Matasović, Josip (Vrpolje, 18. VIII. 1892.-Zagreb, 10. II. 1962.), povjesničar i arhivist. Gimnaziju polazio u Vinkovcima, a studij povijesti i geografije u Zagrebu, Zürichu i Beču. Doktorirao je povijesne znanosti 1915. na sveučilištu u Beču. Iste godine se vraća u domovinu te predaje na gimnaziji u Vinkovcima. U toku Prvoga svjetskog rata postaje povjerenikom za čuvanje starina u Hrvatskom narodnom muzeju u Zagrebu, a od 1920. do 1924. je kustos u odjelu za umjetnost i obrt istog muzeja. God. 1924. imenovan je docentom za povijest novoga vijeka na Filozofskom fakultetu u Skopju, gdje je izabran za izvanrednog (1925.) i redovitog (1932.) profesora. God. 1941. postaje savjetnikom u Ministarstvu bogoštovlja i nastave NDH. Ujedno mu je povjerena dužnost ravnatelja Državnog arhiva u Zagrebu (danas: Hrvatski državni arhiv). Na tome mjestu je ostao do 1958. god. Od 1943. predaje na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, prvo povijest umjetnosti i kulture, a od 1946. profesorom je na katedri za pomoćne povijesne znanosti gdje je predavao do odlaska u mirovinu 1959. god. U Zagrebu pokreće metodološki vrlo inovativan časopis Narodna starina – časopis za povijest kulture i etnografiju južnih Slovjena kojemu je bio glavni urednik (1922-1940.). U Narodnoj starini je objavio niz zapaženih članaka iz povijesti od kojih je najpoznatiji Prilog genealogiji Patačića (1930.), Nekoji fragmenti historije XVIII. stoljeća (1931.) i Knez Lenard kaptolma zagrebačkoga kramar (1932-1935.), a zajedno sa Mirkom Stanisavljevićem komentirao pisma Franje Kulmera pisana Josipu Jelačiću (1932-1934.). Preveo je i priredio za tisak dvije knjige Imbre Ignjatovića Tkalca Uspomene iz mladosti u Hrvatskoj (1925-1926.). Važnija djela: Iz galantnog stoljeća – Kulturnohistorijski fragmenti (1921.), Životopis Mije Brašnića 1849-1883. – Prilog povijesti hrvatske historiografije (1922.), Das Briege des Grafen Sermagen aus dem siebenjärigen Kriege (1923.), Fojnička regesta (1927.), U Vinkovcima prije jednog stoljeća – Kulturnohistorijska crtica (1937.), Iz prošlosti Vinkovaca i Brodske pukovnije (1994.).