremenog kretanja stanovništva i političkih migracija 20. stoljeća. Igre na Jadranu fokus su stavile na važnost Jadrana kroz povijest u kontekstu raznih vojnih i političkih sukoba. Naravno da je nemoguće govoriti o Jadranu kao svjetskom moru, a da se pri tom ne spomene trgovina, o čemu je bilo riječi u radionici Jadranska pjaca. Bogatstvo pojedinih obalnih gradova, izuzetna geografska pozicija i dobre veze sa unutrašnjošću stvorile su jaka trgovačka središta na istočnoj jadranskoj obali, s Dubrovnikom na čelu. Zbog uspješnih trgovačkih djelatnosti, a i čestih vojnih sukoba na Jadranu, počela se razvijati i unapređivati brodogradnja. Tom temom bavila se četvrta radionica krenuvši od antike i Liburnskih brodova, preko srednjeg vijeka i dubrovačke brodogradnje, pa sve do novog vijeka i riječke brodogradnje. Peta radionica je prošla neke od dostupnih izvora te novih historiografskih koncepata koji se bave Jadranom, te time doprinijela boljem shvaćanju problematike samog seminara.Nakon svih izlaganja, pitanja i rasprave izvodi se zaključak koji je prezentiran poslije završetka svih radionica. Zaključak (FinalConclusion)se održao na izrazito prikladnoj lokaciji, uz samo more i poznate morske orgulje. Svaka radionica je zaključke iznijela na isti način, tako da je sažela i povezala izlaganja svih sudionika, u kratkim crtama ih prezentirala, te time još jednom naglasila važnost Jadrana kroz cijelu povijest.

Poslije radionica je uslijedila konferencija Jadran – svjetsko more. Na toj nadasve poučnoj konferenciji saznali smo ponešto i o slabo istraženim temama kao što su „Hrvati u izgradnji Sueskog kanala“ dr. sc. Roberta Lončarića, Kontinuiteti i diskontinuiteti naseljenosti i u obliku naselja na istočnoj jadranskoj obali kao odraz kulturoloških razmjena u ranom novom vijeku dr. sc. Tea Perinčić,  ali i saznali nešto više o Jadranu u napoleonskim ratovima dr. sc. Matea Bratanića, te o Jadranu u kontekstu Hladnog rata mag. hist. Branka Kasala.

Treći dan je bio obilježen kulturnim programom. Kroz bogatu kulturnu i inu povijest Zadra, Biograda i Nina su sudionike vodile prof. dr. sc. Anamarija Kurilić i dr. sc. Valentina Zovko. U samom Zadru smo posjetili samostan sv. Frane u kojem je 1358. godine sklopljen Zadarski mir između Mletačke Republike i ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika Anžuvinca, kojim su se Mlečani odrekli svojih pretenzija na Dalmaciju.Upoznali smo se također s antičkom poviješću Zadra proučavajući i Forum čiji počeci sežu u 1. st. prije Krista. Organizatori su nam osigurali i posjet stalnoj izložbi crkvene umjetnosti samostana i crkve sv. Marije osnovane u 11. stoljeću.Crkva je nažalost razrušena u anglo-američkom bombardiranju u Drugom svjetskom ratu, ali je uspješno rekonstruirana te danas čuva raznovrsne relikvije, slike i druga kulturna blaga, poznatija pod imenom Zlato i srebro grada Zadra. Obišli smo također i katedralnu crkvu sv. Stošije (Anastazije) kojoj su se poklonila i dvojica papa: papa Aleksandar III. 1177. godine, kada je pohodio katedralu Sv. Stošije i njezin grob (koji se nalazi unutar katedrale), te papa Ivan Pavao II. 9. lipnja 2003. godine, uradivši to ispred ulaznih vrata katedrale. U Ninu smo posjetili najmanju katedralu na svijetu tj. crkvu Sv. Križa te Muzej ninskih starina koji je podružnica Arheološkog muzeja u Zadru. Imali smo priliku vidjeti raznovrstan arheološki materijal iz grobnica, kontroverznu Višeslavovu krstionicu te rekonstrukciju starohrvatskog broda Condura croatica. Tu je kiša narušila naš izlet te smo antički lokalitet Asseriju bili prisiljeni pogledati samo iz autobusa. Daljnji put odveo nas je u Biograd, u Zavičajni muzej koji čuva bogato blago potopljenog mletačkog broda iz 16. stoljeća. U toj zbirci se čuva oko 10 000 predmeta. Pretpostavlja se da se nakrcan mletački trgovački brod potopio 1583. godine u Pašmanskom kanalu, kod otočića Gnalić udaljenog nekoliko milja južnije od Biograda. I iako je ovaj izlet u nedostatku raspoloživog vremena bio popraćen žurbom, uspio nam je dočarati najvažnije segmente povijesti tog kraja.

Na povratku u Zadar uslijedio je sastanak predstavnika pojedinih Udruga na kojem se raspravljao o budućnosti Jadranskih susreta. U večernjim satima nastupa zabavni dio susreta, koji uz tradicionalni National Drinks Party (sudionici donose svoja lokalna pića te ih prezentiraju pred okupljenima: po čemu je posebno, po čemu lokalno i zašto bi ga svatko trebao probati) uključuje i upoznavanje s noćnim životom, ali i slobodno vrijeme i društvene aktivnosti tijekom kojih sudionici u stvari sklapaju nova poznanstva.

Susreti su praćeni jako dobrom organizacijom kojoj se pristupilo i dosta rano. Program je bio ambiciozan i dobro zamišljen te je uz pokoju zamjerku izvrsno odrađen. Uz vrijeme posvećeno akademskom uzdizanju ostalo je i dovoljno slobodnog vremena za ostala upoznavanja. Sve pohvale idu ISHA-i Zadar, njihovoj predsjednici Paoli Marinčić te svim sudionicima. Svakako svima preporuka (ne samo studentima povijesti) da se pridruže sljedećim Jadranskim susretima u Rijeci.

Objašnjenja:

ISHA Zadar [1. http://www.unizd.hr/povijest/Studenti/tabid/283/Default.aspxPosjećeno: 12.5.2013]

Udruga studenata povijesti – Zadar neslužbeno postoji od 2012. godine, no unatrag sedam godina (od 2006. godine) postojala je pod nazivom Klub studenata povijesti – Zadar. To je nevladina, studentska i neprofitna organizacija koja djeluje na području Sveučilišta u Zadru, te okuplja studente povijesti, ali i studente srodnih disciplina.Od 2012. godine djeluje unutar ISHA-e International (Međunarodne udruge studenata povijesti), te tako uz svoj službeni naziv nosi i ime ISHA – Zadar. Tradicionalno, od 2006. organizira tzv. Dane povijesti, a od 2008. izdaje časopis studenata povijesti Sveučilišta u Zadru pod imenom „Rostra“.  2011. godine Udruga se uključuje u ”Regionalnu suradnju”,odnosno u suradnju studenata u regiji, tj. područja jugoistočne Europe, nastalu s ciljem bolje komunikacije studenata povijesti, poboljšanja studija povijesti itd.Osim što je uključena u ”Regionalnu suradnju” Udruga studenata povijesti također je uključena u ”Hrvatsku studentsku povjesničarsku inicijativu”. Od 2011. godine Udruga se aktivnije uključuje u sudjelovanje na Jadranskim susretima, da bi ove godine (2013.) bila domaćin tih susreta.

Jadranski susreti

Jadranski susreti su međunarodni seminar studenata povijesti i srodnih znanosti čija se sveučilišta nalaze na Jadranu, aliotvorena je mogućnost sudjelovanja i za ostale studente povijesti sa kontinentalnog dijela države. Prvi seminar održan je 2006. u Puli i od tada se svake godine održava u jednom od jadranskih gradova. Seminar se isključivo bavi tematikom Jadrana, koja se iz godine u godinu iz različitih perspektiva kvalitetno obrađuje. Tako su od 2006. pa sve do 2013. obrađene teme: (1) Jadranski imaginarij (legende,mitovi i kulture), (2) Bogatstvo hrvatske obale – brodograditelji, trgovci i ratnici, (3) Jadranska svakodnevica kroz povijest, (4) Krv, znoj i suze, (5) Tolerancija i netolerancija na Jadranu, (6) Pojedinac i zajednica na istočnoj obali Jadrana, (7) Odnos između jadranskih gradova-luka i zaleđa kroz stoljeća, te (8) Jadran-svjetsko more. Iz godine u godinu se broj gradova sudionika na Jadranskim susretima povećava, a time i broj zainteresiranih pojedinaca.

Sljedeći Jadranski susreti održavaju se 2014. u Rijeci.