Početkom 1930-ih Staljin je pokrenuo niz radikalnih reformi kako bi modernizirao Sovjetski Savez. Jedna od tih politika bila je prisilna kolektivizacija poljoprivrede, koja je rezultirala ogromnim nestašicama hrane i masovnim migracijama siromašnog stanovništva.
Nastavi čitati Nazino – otok kanibala
Nakon putovanja Kristofora Kolumba 1492. g., europske sile poput Španjolske započele su opsežnu kolonizaciju koja je preoblikovala zapadnu hemisferu. Međutim, Vikinzi su stigli u Sjevernu Ameriku stoljećima ranije, nakon što su naselili Island i Grenland tijekom 9. i 10. stoljeća. Oko 1000. godine osnovali su malo uporište u L’Anse aux Meadowsu (reprodukcija kuće na slici gore) u Newfoundlandu, koje su koristili kao bazu za istraživanje sjeveroistočne Sjeverne Amerike. Povijesni izvori sugeriraju da su postavili još jedno uporište, vjerojatno zvano “Hop”, u današnjoj provinciji New Brunswick.
Nastavi čitati Zašto Vikinzi nisu kolonizirali Ameriku?
Jedna od najvažnijih dijagnostičkih metoda koju su koristili srednjovjekovni liječnici bila je analiza mokraće, poznata kao uroskopija. Ova drevna metoda omogućavala je liječnicima da procijene zdravlje svojih pacijenata na temelju izgleda, mirisa i drugih karakteristika mokraće. Unatoč svojim ograničenjima prema suvremenim standardima, uroskopija je bila kamen temeljac srednjovjekovne medicinske prakse i odražavala je duboku povezanost promatranja i teorije toga doba.
Nastavi čitati Što su srednjovjekovni liječnici vidjeli u mokraći
U 18. stoljeću, kada su progoni vještica bili rašireni diljem Europe, carica Marija Terezija je donijela značajnu odluku i za Hrvatsku. Godine 1756. Hrvatski sabor je, pod njezinim utjecajem, usvojio zakon kojim je uvedena obveza dobivanja caričinu potvrde za svaku smrtnu presudu u slučajevima vještičarstva. Ovaj potez predstavlja jedan od prvih koraka prema ukidanju ovakvih nehumanih suđenja.
Nastavi čitati IZVOR: Marija Terezija o kraju progona vještica
Grčka mitologija nudi jedinstven okvir za razvijanje povijesnog mišljenja i kritičke analize. Fokusiranje na mitove u kontekstu društvenih odnosa, normi i stavova pomaže učenicima da sagledaju antičko društvo kao odraz ljudskog djelovanja, vjerovanja i vrijednosti. Ovaj pristup omogućuje starijim učenicima (npr. gimnazije) da prepoznaju kako se društvene norme reflektiraju u mitološkim narativima te da razumiju njihov povijesni kontekst.
Nastavi čitati Kritička analiza grčke mitologije (primjeri)
U literaturi koja se bavi temom ustanka u Varšavskome getu često se spominje pojam bunkera. Radi boljeg razumijevanja treba zapravo pojasniti o čemu se zapravo radi. Bunker je obrambena fortifikacija, specijalno izgrađen ili opremljen objekt koji bi braniteljima trebao pružiti dobru zaštitu prije svega od pješačkog oružja. Kod većih bunkera s debelim betonskim zidovima i čeličnom strukturom očekuje se da mogu izdržati i žestoke topničke, raketne ili avionske napade. Kada govorimo o ustanku u Varšavskome getu, zapravo ne govorimo o bunkerima nego o skloništima.
Nastavi čitati Život u skloništima (bunkerima) Varšavskog geta
Prvi svjetski rat bio je preoblikovao nacije i živote diljem svijeta. I dok su bitke na bojišnicama često u središtu pozornosti, stvarnost za civile u okupiranim područjima bila je jednako strašna. Jedan od zapanjujućih primjera bila je “Žica smrti” (njem. Grenzhochspannunghindernis), elektrificirana ograda koju je njemačka vojska izgradila duž belgijsko-nizozemske granice. Ova smrtonosna prepreka simbolizirala je do kojih su mjera okupatori išli kako bi kontrolirali kretanje i suzbili otpor tijekom rata.
Nastavi čitati Žica smrti – zaboravljeno poglavlje Prvog svjetskog rata
Dana 20. prosinca 1924. Adolf Hitler, tada 35-godišnjak, pušten je iz zatvora Landsberg nakon što je odslužio samo devet mjeseci kazne za veleizdaju. Bio je zatvoren jer je vodio neuspjeli puč u Münchenu 1923. (pokušaj svrgavanja njemačke vlade). Od današnjeg dana počinje nezaustavljiv uspon Hitlera do preuzimanja vlasi u Njemačkoj i provođenja genocidne nacističke politike.
Nastavi čitati IZVOR: Hitler na izlasku iz zatvora Landsberg
Tia Ambrinac, učenica Privatne gimnazije i ekonomske škole Katarina Zrinski, u svom kratkom eseju poslanom časopisu Poučavanje povijesti ističe važnost uključivanja suvremenih tema u nastavu povijesti. Smatra da bi događaji poput pandemije COVID-19, prosvjeda Black Lives Matter, rusko-ukrajinskog rata, razvoja generativne umjetne inteligencije i izraelsko-palestinskog sukoba trebali zauzeti mjesto u povijesnim udžbenicima. Naglašava da su ovi događaji oblikovali moderno društvo i da nove generacije trebaju učiti o njihovom utjecaju na svijet.
Nastavi čitati Buduće teme udžbenika i satova Povijesti
Ministarstvo je za učitelje i nastavnike povijesti objavilo i prijedloge okvirnih godišnjih izvedbenih kurikuluma prema kojima mogu planirati i provesti svoju nastavu. Primjeri tih kurikuluma dostupni su i na web stranici Ministarstva.
Nastavi čitati Okvirni godišnji izvedbeni kurikulumi za Povijest
