Začetak Jadranskih susreta studenata povijesti, odnosno projekta, bio je u Puli 2005. godine od tamošnjih i tadašnjih studenata povijesti. Glavna ideja je bila organizirati susrete, koji će okupiti studente povijesti sa fakulteta, odnosno sveučilišta hrvatskog dijela Jadrana, a zatim u budućnosti ideja je bila (i još uvijek je) otvorena za okupljanje studenata povijesti sa drugih fakultete i sveučilišta država na Jadranu. To su prvi susreti studenata povijesti ovakve vrste i proizašli su iz potrebe za povezivanjem sa novim ljudima, drugim regijama, novim spoznajama, a uz želju da se izađe iz svoje zatvorenosti na jednom fakultetu, jednom odsjeku, jednoj regiji, da to bude jedna od priprema za rad u struci itd.

Tweet

I. jadranski susreti studenata povijesti RH u Puli od 16. do 19.ožujka 2006.

Odličnu ideju prepoznali su studenti iz Splita, Rijeke i Zadra i I. jadranski susreti studenata povijesti Republike Hrvatske održali su se u Puli od 16. do 19.ožujka 2006.godine. „Jadranski imaginarij“ bila je tema prvih Susreta, a podijeljena na tri radionice: Legende, Mitovi i Kultovi Jadrana, odnosno a da su vezani uz Jadran. Nakon pojedinih izlaganja razvijale su se zanimljive rasprave, odnosno iznošenje stavova i mišljenja na što višoj stručnoj, znanstvenoj, akademskoj razini. Predstavnik studenata povijesti iz Pule bio je Milan Radošević, predstavnica studenata povijesti iz Splita bila je Marijana Munitić, predstavnik studenata povijesti iz Zadra bio je Ivan Ivanišević te predstavnik studenata povijesti iz Rijeke bio je Hrvoje Badurina. Održavanje sljedećih Susreta dogovoreno je u drugom gradu, u Rijeci.

II. jadranski susreti studenata povijesti RH u Rijeci od 29. do 31.ožujka 2007.

Čast domaćina II. jadranskih susreta studenata povijesti Republike Hrvatske u 2007. godini dobili su riječki studenti povijesti. Organizaciju je preuzela Udruga studenata povijesti „Malleus“ tada tek nedavno osnovana. Drugi jadranski susreti studenata povijesti RH održali su se u Rijeci od 29. do 31.3.2007. s temom „Bogatstvo hrvatske obale – brodograditelji, trgovci i ratnici“, a podijeljenom po prethodno određenom modelu na tri radionice, koje se paralelno odvijaju: Brodogradnja, Trgovina, Pomorske bitke. Predstavnica studenata/ica povijesti iz Rijeke bila je Sara Vukušić, predstavnik studenata/ica povijesti iz Pule bio je Milan Radošević, a studente/ice povijesti iz Splita predstavljao je Nikola Jovović.  Nažalost, studenti povijesti iz Zadra u početku sa namjerom sudjelovanja javili su kako ipak nitko od njih ne dolazi. Po završetku Susreta, održavanje sljedećih dogovoreno je u Splitu.

III. jadranski susreti studenata povijesti RH u Splitu od 27. do 30.ožujka 2008.

Na dan 27.ožujka 2008. iz Pule je na put prema Splitu krenulo 8 studenata/ica povijesti, a isto tako i iz Rijeke. Na susretima je moglo sudjelovati najviše 9 studenata sa svakog od jadranskih fakulteta, ravnomjerno raspoređenih po svim radionicama. Studenti/ce povijesti iz Zadra ni ove godine nisu sudjelovali na Susretima. Otvorenje III. jadranskih susreta studenata povijesti Republike Hrvatske u Splitu od 27. do 30.ožujka 2008. po planu i programu slijedilo je idućeg dana (28.ožujka). Stiglo se je odmoriti i pripremiti.

Tema Susreta bila je „Jadranska svakodnevica kroz povijest“ podijeljena u tri radionice: Mračna strana Jadrana (Gdje temperament vlada malo je razuma), Vedra strana Jadrana ( Igara i igara) i Stvaralačka strana Jadrana ( Od zrna do pogače). „Svrha Susreta je što sveobuhvatnije obraditi dinamiku tzv. malih povijesnih događaja i pomaka u jadranskoj povijesti, kao i ukazati na bogato kulturno-civilizacijsko naslijeđe jadranskog obalnog i kopnenog prostora. (…) Izbor tema je geografski ograničen po županijskom principu tako da u Pulu spada Istarska županija; Rijeku Primorsko-goranska i Ličko-senjska; Zadar Zadarska i Šibensko-kninska; Split Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska.“ (iz pozivnog pisma) Ukoliko se negdje pojavio interes za teme van navedenih granica javljalo se organizatoru određeni broj dana prije. U obradi teme, odnosno izlaganju rada mogli su se koristiti slikovni materijali, zvučni i video zapisi. Izlagačima su na raspolaganju bili grafoskop, projektor i laptop. Pristup izradi rada za Susrete trebao je biti interdisciplinaran s naglaskom na ekonomsku povijest, sociologiju, antropologiju… s uporištem u izvorima. Na Susretima bili su izlagani radovi, koji su proizašli iz opusa određene literature, periodike,  usmene predaje pa sve do arhivske grade i dr. Radovi su se u principu trebali izlagati između 15 do 20 minuta iza čega bi uslijedilo dodatnih 10 minuta rasprave. U žaru izlaganja, pitanja i rasprava znalo se je izaći van dogovorenog vremena. To samo pokazuje kako bi ovakvi i slični susreti i skupovi studenata povijesti trebali biti i češći. Predstavnik studenata/ica povijesti iz Pule bio je Marin Percan, predstavnica studenata/ica povijesti iz Rijeke bila je Sara Vukušić, a prestavnik studenata povijesti iz Splita, domaćina, bio je Darko Pereža.

Teme i sudionici po radionicama bili su slijedeći:

Radionica: Vedra strana Jadrana

„Radionica Vedra strana Jadrana bila bi obilježena pojmovima iz domene dokolice, zabave i hedonizma pa čak i dekadencije. Tu su društvene i dječje igre, glazba, sport, turizam, hobi, karneval, teatar, lov, folklor, erotska i lascivna obilježja zabave kao i tehnološki izumi u svrhu zabave.“ (iz pozivnog pisma)

1.    Ivan Cerovac (Ri): Razvoj turizma u Opatiji
2.    Dominik Cvitanić (Pu): Istarska glazba
3.    Iva Jelušić (Ri): Korijeni riječkog karnevala
4.    Jakov Karadjole (St): Faust Vrančić
5.    Sara Konić (Pu): Maškare u Istri
6.    Marin Percan (Pu): Trka na prstenac
7.    Darko Pereža (St): Solinska svakodnevica
8.    Njegovan Pivac (St): Fra Lujo Marun – lik i djelo
9.    Klara Volarić (Ri): Zabava u vrbenskom životu i običajima

Radionica: Mračna strana Jadrana

„U temama koje spadaju u Mračnu stranu Jadrana kao nit vodilja mogu poslužiti pojmovi: devijantne društvene pojave, kriminal i druge teme iz domene crne kronike kao što su prostitucija, obiteljsko nasilje, maloljetnička delikvencija, preljub, ovisnosti poput alkoholizma i kockanja, zatim piratstvo, ratno profiterstvo i ostale pljačke. Tu su još šovinizam, ksenofobija, kampanilizam, praznovjerje, također i korupcija, siva ekonomija, razna parničenja i strančarenja.“ (iz pozivnog pisma)

1.    Filip Baričević (Ri): Značaj Jadrana za ostrogotski rat
2.    Marko Bugarin (Pu): Razbojništvo u Istri (razdoblje srednjeg i novog vijeka)
3.    Marijan Buljan (St): HSS u Dalmaciji do 1929.
4.    Sanjin Matijević (Ri): Pogledi na egzodus Talijana s riječkog područja po završetku II. svjetskog rata
5.    Ana Perić (St): Žene u Dalmaciji
6.    Matija Prepušt (Pu): Šverc duhana u Istru
7.    Sara Vukušić (Ri): Standard života njemačkih ratnih zarobljenika korištenih u društveno korisnom radu u Rijeci u drugoj polovici 1945.godine
8.    Dejan Zec (St): Politika i sport – jedan ogled – Finale Kupa Jugoslavije 1991. godine Crvena zvezda – Hajduk

Radionica: Stvaralačka (kreativna) strana Jadrana

„U radionici Stvaralačka strana Jadrana do izražaja bi trebala doći djelatnost ljudi na Jadranu, pojmovi iz domene starih zanata i zanimanja poput brodograditelja i kovača, zatim autohtoni način života, teme poput mode, kulinarstvo, graditeljstva, poljoprivrede. Tu su i teme iz znanosti, posebno medicine, i umjetnička dostignuća.“ (iz pozivnog pisma)

1.    Emina Botonić (Ri): Povijest kruha Vinodola
2.    Mariana Derenčinović (Pu): Istarski kažun
3.    Sandra Jovanović (Pu). Tradicionalna istarska nošnja
4.    Semir Koljić (Pu): Autohtona istarska kužina
5.    Nikola Oruč i Marijana Munitić (St): Tradicionalna ženska odjeća u Splitu
6.    Petra Predoević (Ri): Riječke bratovštine
7.    Sara Vukušić (Ri): Autohtoni način života stočara od Grobnišćine do bakarskog zaleđa u prvoj polovici 20.stoljeća

Radionice su se odvijale paralelno tokom dva dana (28. i 29. ožujka) pretežno u jutarnjim i ranim popodnevnim satima dok su popodneva ostajala rezervirana za razgledavanje Splita, Solina i Klisa. Nakon odrađenih radionica i razgledavanja navečer je prema želji grupa i/ili pojedinaca uslijedio noćni život grada Splita.

Održavanje IV. jadranskih susreta studenata povijesti RH u 2009. godini dogovoreno je u Puli.