Dana 9. kolovoza 1945. u 11:02, atomska bomba “Fat Man” (Debeljko) bačena je na japanski grad Nagasaki. Bomba je eksplodirala oko 500 metara iznad grada. Izvorni cilj bio je grad po imenu Kokura, ali bilo je previše oblačno da bi se vidjelo, pa je zrakoplov prešao u Nagasaki. Eksplozija je bila snažna, snage oko 21 kilotona, što je bilo 40% jače od bombe bačene na Hirošimu tri dana ranije.
Nastavi čitati
Kraljem ljeta 1945. Japan je bio suočen s porazom. Do kolovoza 1945. zemlja je pretrpjela ozbiljnu štetu od američkog bombardiranja uključujući i atomsko uništenje Hirošime i Nagasakija, atomskim bombama. SSSR je napokon 9. kolovoza objavio rat Japanu i izvršio invaziju na Mandžuriju, teritorije koje je držao Japan.
Nastavi čitati
Japanci su svojom predajom na brodu USS Missouri u tokijskoj luci 2. rujna 1945. godine završili strašnu ratnu epizodu svoje povijesti. Tijekom rata često su iskazali fanatičnost bez želje za predajom, pa su koristili i samoubilačke napade avionima, mini podmornicama i neprekidnim jurišima na neprijatelje. Dio japanskih vojnika čak se i nakon službene predaje nastavio boriti. Dio njih nisu ni znali da je rat završio dok su drugi jednostavno željeli nastaviti otpor kako ne bi prekršili zakletvu koju su dali caru. Pokušao sam u sljedećem članku izdvojiti nekoliko takvih najpoznatijih slučajeva.
Nastavi čitati
Početkom 2017. godine u gradu Itomanu na japanskome otoku Okinawa otkriven je spomenik djeci koja su u proljeće 1945. godine mobilizirani kako bi branili Carstvo. Nakon duga 82 dana Saveznici su osvojili Okinawu u jednoj od najtežih bitaka na pacifičkome bojištu. Na bojnom polju život je ostavilo 98 000 vojnika i gotovo polovica od predratnih 300 000 stanovnika otoka. Među žrtvama je bilo i najmanje 890 školaraca koji su ubačeni u bitku kao pomoćne jedinice.
Nastavi čitati
Odluka Japana da se zatvori od većeg dijela vanjskog svijeta, poznata kao Sakoku politika, značajan je događaj u svjetskoj povijesti. Ova politika nacionalne izolacije oblikovala je razvoj Japana više od dva stoljeća i nastavlja utjecati na njegovu kulturu i društvo danas.
Nastavi čitati
Da, koliko je god japansko društvo bilo patrijarhalno, samuraji su doista mogle biti i žene. Te su žene bile poznate kao onna-bugeisha ili onna-musha što u prijevodu okvirno znači “ženska borilačka umjetnica”. Onna-bugeishe su trenirale rukovanje naginatom i katanom. Iako je klasa samuraja bila pretežno muška, bilo je iznimaka u kojima su žene preuzimale ratničke uloge, posebno u obrani svojih domova i zajednica.
Nastavi čitati
Najpoznatija tajna policija tijekom Drugoga svjetskog rata bila je Gestapo. Istu ulogu u Aziji je imala japanska organizacija Kempeitai. Kempei tai na japanskome jeziku znači vojna policija ili žandarmerija. Kempei je prema tome žandar.
Nastavi čitati
Japanci na otoku Anatahan (75 nautičkih milja sjevernije od Saipana) predali su se 30. lipnja 1951. godine. Na izoliranom i nenastanjenom otoku živjeli su gotovo sedam godina. Njihov je brod potopljen u lipnju 1944. godine i oko tridesetak preživjelih (30-32) dospjelo je na otok. Nije u potpunosti jasno, ali među njima je bila i jedna žena (navodno s Okinawe). Japanci su iskoristili resurse koji su im bili dostupni. Izgradili su kolibe, jeli su kokos, taro, divlju šećernu trsku, ribu i guštere. Pušili su sušeno i mrvljeno lišće papaje omotano u lišće banane, a čak su proizvodili i kokosovo vino.
Nastavi čitati
Član američkog istraživačkog tima stoji ispred dvorane za promicanje industrije prefekture Hiroshima. U vrijeme prije bacanja atomske bombe Hirošima je imala oko 245 000 stanovnika.
Nastavi čitati
Ogromno mnoštvo okupilo se 14. kolovoza 1945. na Times Squareu u New Yorku kako bi proslavili vijest o kapitulaciji Japana u Drugom svjetskom ratu, što je značilo da je rat konačno gotov.
Nastavi čitati
Samuraji su bili pripadnici vojne klase u Japanu koji su se isticali svojim vještinama u borbi i posvećenošću specifičnom kodu ponašanja. Samuraji su postali poznati u periodu feudalnog Japana, koji je trajao od 12. do kraja 19. stoljeća. Oni su bili ratnici, ali su također igrali ključnu ulogu u društvenom i političkom životu zemlje.
Nastavi čitati
Iva Ikuko Toguri D’Aquino, Amerikanka japanskoga podrijetla, u vrijeme Drugoga svjetskog rata poznatija kao Tokijska ruža 1977. godine je pomilovana odlukom američkoga predsjednika Forda. Nakon rata optužena je za izdaju i suradnju s neprijateljem jer je 1944. sudjelovala u propagandnim emisijama Radija Tokija.
Nastavi čitati
Samuraji i vitezovi srednjovjekovne Europe dijele nekoliko sličnosti. Obje klase su bile sastavni dijelovi šireg feudalnog sustava koji se temeljio na zemljišnom posjedu i vojnoj službi. Poput samuraja, vitezovi su obično potjecali iz plemićkih obitelji, a njihov je status često bio nasljedan. Pridržavali su se kodeksa ponašanja – viteški kodeks za vitezove i bushido za samuraje. I tu je sličnost jer oba kodeksa podrazumijevaju vrijednosti kao što su čast, hrabrost i odanost svojim gospodarima.
Nastavi čitati
Tijekom Drugoga svjetskog rata japanski su vojnici bili poznati po svojoj intenzivnoj odanosti caru Hirohitu. Ta se lojalnost može razumjeti iz tri različite perspektive: historiografske, političke i sociološke.
Nastavi čitati
Yasuke nije osoba s naslovne fotografije (AI), ali je zaista povijesna osoba afričkog podrijetla u službi japanskih feudalaca. Bio je afričkog podrijetla, vjerojatno iz Mozambika ili Etiopije, i stigao je u Japan oko 1579., tijekom razdoblja poznatog kao Sengoku era — vrijeme intenzivnih društvenih nemira, vojnih sukoba i političkih intriga.
Nastavi čitati