Novo:

Na današnji dan

Dogodilo se na današnji dan:

Svakodnevno pogledajte izbor događaja koji su se na današnji dan dogodili u prošlosti.

dogodilo-se-na-danasnji-dan

  • Obljetnica smrti
  • 1624 - Toma II. Erdődy, hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban, umro je na današnji dan 1624. godine. Ratovao je 1578. protiv Osmanlija na bihaćkom području, a 1581. pobijedio ih je kraj Cernika. Banom je postao 1583 (u bansku čast uveden tek 1584) i nastavio je ratovati protiv Osmanlija, koje je 1584. pobijedio kod Slunja (zajedno s karlovačkim generalom J. J. Thurnom), 1585. zauzeo je i spalio Kostajnicu, 1586. odnio pobjedu kod Ivanića (zajedno s bratom Petrom III.). Na preporuku Hrvatskoga sabora, 1588. kralj Rudolf II. imenovao ga je velikim županom Varaždinske županije, a 1589. odrekao se dužnosti vrhovnoga kapetana haramija te uzalud molio kralja da ga oslobodi i banske časti. Nakon provale Hasan-paše Predojevića uspio je 1591. zauzeti utvrdu Moslavinu. Iste godine postao je i kapetanom grada Varaždina, kojega je utvrdu potom dodatno utvrdio i proširio. God. 1591. izvori ga bilježe i kao člana Ugarskoga državnog vijeća. Tijekom 1592–93. Osmanlije su opustošili njegove posjede Okić, Jastrebarsko i Samobor, a stradali su mu i posjedi Želin i Novigrad (na Savi). Sudjelovao je s hrvatskim četama u pobjedi nad Osmanlijama pod Siskom (22. VI. 1593), pa ga je španjolski kralj Filip II. imenovao vitezom Reda sv. Spasitelja. God. 1594. osvojio je Petrinju, a 1595. zahvalio se na banskoj časti jer mu kralj, uz ostalo, nije nadoknadio ni troškove obrane Hrvatske. Kralj Rudolf II. imenovao ga je 1598. vrhovnim kraljevskim stolnikom; 1601. natjecao se za položaj generala Hrvatske krajine; 1603. proglašen je tavernikom za Ugarsku, a 1603–05. obavljao je i dužnost kapetana Kraljevstva. Kao dar za zasluge u ratovanju s Osmanlijama kralj mu je 1607. darovao tvrđavu Varaždin i proglasio ga nasljednim kapetanom grada Varaždina i nasljednim velikim županom Varaždinske županije. Na hrvatsko-ugarskom saboru u Požunu 1608. usprotivio se zahtjevu ugarskih staleža za širenjem protestantizma u Hrvatskoj. Iste godine ponovno je bio proglašen banom, ali je 1614. ponovno odstupio jer mu kralj nije doznačio sredstva za održavanje banske čete niti ga dao svečano uvesti u bansku čast. Uskoro potom (1618) čast velikoga župana predao je svojemu sinu Žigmundu I. Pokopan je u zagrebačkoj katedrali.
  • 1751 - Tomaso Albinoni, talijanski skladatelj i violinist, umro je na današnji dan 1751. godine. Među uspjelim instrumentalnim skladbama (solistički koncerti, concerti grossi, simfonije, crkvene i komorne sonate, među kojima je i popularni stavak Adagio) mnogo ih je tiskanih još za njegova života. Od 48 melodrama sačuvana su uglavnom samo libreta.
  • 2016 - Na današnji dan 2016. godine, napustio nas je prorok koji je puno prije Obaminog izbora predvidio "prvog crnog predsjednika Amerike" - američki glazbenik, kantautor i producent Clarence Henry Reid (rođ. 14. veljače 1939.), poznatiji kao Blowfly.
  • Rođendani
  • 1706 - Benjamin Franklin, američki državnik, filozof, fizičar, ekonomist i pisac, rođen je na današnji dan 1706. godine. God. 1727. otvorio je vlastitu tiskaru u Philadelphiji, kupio i od 1729. izdavao Pennsylvania Gazette, koja je pod njegovim uredništvom postala najutjecajnijim listom u Americi i imala važnu ulogu u oblikovanju novinstva. Osnovavši Philadelphia Library (1731), vjerojatno prvu javnu knjižnicu u Americi, American Philosophical Society (1743), »Akademiju« (1749), koja će poslije postati Pennsylvanijsko sveučilište, Franklin se posvetio znanosti. God. 1754. sastavio je plan za federaciju sjevernoameričkih kolonija, koji je britanska vlada odbila; 1757–62. i 1764–75. u Britaniji je zastupao interese kolonista, a 1775. bio je član Kongresa i jedan od autora Deklaracije o neovisnosti (1776). Kao diplomatski predstavnik u Francuskoj (1776–85), osigurao je francusku pomoć u Američkome ratu za neovisnost 1775–83., sklopio je s Francuskom savez 1778., a 1783. bio je potpisnik mirovnog ugovora s Velikom Britanijom nakon Američkoga rata za neovisnost. Vrativši se u Ameriku, Franklin je sudjelovao u stvaranju američkoga saveznog ustava 1787. Posljednjih godina života objavio je niz članaka u prilog ukidanju ropstva. Provodio je opasne pokuse u vezi s atmosferskim elektricitetom podižući žicom vezana zmaja u olujni oblak, pri čemu se pojavila električna iskra. Time je dokazao da u olujnim oblacima postoje električni naboji i utvrdio da grom udara ponajprije u povišene objekte, a da ne djeluje na tijela zaštićena kovinskim štitom ili kavezom. Predložio štapni gromobran kao zaštitu od udara groma, pa se takav način zaštite još i danas naziva Franklinovim gromobranom. Godine 1769. ili 1770., u vrijeme kada je bio zamjenik ministra pošta za kolonije, objavio je zajedno sa svojim rođakom T. Folgerom kartu Golfske struje. Za kasnijih prelazaka Atlantskog oceana, 1775. i 1776., sam je mjerio površinsku temperaturu mora i tako uočio da je Golfska struja toplija od okolnoga mora.
  • 1863 - Na današnji dan 1863. godine rođen je David Lloyd George, britanski političar – premijer od 1916. do 1922. godine. Bio je liberal i parlamentarni zastupnik od 1890. godine. Ministar trgovine je od 1905. do 1908. i financija od 1908. - 1915. godine, zatim je za vrijeme Prvog svjetskog rata (1915. – 1916.) ministar naoružanja i rata u koalicijskoj ratnoj vladi i premijer (1916. – 1922.). Protivnik je rata protiv Bura (1899. – 1902.), zagovornik je rata protiv Njemačke do 'posljednjeg udarca', protivnik je komadanja Njemačke na Mirovnoj konferenciji u Versaillesu. Zaključio je trg. ugovor sa SSSR-om 1921. godine. Proveo je značajne reforme u društvu: osmosatni radni dan, pravo radnika na štrajk, mirovinski sustav, zdravstveno i socijalno osiguranje. Njegova glavna djela su: 'Ratne uspomene' i 'Istina o mirovnim konferencijama'.

Nešto nedostaje?

Pošaljite nam putem ovog obrasca: [Form id=”28″]