Na Filozofskom fakultetu u Rijeci, Omladinska 14, dana 3.prosinca 2008. s početkom u 12h predstavljen je dvobroj 3 / 4 časopisa studenata povijesti  „Klepsidra“. Udruga studenata povijesti „Malleus“ započela je sa djelovanjem u prosincu 2006., a početkom 2007. već je pokrenula izdavačku djelatnost kao jednu od svojih glavnih djelatnosti. Prvi broj uređivala je prva generacija „klepsidraša“, dok se već u drugom broju uredništvo usmjerilo za daljnje brojeve pripremiti novu generaciju, no, tek u trećem broju je čitav rad predan u ruke nove generacije „klepsidraša“, koja je u ovom dvobroju uredila zanimljive teme, polučila dinamičniji sastav autora, a što je najvažnije održala kvalitetu radova. Uredništvo dvobroja 3 / 4 časopisa „Klepsidra“ čine Bojan Horvat, Dinko Benčić, Vedran Krušvar i Daria Jadreškić kao glavna urednica. Radove su i za ovaj dvobroj recenzirali prof.dr.sc. Miroslav Bertoša i prof.dr.sc. Slaven Bertoša. U obradi i uređivanju čim kvalitetnijeg časopisa surađivali su i studenti ostalih odsjeka Filozofskog fakulteta u Rijeci: Romina Banfić i Martina Blečić za lekturu, dok su sažetke na engleski prevele Marinela Rumin i Viktorija Žgela, na njemački Tanja Grubišić i na talijanski Bojan Horvat, jedan od urednika. Kroz sva tri broja časopisa dizajn naslovnice osmislila je Petra Predoević.

Na predstavljanju u ime uredništva časopisa i USP „Malleus“ govor je održala Daria Jadreškić, u ime Fakulteta kraći govor je održala prod.dr.sc. Vesna Kovač, a u ime Odsjeka povijesti prof.mr.sc. Andrea Roknić. Na novi dvobroj časopisa svoj osvrt je dao i jedan od recenzenata prof.dr.sc. Miroslav Bertoša koji je kao najbitniju karakteristiku „Klepsidre“ istaknuo kreativnost kao daljnju nadgradnju onoga što studenti slušaju na predavanjima, ali i što je njihova osobna zanimacija. U ovoj „Klepsidri“ Marko Jurjako piše o razvoju Lošinja od 16. do kraja 18. stoljeća; Sara Vukušić o standardu života njemačkih ratnih zarobljenika korištenih u društveno korisnom radu u Rijeci u drugoj polovici 1945.godine; Nino Jurak o utjecaju obitelji Esterházy na glazbeno – kulturni život Europe; Emina Botonić o povijesti kruha Vinodola; Filip Baričević o značaju Jadrana u Ostrogotskom ratu; Vedran Krušvar o Boki kotorskoj od 1420. do 1797.; Ivan Cerovac o nastajanju kapitalizma; Marko Jurjako o vojnoj granici i posljednjim borbama prema sjedinjenju s maticom zemljom; Klara Volarić o „Vjesniku u srijedu“ (1955.), a Bojan Horvat daje osvrt na nedavno izdanu knjigu Giacoma Scottija „Krik iz fojbe“. Drugi dio dvobroja čini temeljna bibliografija za istraživanje povijesti Istre, prvi dio, koju su napisali Kristian Benić i Igor Eterović.

Sažeci radova:

Autor: Marko Jurjako
Naslov: Razvoj Lošinja od 16. do kraja 18. stoljeća
Ovaj rad nastoji dati pregled povijesti otoka Lošinja s naglaskom na razdoblju od 16. do kraja 18. stoljeća kada otočko područje doživljava svoj gospodarski i kulturni uspon, čiji će se odjeci osjećati duboko u 19. stoljeću. Dolaskom Slavena krajem 13. stoljeća počinje povijest Velog i Malog Lošinja, najznačajnijih otočnih mjesta, a time i nova dinamičnost u odnosima koja se stvara između došljaka i stare vladajuće gospode iz tisućugodišnjega grada Osora koja će rezultirati konačnom prevagom novih snaga nad starom institucijom osorskih knezova. U radu se daje prikaz razvoja otoka Lošinja pod upravom Mletačke Republike s osobitim naglaskom na pomorstvu kao djelatnosti koja je obilježila cjelokupnu prošlost jadranskog podneblja, a osobito povijest žitelja jadranskih otoka.

Autor: Sara Vukušić
Naslov: Standard života njemačkih ratnih zarobljenika korištenih u društveno korisnom radu u Rijeci u drugoj polovici 1945.
Jedinice Jugoslavenske armije, odnosno njena 4. armija zauzela je riječko područje 3. svibnja 1945. Njemačka vojska se povlači, ali prije napuštanja riječkog područja bombardira i minira riječko područje pa tako i Brodogradilište 3.maj, odnosno tadašnje „Kvarnersko brodogradilište”. U njemu, kao i u drugim raznim ustanovama i industrijskim objektima, radit će njemački ratni zarobljenici u drugoj polovici 1945. Iz arhivske građe saznajemo o njihovoj prehrani, odjeći, liječenju, (ne)higijeni, povlasticama i zabranama i sl.

Autor: Nino Jurak
Naslov: Utjecaj obitelji Esterházy na glazbeno- kulturni život Europe
Klasično razdoblje u glazbi obilježeno je djelovanjem trojice velikih skladatelja: Haydna, Mozarta i Beethovena. S mađarskom plemićkom obitelji Esterházy možemo dovesti u usku povezanost barem dvojicu od navedenih skladatelja, ako ne i svu trojicu. Ovaj članak se bavi istraživanjem povezanosti istaknutih pripadnika ove imućne obitelji s razvojem europskoga glazbenog stila klasike, a time i samim izvorima naše današnje kulture. Generacije ljubitelja glazbe iz obitelji Esterházy stvorile su dugu tradiciju sponzoriranja glazbenika te ostavile bogatu ostavštinu, vrijednu glazbenu knjižnicu te prekrasna zdanja, koja i danas služe u svrhu promoviranja klasične umjetničke glazbe. Osim spomenutih skladatelja, u bliskoj vezi s obitelji Esterházy bili su i mnogi drugi istaknuti glazbenici, poput Schuberta, Liszta i dr., zbog čega možemo uočiti da su utjecali i na daljnji razvoj europske glazbe.

Autor: Emina Botonić
Naslov: Povijest kruha Vinodola
Tema ovoga članka je kruh na vinodolskom području. Pokušat ću dati uvid u vrste žitarica koje su se najviše koristile za proivodnju kruha, te uvid u način njegove pripreme. Pomoću zapisa narodnih običaja dat ću pregled načina proizvodnje i obrade žitarica na području Vinodola te pokušati približiti život vinodolskog seljaka i običaja usko vezanih uz kruh.

Autor: Filip Baričević
Naslov: Značaj Jadrana u Ostrogotskom ratu
Planirajući i izvodeći vojno-pomorske ekspedicije, Bizantinci su znali kako iskoristiti vojno-tehnološku premoć koji su stekli na moru u vrijeme talasokracije u epohi 6. i 7. stoljeća. To se posebice odrazilo na njihovo političko i vojno djelovanje na istočnoj i zapadnoj obali Jadrana te sveukupnu pobjedu u Ostrogotskom ratu. Za razliku od sjeverne Afrike i Sicilije, koje su bile korisne kao baze za opskrbu bizantskih linija i prijevoz svježih trupa u vrijeme borbi u južnoj Italiji ili Tirenskom moru, s istočne obale Jadrana i preko Jadranskog mora mogli su lako doseći bilo koju točku na zapadnoj obali Jadrana. Zahvaljujući talasokraciji Romeji uspijevaju zadržati enklave na istočnoj obali Jadrana.

Autor: Vedran Krušvar
Naslov: Boka kotorska 1420. – 1797.
U radu sam se osvrnuo na povijest Boke kotorske u razdoblju od 1420. do 1797. godine. Prvospomenuta godina znakovita je u kontekstu lokalne povijesti Boke – te je godine Kotor, najveći njen grad, došao pod vlast Mletačke Republike. Događaj iz 1797. godine odjeknuo je na širem europskom prostoru – radi se o miru u Campoformiju i padu Mletačke Republike. Prvi dio rada odnosi se na političku povijest. U njemu sam pokušao pokazati na koji se način zaljev Boke kotorske nalazio između dvije sukobljene sile – Mletačke Republike i Osmanskog Carstva. U nastavku sam predstavio gospodarski razvoj gradova Boke kotorske, kao i brojne kulturne dosege znamenitih pojedinaca iz ovoga kraja. Rad sam završio predstavljanjem bokeljske mornarice, odnosno osvrtom na povijest “Bratovštine mornara svetog Nikole”.

Autor: Ivan Cerovac
Naslov: Nastajanje kapitalizma
Pogrešno je zamisliti kako u jednom trenutku završava feudalizam kao društveni poredak, te počinje razvoj novog poretka, kapitalizma; moguće je ugrubo za tu prekretnicu navesti godinu ukidanja kmetstva, ali treba se uzeti u obzir da se kapitalizam razvija postepeno, nekoliko stoljeća, u okviru feudalnog načina proizvodnje. Isto tako, mora se imati na umu da kapitalizam svugdje ne nastupa istovremeno; neke od promjena i procesa opisanih u ovom prilogu, poglavito oni koji se tiču zapadne Europe, sežu gotovo u kasni srednji vijek, dok se kapitalizam na istoku, primjerice u Rusiji, javlja tek kasno u 19.stoljeću. Da bi uopće moglo doći do pojave kapitalizma u okvirima feudalnog društvenog uređenja, dva su ključna uvijeta trebala biti ispunjena: trebalo je doći do akumulacije kapitala koji će se uložiti u proizvodnju, te do oslobođenja radne snage od jakih feudalnih elemenata. Velika geografska otkrića, eksploatacija kolonija i robovlasnštvo omogućili su prvi uvjet, dok su drugom pridonijeli predkapitalitički odnosi koji se javljaju na selu; feuldaci se okreću stočarstvu i velik broj seljaka ostaje bez zemlje, te u potrazi za poslom odlazi u gradove. Novi ekonomski odnosi počinju mijenjati društvo, te u ovom razdoblju možemo pratiti čitav niz reformi, od onih državne uprave, religije, vojska i dalje. Javlja se nova ekonomska doktrina, merkantilizam, koja gospodarski napredak države vidi u smanjenju uvoza i povećanju izvoza. Merkantilizam označava razdoblje ranog kapitalizma; njegovo odbacivanje predstavlja ujedno i početak prijelaza na razvijenije kapitalitičke oblike koji će obilježiti 19. i 20. stoljeće.

Autor: Marko Jurjako
Naslov: Vojna granica: posljednje borbe (Prema sjedinjenju s maticom zemljom)
Još za vrijeme vladavine kralja Žigmunda Luksemburškog i Matije Korvina uviđa se potreba za stvaranjem šireg obrambenog pojasa koji bi zaustavio prodore osmanske vojske na teritorije Hrvatskih, Ugarskih i Austrijskih nasljednih zemalja. Prvi koraci u smjeru organiziranja jednog takvog pojasa poduzeti su u drugoj polovici 15. stoljeća osnivanjem Primorske krajine sa središtem u Senju koja će postati uzor za osnivanje cijelog niza obrambenih linija, od Jadranskog mora do rijeke Drave na sjeveru. Tijekom razdoblja od 300 godina Vojna krajina će proći veliki broj promjena. Od razdoblja privremenog ustroja do stvaranja trajne vojne institucije sa sjedištem u Grazu, uprava Vojne krajine se postupno izuzimala od nadležnosti hrvatskoga bana i sabora koji iscrpljeni ratovima s Osmanlijama bivaju primorani na ustupke. Od 1578. Hrvatska se dijeli na Vojnu krajinu i Bansku hrvatsku. U razdoblju od osnutka Vojne krajine do njezina ukinuća ona će proći različite i složene procese koji će kulminirati gubitkom početne svrhe ustroja tog teritorija. Podjela Hrvatske će potrajati sve do 1881. kada u dogovoru sa ugarskom vladom područje Vojne krajine biva ponovno inkorporirano u teritorij pod nadležnošću Hrvatskog sabora. U ovom radu se daje prikaz povijesti Vojne krajine i opis njezine strukture s većim naglaskom na razdoblje integracijskih procesa koji se stvaraju tijekom 19.stoljeća.

Autor: Klara Volarić
Naslov: Vjesnik u srijedu (1955.)
“Vjesnik u srijedu”, popularno znan kao VUS, je bio tjednik zabavno-informativna karaktera koji je počeo izlaziti 1952. godine u izdanju izdavačke kuće “Vjesnik”. Pokrenuo ga je tadašnji glavni urednik “Političkoga vjesnika” Frane Barbieri, a 1953. godine, od 50. broja, preuzeo ga je Fadil Hadžić koji je bio glavni i odgovorni urednik tijekom čitave 1955. godine. Radilo se o šarolikom tjedniku namijenjenom svim generacijama i svim strukturama društva u kojemu nije bila zastupljena niti politika (osim političkih zanimljivosti i najaktualnijih događaja) niti crna kronika pa stoga ni ne čudi podatak o vrlo visokoj tiraži. Redovite rubrike tjednika koji je izlazio na 14 stranica tijekom 1955. godine bile su: “Mala panorama”, “Nauka i život”, “Zabavni prilog” (kasnije “Ilustrirani prilog”) koji se sastojao od “Sporta”, “Ženskoga svijeta”, “Dječjega kutka”, “Zanimljivosti”, stripa u nastavcima (“Rip Kirby” A. Raymonda ) te romana u nastavcima (“Luka u magli”, “Poziv u hotel”).