Tijekom Prvoga svjetskog rata izraz bolest bodljikave žice korišten je za opisivanje psihičkih problema s kojima su se suočavali ratni zarobljenici koji su držani u logorima dulje vrijeme. Ti su problemi uključivali tešku tjeskobu, depresiju i razdražljivost.
Nastavi čitati
Ratovi se nikada ne dobivaju samo na bojištima. Vojnici ne mogu ništa bez “pozadinskog bojišta”, bez proizvodnje oružja, municije, hrane, uniformi i ostalih potrepština. Znatan dio napora tijekom rata predstavlja špijunaža i sabotaža. Sjedinjene Američke Države su u Prvi svjetski rat ušle tek 6. travnja 1917. godine, ali su od samog početka sudjelovale na strani Antante kao izvoznici opreme. Njemačko Carstvo je taj američki angažman nastojalo onemogućiti ili barem usporiti. Na Atlantiku su podmornice gađale sva plovila, a njemački su špijuni između 1914. i 1918. na teritoriju SAD-a izveli pedesetak akcija.
Nastavi čitati
Na današnji dan se prisjećamo obljetnice primirja u Prvome svjetskom ratu. Posljednjih godina se na društvenim mrežama povodom ove obljetnice često pojavljuje fotografija naslovljena Nevidljivi otac, posljedica rata.
Nastavi čitati
Talijanski vojnik i kasnije poznati pjesnik Giuseppe Ungaretti pred Božić 1915. napisao je pjesmu Bdijenje.
Nastavi čitati
Nakon višemjesečnih rasprava, savezničke sile su dovršile uvjete mirovnog ugovora s Njemačkom za konačni završetak Prvoga svjetskog rata. Ti su uvjeti obvezivali Njemačku da saveznicima nadoknadi značajnu odštetu za ratnu štetu. Suočeni s malo alternative, njemački predstavnici bili su prisiljeni prihvatiti ugovor pod prijetnjom trajnog vojnog sukoba.
Nastavi čitati
Nakon što je upravo pobijedila njemački militarizam u Prvom svjetskom ratu, Civilizacija se suočila s novom prijetnjom: boljševizmom. Rasprostranjeno razaranje diljem Europe mnoge je ostavilo otvorenima za socijalističke pozive za boljim društvom.
Nastavi čitati
Švicarski liječnik Adolf Lukas Vischer (1884. – 1974.) se tijekom Balkanskih ratova i Prvoga svjetskog rata znatno posvetio istraživanju i pisanju o psihološkim posljedicama rata na ratne zarobljenike.
Nastavi čitati
Nijemci su bili spremni donijeti svoj krvavi bajunet za mirovni stol, ali Trojna Antanta nije željela cjenkati se niti prihvatiti njemačke uvjete. Nakon brutalnog rata Saveznici nisu bili voljni pustiti Njemačku bez odštete ili joj dati ustupke.
Nastavi čitati
Delegati na Pariškoj mirovnoj konferenciji bili su angažirani u pregovorima o uvjetima mira s Njemačkom i njezinim saveznicima. Značajan aspekt ovog procesa uključivao je rješavanje zahtjeva predstavnika raznih skupina koje su tražile neovisnost od svojih bivših imperijalnih vladara. Ovaj zadatak bio je posebno zahtjevan zbog preklapanja zahtjeva za iste teritorije. U konačnici, mnoge nove nacije nastale su iz ostataka starih carstava.
Nastavi čitati
Ignac Mihalec je poput drugih Međimuraca unovačen u austrougarsku vojsku i poslan na istočno bojište gdje je već 1914. godine zarobljen. U zarobljeništvu je proveo šest godina i za to je vrijeme napisao pjesmu “Šest let mi je minulo”. U rodni Dekanovec vratio se 1920. godine na veliko iznenađenje mještana i supruge – svi su mislili da je poginuo. Izvor podataka je Željko Žerjav, Ignacov praunuk.
Nastavi čitati
U povijesti ratovanja vojnici su uvijek pokušavali pronaći način kako da unište što više neprijateljske sile, a da pritom imaju minimalne gubitke. Tijekom stoljeća razvio se redom luk, balista, katapult, trebuše, puške i topovi. Svako od navedenih oružja se pokretalo ljudskom ili životinjskom snagom. Razvojem prometala u prvoj i drugoj industrijskoj revoluciji izumitelji su vojnicima dali priliku da izmisle ratni stroj koji će se kretati bojnim poljem, štiti posadu i ono najbitnije – biti ubojit.
Nastavi čitati
Prva zračna bombardiranja u povijesti označavaju početak zračnog ratovanja, značajan razvoj vojne taktike i tehnologije. Koncept korištenja zrakoplova za bacanje bombi nastao je početkom 20. stoljeća, a nekoliko slučajeva zračnog bombardiranja dogodilo se prije Prvoga svjetskog rata.
Nastavi čitati
Tijekom prve dvije godine Prvog svjetskog rata zabilježeno je desetke tisuće slučajeva bolesti nazvane rovovska stopala. Bolest je izazivala gljivična infekcija uzrokovana mokrim, hladnim i nehigijenskim uvjetima unutar vojne obuće. Vojnici su satima stajali u blatu ili u vodi. Obuća je propuštala vlagu u čarape koje se nisu mogle često mijenjati. Vojnicima su većinom dodijeljena dva para čarapa, pa su u pismima kući često zahtijevali da im se pošalju čarape. Infekcija je mogla dovesti do gangrene, pa i amputacije stopala.
Nastavi čitati
Fatalna ljepotica u tajnoj službi neprijateljske države. Uvodna rečenica zvuči kao reklama s filmskog plakata, zar ne? Mata Hari bila je centralna ličnost najmanje 13 filmova, 5 mjuzikla, baleta, opere, više pjesama, a 2021. godine predstavnica Azerbejdžana pjevala je pjesmu tog naslova na natjecanju Eurosong. No, tko je bila osoba iz mita o Mata Hari?
Nastavi čitati
Fotografiju koju analiziramo izradila je umjetna inteligencija. Prikazuje stariju ženu s natpisom “Ja sam veteranka 1. svjetskog rata. Danas mi je 97. rođendan”.
Nastavi čitati