Prvi seminar Vijeća Europe i norveškog Europskog Wergeland centra namijenjen učiteljima povijesti u osnovnim školama, pod nazivom: ''Ideja ''drugog'' u nastavi povijesti i kako je poučavati'' održan je u Oslu od 21. do 25.rujna 2009.godine. Seminar je organiziran slijedeći zaključke Trećeg samita čelnika zemalja članica Vijeća Europe i preporuke Akcijskog plana koji je donesen tijekom Trećeg samita u Varšavi 2005.g.. Tom prigodom dogovoreno je opsežnije zajedničko djelovanje u području stručnog usavršavanja učitelja u područjima povijesti, demokratskog društva, ljudskih prava i interkulturalnog obrazovanja.

Tweet

Osnovni cilj seminara održanog u Oslu je pridonijeti izgradnji što jedinstvenije i humanije Europe kroz obrazovne programe. Govoreći konkretno, cilj je sudionicima omogućiti bolje uočavanje predrasuda o ”drugome” u udžbenicima povijesti, usvojiti važnost multiperspektivnosti i interdisciplinarnog pristupa u poučavanju povijesti i promoviranje što boljeg razumijevanja unutar multikulturalne Europe. Jedan od trajnih ciljeva je i povezati učitelje povijesti iz  zemalja članica Vijeća Europe, stvoriti svojevrsnu mrežu učitelja i na taj način im omogućiti suradnju i razmjenu iskustava.

Na seminaru je  sudjelovalo 20 profesora povijesti iz 13 europskih zemalja ( Ujedinjeno kraljevstvo, Švedska, Njemačka, Portugal, Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Cipar, Grčka, Rumunjska i Norveška ). Hrvatsku su predstavljali Josipa Gračanin (OŠ Ivana Zajca/ OŠ ”Zamet”, Rijeka ), Jurica Botić ( OŠ Antuna Mihanovića Petropoljskog, Kaštel Novi ) i Sonja Bančić (OŠ Stoja, Pula ).

Prvi dio rada na seminaru sudionici su odradili prije dolaska u Oslo. Svaki učitelj trebao je poslati jednu svoju fotografiju, jednu ilustraciju iz udžbenika povijesti kojim se koristi u radu i tri teksta, prevedena na engleski jezik, iz udžbenika povijesti za osmi razred osnovne škole. Teme tekstova bile su Hladni rat, 1967-1968 i 1989. Rad je tijekom seminara bio organiziran na temelju poslanih  materijala. Radeći u manjim skupinama analiziralo se ilustracije i tekstove, raspravljalo o širem kontekstu predstavljenih događaja i donosilo zaključke o kvaliteti materijala. Sudionici su raspravljali o problemu postojanja i stvaranja predrasuda u nastavi povijesti. Aktivnim pristupom radu i visokom razinom sudjelovanja analizirali su nastanak stereotipa i predrasuda, kritički promatrali tekstove i ilustracije iz udžbenika povijesti svake pojedine zemlje i zajednički promišljali o ulozi profesora povijesti u suzbijanju stereotipa i predrasuda. Nakon rada u grupama rezultati su se plenarno prezentirali svim sudionicima seminara koji su u svakoj prilici bili pozvani postavljati pitanja, komentirati i poticati diskusiju. Pokazalo se kako su ilustracije puno više sklone prezentiranju stereotipa i predrasuda od tekstova. Dok je većina tekstova pokazala visoku razinu profesionalnosti, ilustracije su se pokazale kao mjesto kroz koje se na mala vrata mogu provući predrasude. Jedan od loših primjera bio je primjer udžbenika sa Cipra u kojem je ilustracija željeznog doba  zaobišla postojanje i ulogu žena ili udžbenik iz Rumunjske u kojemu su se na jednoj od fotografija nalazili izrazito agresivni sadržaji, neprimjereni dječjem uzrastu.

Hrvatski učitelji prezentirali su ilustracije i tekstove iz tri različita udžbenika za osmi razred osnovne škole ( S. Koren, Povijest 8, Profil, Zagreb, 2007; K. Erdelja, I.Stojaković: Tragom prošlosti 8, ŠK, Zagreb, 2007 i S. Bekavac, M. Jareb, Povijest 8, Alfa, Zagreb, 2007. ).

Hrvatski udžbenici povijesti pokazali su zavidnu razinu objektivnosti i profesionalnosti u tekstovima i ilustracijama. Tekstovi su izazvali dobre reakcije drugih kolega ali i divljenje dijela kolega o sposobnostima hrvatskih učenika i njihovoj spremnosti za rad na tekstovima koji su zahtjevni u obrazovnom i funkcionalnom smislu.

Jedan od zahtjevnijih dijelova seminara sastojao se u pripremanju nastavnog sata. Podijeljeni u tri grupe sudionici su dobili zadatak u kratkom vremenskom roku isplanirati nastavni sat na određenu temu. Prilikom izrade prezentacije koristili su se raspoloživim znanjima i mogućnostima koje pruža moderna tehnologija, vodeći računa o sadržaju, metodologiji, uporabi multiperspektivnosti i interdisciplinarnog pristupa u radu. Nastavni satovi prezentirani su plenarno, prezentacije su slijedile jedna za drugom. Nakon kratke pauze uslijedila je rasprava o svakoj pojedinoj prezentaciji. Dijelovi prezentacija su raščlanjivani i komentirani, prezentatori su odgovarali na pitanja i detaljnije objašnjavali odabrane metode rada, materijale, zadatke za učenike. Svaka grupa podijelila je neke od dilema s kojima se susrela tijekom rada. Iako najzahtjevniji, ovaj dio rada postigao je vrlo visoku zainteresiranost sudionika i proizveo vrlo konstruktivne prijedloge.

Tijekom seminara raspravljalo se i o ideji idealnog učitelja povijesti, o tome što bi idealan učitelj povijesti trebao znati, razumjeti i koje bi vještine u svom radu trebao imati i poticati kod svojih učenika. Ideja idealnog učitelja povijesti čini se sama po sebi dovoljno kompleksnom za glavnu temu zasebnog seminara. Međutim, glavna obilježja idealnog učitelja povijesti pokazala su se gotovo identična svim sudionicima seminara, iako se dugo i detaljno raspravljalo i analiziralo o svim nijansama u opisu.  Dobro obrazovanje i vladanje povijesnim gradivom, poznavanje metodologije nastave povijesti, poznavanje razvojne psihologije djeteta, empatija, želja za stalnim učenjem i napredovanjem, kreativnost, otvorenost novim idejama i projektima, kritičko mišljenje, fleksibilnost, spremnost na timski rad samo su osnovne općeprihvaćene osobine idealnog profesora povijesti.

Jedna od važnih zadaća svih seminara Vijeća Europe je i promovirati ideje, vrijednosti, djelovanje i različite akcije Vijeća Europe. Tijekom seminara svi sudionici dobili su edukativne materijale o Vijeću Europe koji mogu biti odlična polazišna točka za kreativno i kvalitetno poučavanje o ljudskim pravima, pravima djeteta, pravima manjina, suzbijanju predrasuda, demokratskim vrijednostima i sl.. Također, svi sudionici seminara postali su i članovi internetske platforme zatvorenog tipa. Pestalozzi platforma namijenjena je razmjeni i daljnjoj razradi ideja i održanju suradnje stvorene u Oslu.

Sastavni dio seminara bio je i posjet novoosnovanom Europskom Wergeland centru. Centar je osnovan suradnjom norveške vlade i Vijeća Europe s ciljem promoviranja obrazovanja, stručnog usavršavanja učitelja, međukulturalnog razumijevanja, zaštite ljudskih prava i demokratskih vrijednosti.

Sudionici su posjetili i Centar za izučavanje Holokausta i vjerskih manjina  koji je smješten u Vili Grande – bivšem sjedištu nacističkog kolaboratora Vidkuna Kvislinga, na poluotoku Bygdoy. Tijekom obilaska najvažnijih kulturnih znamenitosti Osla sudionici seminara posjetili su Nobelov centar i gradsku vijećnicu Osla u kojoj se odvija svečana dodjela Nobelove nagrade za mir.

Organizacija seminara protekla je izvanredno. Predvođeni ravnateljem Pestalozzi programa Vijeća Europe Josefom Huberom, voditelji seminara i radionica bili su Fabio de Cavallo, Klaus Edel i Tahany Shemeis. Izvrsno pripremljeni, pružali su podršku i savjet u svakoj etapi rada. Odlično su vodili rad u grupama. Pomogli su sudionicima držati se zadanih tema, diskusije su usmjeravali na produktivan način. Teme i metode rada bile su prilagođene ciljanoj grupi.

Osoblje Europskog Wergeland centara zaslužilo je najviše pohvale za organizaciju seminara. Rasporedi su poštovani, materijali su podijeljeni na vrijeme, tehnička podrška radu bila je stalna, cjelokupna organizacija rada odvijala se besprijekorno.