Arhiva oznaka: nacizam

U međuratnom razdoblju Coca Cola je svoje proizvode reklamirala uz simbol svastike (1925.). Svastike su se tada često koristile kao simbol sreće.

Coca-Cola kao sponzor nacističke Olimpijade

Coca-Cola je i prije gotovo sto godina imala značajnu reklamnu prisutnost na sportskim događajima. Tako su i 1936. godine bili službeni sponzor Olimpijskih igara koje su se održavale u Njemačkoj. Adolf Hitler i nacistički režim su nastojali iskoristiti Olimpijske igre za promociju svoje politike i nacističke ideologije. Naglasak je bio na promociji ideje o rasnoj superiornosti. Coca-Cola je preko svoje njemačke podružnice Coca-Cola GmbH uvidjela poslovnu priliku i postala jedan od glavnih sponzora ovih Igara, prodajući pića sportašima i gledateljima.

Nastavi čitati →
Dietrich Bonhoeffer

Dietrich Bonhoeffer – teološki otpor nacizmu

Dietrich Bonhoeffer bio je njemački teolog, pastor i ključna figura u otporu nacizmu prije i tijekom Drugog svjetskog rata. Rođen 1906. godine u uglednoj obitelji, Bonhoeffer je već u ranim godinama pokazao izuzetan intelektualni dar i sklonost teologiji. Nakon studija teologije u Njemačkoj i inozemstvu, postao je profesor i pastor te je ubrzo stekao ugled zbog svojih jasnih i principijelnih stavova o kršćanstvu i društvu.

Nastavi čitati →
molotov-ribbentrop

Europski dan sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma

Europski parlament je 2008. godine prihvatio deklaraciju o proglašenju 23. kolovoza Europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma (European Day of Remembrance for Victims of Stalinism and Nazism). Ovaj datum ima poseban povijesni značaj jer podsjeća na potpisivanje pakta Molotov-Ribbentrop 1939. godine, kojim su nacistička Njemačka i SSSR formalizirali svoj dogovor o nenapadanju, ali i podijelili sfere utjecaja u istočnoj Europi. Taj pakt označava početak niza tragičnih događaja koji su doveli do Drugog svjetskog rata, genocida i masovnih represija.

Nastavi čitati →
Arne Sejr

IZVOR: Deset zapovijedi za Dance

Sedamnaestogodišnji Arne Sejr bio je duboko uznemiren čemu je svjedočio na dan kada je njemačka vojska napala njegovu domovinu Dansku. Nisu ga uznemirile scene nasilja, već upravo suprotno. Dok je 9. travnja 1940. šetao svojim rodnim gradom Slagelseom, vidio je svoje sugrađane kako pokazuju ljubaznost prema njemačkim snagama koje su okupirale njihovu zemlju. Još više ga je šokiralo kada je vidio svoje sunarodnjake kako toplo plješću njemačkom vojnom orkestru dok je svirao danske pjesme.

Nastavi čitati →
Anne Frank

IZVOR: Posljednji dan u dnevniku Anne Frank

Annelies Marie Frank je željela biti spisateljica. Svoj san nije mogla ostvariti u rodnoj Njemačkoj jer su nacisti rasnom politikom odlučili istrijebiti ljude koji im nisu odgovarali u njihovoj slici svijeta. Zajedno s roditeljima izbjegla je u Amsterdam gdje ih je rat natjerao da potraže spas u tajnome skrovištu. U skrovištu je Anne napisala najveći dio svog osobnog dnevnika u kojem je opisivala svakodnevnicu i sanjarila o budućnosti. U utorak 1. kolovoza 1944. upisala je svoj posljednji unos u dnevnik.

Nastavi čitati →
Haudegen

Kada se predala posljednja njemačka postrojba?

Ratne operacije u Europi su završile 7. svibnja 1945. godine. General Alfred Jodl je u 2.41 sati potpisao bezuvjetnu kapitulaciju svih njemačkih snaga. U potpisanome dokumentu formulirano je da sva ratna djelovanja moraju prestati najkasnije do sljedećeg dana (8. svibnja) u 23.01 prema srednjeeuropskome vremenu. Sličan je dokument prema Sovjetima potpisao Wilhelm Keitel. Cijeli je svijet taj 8. svibanj 1945. proslavio kao dan pobjede u Europi (V-E day). No, nisu se sve njemačke snage prestale boriti. Nekoliko je jedinica nastavilo borbu većinom u pokušaju da pobjegnu Sovjetima i da se predaju zapadnim saveznicima. Jedna se njemačka postrojba predala tek u rujnu 1945. godine.

Nastavi čitati →
Kako je Hitler zagospodario Njemačkom: Političke igre i moć govora

Kako je Hitler zagospodario Njemačkom: Političke igre i moć govora

Analizirat će se politički i društveni uvjeti u Njemačkoj 1920-ih i 1930-ih godina, poput posljedica Prvog svjetskog rata, Velike depresije, te slabljenja Weimarske Republike. Fokus će biti na Hitlerovoj retorici i strategijama za stjecanje podrške, uključujući govorničke vještine, korištenje straha od komunizma i stvaranje mitova o “narodnoj zajednici” (Volksgemeinschaft). Tijekom predavanja će se koristiti autentični filmski izvještaji iz njemačkih i stranih filmskih novosti, fotografije iz nacističkih propagandnih kampanja te dijelovi Hitlerovih govora.

Detalji o ovoj edukaciji su na ovoj poveznici.
Ulaznice se kupuju na EduMatu.
Kako smo usvojili i kako koristimo nacističke narative

Kako smo usvojili i kako koristimo nacističke narative

Webinar “Kako smo usvojili i kako koristimo nacističke narative” namijenjen je učiteljima i nastavnicima povijesti, kao i svim odgojno-obrazovnim djelatnicima u osnovnim i srednjim školama, s ciljem promicanja kritičkog promišljanja o jeziku i terminima koji se koriste pri poučavanju povijesti nacizma, holokausta i Drugog svjetskog rata. Ova terminologija, oblikovana i promovirana od strane nacista, često je i danas prisutna u nastavnim materijalima, učeničkim radovima i svakodnevnim diskursima, što može voditi nenamjernoj normalizaciji jezika koji je izvorno imao propagandnu svrhu.

Korištenjem termina poput “Kristalna noć” (Kristallnacht), koji su nacisti koristili kako bi eufemistički prikrili nasilje nad Židovima tijekom pogroma 1938., i “Konačno rješenje” (Endlösung), pojma koji su koristili za plan sustavnog istrebljenja Židova, učitelji mogu nesvjesno perpetuirati jezične narative koji umanjuju brutalnost i zločine nacističkog režima. Također, tu su i drugi termini i fraze koje su preživjele iz tog razdoblja.

 

Ciljevi webinara:

  1. Prepoznati problematične povijesne narative – Sudionici će identificirati nacistički oblikovanu terminologiju u poučavanju o Drugom svjetskom ratu i holokaustu.
  2. Razviti kritički pristup – Sudionici će naučiti kako kritički analizirati povijesne izvore i terminologiju, te kako to prenijeti učenicima u obrazovnom procesu.
  3. Osvijestiti jezične odabire – Razmotrit ćemo kako korištenje određenih izraza može utjecati na percepciju i razumijevanje povijesti kod učenika.
  4. Potaknuti diskusiju – Sudionici će imati priliku raspravljati o alternativnim pristupima i terminima koji bolje odražavaju povijesnu stvarnost, bez nepotrebne reprodukcije nacističkih narativa.
  5. Primjena u nastavi – Sudionici će dobiti praktične savjete i metode kako ove spoznaje primijeniti u svakodnevnom poučavanju povijesti.
  6. Istražiti povijesne i suvremene primjere – Sudionici će prepoznati kako se nacistička terminologija, ideje i koncepti manifestiraju u suvremenim političkim i društvenim diskursima.
  7. Dekonstrukcija propagandnih narativa – Razvit ćemo metode za dekonstrukciju propagandnih tehnika korištenih od strane nacista i njihovih jezičnih strategija.
  8. Podizanje svijesti o utjecaju jezika – Sudionici će analizirati primjere kako jezik može oblikovati percepciju prošlosti i pridonijeti normalizaciji ideologija koje treba kritički sagledati.

Tijekom webinara, sudionici će raspraviti kako upotreba ovih i sličnih izraza utječe na percepciju povijesti kod učenika, te kako možemo razviti svijest o tome da određeni termini nose teret ideologija koje su ih izvorno oblikovale. Diskusija će uključivati i primjere iz medija, popularne kulture i svakodnevnog jezika, gdje se nacistička terminologija i ideologije mogu prepoznati, bilo kroz svjesnu ili nesvjesnu uporabu.

U cijenu edukacije je uključena dostupnost snimke (30 dana po webinaru), tematska brošura, online provjera znanja i certifikat.

Tematska brošura i online provjera znanja će biti dostupni za naknadnu kupnju.

Voditelj edukacije je Miljenko Hajdarović.

NAPOMENA: Tijekom ove edukacije ćemo premijerno prikazati kratke obrazovne filmove Clionaut Akademije nastale na temelju filmskih žurnala iz vremena o kojima govorimo.

Ulaznice se kupuju na EduMatu.

Pogrom iz studenog (Kristalna noć)

Pogrom iz studenog (Kristalna noć, njem. Kristallnacht)  naziv je za događaje koji su se u Njemačkoj i Austriji događali u noći s 9. na 10. studenoga 1938. godine. Te su noći nacisti organizirano i koordinirano napali Židove, njihove domove, poslovne objekte, sinagoge i groblja. Naziv “Kristalna noć” podsjeća na uništeno staklo razbacano po ulicama nakon nacističkoga napada. Umjesto naziva “Kristalna noć”, koji podsjeća na nacističku ideologiju, danas koristimo Pogrom iz studenog.

Nastavi čitati →
granica

Prva žrtva Drugoga svjetskog rata

Nacistička Njemačka je bez ispaljenog metka tijekom 1930-ih znatno uvećala svoj teritorij. Sljedeća meta bila je Poljska. Neposredan povod, navodna poljska agresija, pažljivo je pripremljen tijekom kolovoza 1939. g. Hitler je komentirao da taj povod i ne mora biti previše uvjerljiv.

Nastavi čitati →

Richard Stern – odlikovan u borbi za i protiv Njemačke

Fotografija vlasnika trgovine koji stoji na ulazu uz smeđekošuljaša ne bi bila pretjerano zanimljiva bez dodatnog povijesnog konteksta. Vlasnik trgovine je bio Richard Stern, njemački veteran koji je za zasluge nagrađen medaljom Željezni križ, simbolom časti, lojalnosti i žrtve, koju ponosno ističe na odijelu. Stern je ponosno isticao pripadnost njemačkome narodu i službi državi tijekom Prvoga svjetskog rata. No, fotografija je nastala 1. travnja 1933. godine u Kölnu, u vrijeme kad su nacisti dolaskom na vlast počeli realizirati antisemitski plan. Stražar je trebao odvratiti kupce od ulaska u židovsku trgovinu.

Nastavi čitati →
Tomaš Fritta – slikovnica iz geta

Tomaš Fritta – slikovnica iz geta

Tomáš Fritta je rođen 22. siječnja 1941. godine u židovskoj obitelji. Njegov otac Bedřich (ponjemčeno Fritz Taussig) bio je cijenjen karikaturist i slikar u Pragu. Dolaskom nacista njihova je sudbina bila poput mnogih drugih Židova. Bedřich, majka Hansi i Tomáš su sa prvom grupom poslani u izgradnju geta Theresienstadt. Stara utvrda i vojarna za smještaj 7000 vojnika je tijekom rata postala dom za desetine tisuća zatvorenika (čak 53.000 u jednom naletu).

Nastavi čitati →

Vaughtov praktični čitač znakova (1902.)

Frenologija, pseudoznanstvena razmišljanja koja se temelje na ideji da se nečiji intelekt, osobnost i karakter mogu odrediti oblikom lubanje, pridonijelo je brojnim društvenim štetama tijekom svog vrhunca u 19. stoljeću. Rasizmu, seksizmu i drugim oblicima diskriminacije dao je prizvuk “znanstvene” i “biološke” legitimnosti.

Nastavi čitati →
spajalice

Zašto su norveški učitelji nosili spajalice na odjeći?

Godine 1940. nacistička Njemačka napala je Norvešku. Nacisti su htjeli osvojiti norveške luke kako bi kontrolirali Sjeverno more i kako bi osigurani nesmetanu dopremu željezne rude iz Švedske. Norveški kralj Haakon VII. i vlada su pobjegli u London, a Vidkun Quisling, koji je bio lojalan nacistima, se proglasio novim premijerom Norveške.

Nastavi čitati →