Dr. Ilija Abjanić, liječnik, narodni zastupnik, kulturni-prosvjetni djelatnik, publicista. Volio se nazivati Ilijaš Abjanić, Jakšin. Rodio se u Starim Mikanovcima 10. srpnja 1868. godine. Tu je pohađao pučku školu, završio 1880. Narednih osam godina ide u vinkovačku Gimnaziju, maturirao 1888. Zbog svojih sposobnosti u gimnaziji i na studiju medicine u Beču  stipendista je Brodske imovne općine i Ministarstva vojske u Beču. Za gimnazijskih dana je vođa omladine protiv germanizacije i Khuenove mađarizacije. Član je i animator Matice hrvatske, u Beču je član studentskog kluba „David Starčević“. Doktorirao je medicinu 1895. godine, potom se vraća u Vrbanju za općinskog liječnika. Radi u Ivankovu i Kupinovu do 1905. kada je otpušten iz državne službe zbog političkog djelovanja.

Potom je privatni liječnik u Vinkovcima tri godine. Na izborima 1907. je izabran za narodnog zastupnika u Sabor kao pravaš za kotar Cernu. Na saborskim sjednicama pokreće pitanje hrvatskog iseljeništva, bori se protiv mađarizacije i namještaljke na izborima. Tu se okreće Franku. Javlja se u pravaškim listovima Hrvatski branik, Hrvatska Bosna, Hrvat zapaženim člancima.

Vraća se u državnu službu te je općinski liječnik u Nerežišćima burnih 1908/09. Kako je pomagao seljacima i radnicima u agrarnim neredima za kaznu je premješten u  Dalmaciju gdje je na svim poljima rada još aktivniji: suzbija malariju, drži prosvetno politička predavanja običnom puku, bori se protiv zaostalosti, alkoholizma na načelima Stranke prava, istovremeno piše raznovrsne članke, knjige te ih objavljuje. Najduže je radio u Imotskom od 1913., gdje je ostao u lijepom sijećanju  naroda, do umirovljenja 1931. kada odlazi u Zagreb gdje će se baviti privatnom praksom do svoje smrti. Iz politike se povukao 1925. nakon sukoba sa Stjepanom Radićem i njegovim priznavanjem beogradske monarhije.

Iza  Ilijaša Abjanić Jakšinog ostala je velika rukopisna dokumentacija koja se čuva u Nacionalno sveučilišnoj knjižnici, arhivima HAZU, te Muzeju grada Zagreba. Neka objavljena djela su mu: Što je istina (1906), Erotica Croatica (2003). Erotica Croatica je dodatak najvažnijem rukopisnom djelu I. Abjanića, Ljekarskom rječniku horvatskoga govora, dovršenom 1930. sa oko 90 000 riječi, koje je on skupljao 33 godine. Erotica Croatica ima svojih 4000 hrvatski termina.

Dr. Ilijaš Abjanić je bio raznovrsnih publicističkih interesa, pisao je o politici, hrvatskim političkim velikanima 19. stoljeća, jeziku, pravopisu, gramatici, religiji, filozofiji, svakako medicini, o antroponimima, toponimima, te oronimima i hidronimima. Jedan primjer je Što znači zapravo vaše ime i prezime (1938). Umro je u Vinkovcima 8. rujna 1946. godine.