Dr. Leander Brozović (Budimpešta, 2. listopada 1897. - Koprivnica, 31. kolovoza 1962.) spada među zaslužne građane Koprivnice koji su svojim nesebičnim radom i zalaganjem zadužili svoj grad. Brozović je prvenstveno bio veterinar, a najpoznatiji je kao osnivač i prvi ravnatelj Muzeja grada Koprivnice (od 1951. godine). No, kao muzealac bavio se i poviješću Podravine, a napose grada Koprivnice.

Prvi povijesni tekst dr. Leandera Brozovića vezan uz Koprivnicu objavljen je 1922. godine pod naslovom  “Iz povijesti grada Koprivnice” u Podravskom glasniku. Godine 1926. objavio je u Koprivničkim novinama članke o svečanom polaganju kamena temeljca na zgradi pučke škole, današnje gradske vijećnice, u vrijeme bana Josipa Jelačića i o pitanjima arhiva grada Koprivnice. U zagrebačkom Svijetu iduće je godine objavio biografski zapis o poznatom koprivničkom učitelju i komediografu iz 19. stoljeća Đuri Esteru. Brozović je uopće prvi povjesničar koji je detaljnije ukazao na poznatu bunu kunovečkih seljaka protiv nenarodnog mađaronskog režima. O kunovečkoj je buni pisao u nekoliko nastavaka u Koprivničkim novinama 1928. godine, a također je donio tekst zapisnika iz 1907. godine vezanog uz ovu bunu koji je objavio u Koprivničkom Hrvatu. Jedini biografski prikaz života jednog od znamenitijih žitelja Peteranca Martina viteza Imbriševića (1801-1880) objavio je 1929. godine u Koprivničkom Hrvatu kao i  zapis o predmetima iz kamenog doba nađenim u Koprivnici. U istim novinama 1941. godine pisao je o spašavanju gradskih bedema.

Kao zaslužni povjesničar veterine pisao je i o koprivničkom kraju pa je 1941. godine u Veterinarskom vjesniku objavio tekst o nepoznatoj zarazi svinja u Koprivnici 1831. godine, a 1943. godine o Wolsteinovom naputku za liječenje goveđe kuge iz pismohrane grada Koprivnice te o izvidima o kriomčarenoj i uginuloj stoci u predgrađu Bregi.

U Koprivničkom Hrvatu  1943. godine dr. Brozović je pisao o zbirci cehovskih starina u Obrtnom zboru u Koprivnici. O arheološkim nalazima iz starije povijesti Koprivnice pisao je 1945. godine u Podravskoj straži, a o pogibiji koprivničkih Židova u Podravskim novinama 1945. i 1946. godine. U istim je novinama objavio članak o povijesti koprivničkog obrta, trgovine i prometa.

Svakako značajan doprinos općem poznavanju prošlosti grada Koprivnice, ali i cijele Podravine bio je pokretanje Zbornika Muzeja grada Koprivnice 1946. godine pod uredničkim vodstvom dr. Leandera Brozovića, koji je u osam svezaka izlazio sve do 1953. godine i koji je prethodnik današnjeg Podravskog zbornika. Brozović je u ovom zborniku objavio tekstove o uništenoj spomen slici iz 1657. godine, velikoj i maloj Koprivnici, osnutku čizmarskog ceha u Koprivnici, popisu žitelja slobodnog i kraljevskog grada Koprivnice godine 1783, kapama purgerskog kora u Koprivnici i o bidermajerskom pokućstvu u seljaka srednje Podravine. Osim ovih povijesnih tekstova Brozović je objavio u cijelosti kao povijesni izvor za buduća istraživanja popis umrlih svjetovnjaka pohranjenih u kripti franjevačkog samostana u Koprivnici. Uz navedene tekstove objavio je u lokalnom tisku još nekoliko manjih povijesnih priloga.

Uz osnivanje Muzeja grada Koprivnice 1951. godine u kojem su institucionalizirani prikupljanje, čuvanje, prezentacije i istraživanje predmeta i građe za povijest Podravine i Koprivnice, jedno od najznačajnijih djela dr. Leandera Brozovića je prikupljanje materijala za knjigu o povijesti Koprivnice. Rad na ovoj knjizi je zaustavila autorova smrt. Prvi pokušaj sređivanja i objavljivanja ovog djela proveo je koprivnički Ogranak Matice hrvatske 1971. godine, ali  zbog sloma Hrvatskog masovnog pokreta  nije došlo do konačne realizacije. Pokretanjem Podravskog zbornika i njegove biblioteke te zalaganjem urednika i redaktora Dragutina Feletara i Vjekoslava Horvatića izdana je 1978. godine knjiga dr. Leandera Brozovića “Građa za povijest Koprivnice” .

Ovo djelo je izdano kao treća knjiga biblioteke Podravskog zbornika uz stručnu recenziju Mirka Androića te crteže i skice akademskog slikara Stjepana Kukca u nakladi Muzeja grada Koprivnice. U uvodu knjige Dragutin Feletar piše o životu i djelu dr. Leandera Brozovića. Autor knjige “Građa za povijest Koprivnice” podjelio je prikupljene podatke u više cjelina. U prvoj cjelini koja govori o razvoju od kamenog doba do 14. stoljeća autor je vrlo kratko upoznao čitaoce sa najosnovnijim činjenicama. Slijedi cjelina o povijesti Koprivnice do turskih provala koja daje dosta dobru sliku ondašnjeg života grada, ali kao i prethodna cjelina ima poneku manjkavost. Cjalina o turskom dobu prikazuje najteže razdoblje povijesti grada, a slijede cjeline o starim koprivničkim trgovima i ulicama te o školstvu, društvima, obrtu, trgovini, industriji i poljoprivredi. Svemu su pridodani popisi izvora i literature kao i bilješke ispod teksta. Posebnu dodatnu vrijednost knjizi čini koprivnička bibliografija svih izadanja od 1885. do 1959. godine. Unatoč manjkavostima koje su nastale upravo zbog prerane smrti autora, pogotovo jer je dr. Brozović ove bilješke tek prikupio za rad na iscrpnijoj sintezi koprivničke povijesti, ova knjiga predstavlja nezaobilaznu početnicu za svakoga koji želi upoznati povijest grada Koprivnice.

Na kraju ovog prikaza povijesnog rada dr. Leandera Brozovića mora se istaknuti činjenica da je on obavio gotovo pionirski posao te je svojim djelovanjem i radom zadužio poglavito Podravinu, a napose grad Koprivnicu pogotovo istražujući, čuvajući, prezentirajući i prikupljajući brojne povijesne podatke.