{"id":975,"date":"2025-08-27T07:51:00","date_gmt":"2025-08-27T05:51:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=975"},"modified":"2026-08-15T21:57:25","modified_gmt":"2026-08-15T19:57:25","slug":"975","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2025\/975\/","title":{"rendered":"Genocid nad Hererima i Namama"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Genocid po\u010dinjen nad Hererima i Namama u Njema\u010dkoj Jugozapadnoj Africi (dana\u0161nja Namibija) izme\u0111u 1904. i 1908. godine smatra se prvim genocidom 20. stolje\u0107a. Njema\u010dka kolonijalna vojska, nakon ustanka ovih naroda protiv kolonijalne represije, provela je sustavnu politiku istrebljenja: masovna ubijanja, progon u pustinju Omaheke, onemogu\u0107avanje pristupa vodi te uspostavu koncentracijskih logora poput onih na Shark Islandu i u Swakopmundu. <\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"130\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/preporuke-za-gimnazije.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-976\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/preporuke-za-gimnazije.jpg 1024w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/preporuke-za-gimnazije-300x38.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/preporuke-za-gimnazije-768x98.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Kolonijalni kontekst<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Njema\u010dka je 1884. proglasila protektorat nad dana\u0161njom Namibijom, uspostaviv\u0161i koloniju Njema\u010dka Jugozapadna Afrika. Doseljenici su otimali plodna zemlji\u0161ta, dok su Hereri i Name potiskivani na manje vrijedna podru\u010dja. Oduzimanje zemlje, prisilni rad i nasilna kolonijalna politika stvorili su uvjete za sukobe. Rasisti\u010dke teorije o \u201eni\u017eim rasama\u201c slu\u017eile su kao ideolo\u0161ka osnova za opravdanje represije.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-columns is-layout-flex wp-container-core-columns-is-layout-995f960e wp-block-columns-is-layout-flex\">\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Godine 1904. Hereri, pod vodstvom Samuela Maharera, di\u017eu ustanak protiv kolonijalne vlasti. Porazom u bitci kod Waterberga u kolovozu iste godine prisiljeni su na povla\u010denje u pustinju Omaheke. General <strong>Lothar von Trotha<\/strong> tada izdaje <em>Vernichtungsbefehl<\/em> (2. listopada 1904.), kojim Herere progla\u0161ava izvan zakona te nare\u0111uje njihovo istrebljenje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakon sloma Herera, represija se pro\u0161irila i na Nama narod, \u010diji su vo\u0111e Hendrik Witbooi i Jakob Morenga tako\u0111er ubijeni tijekom borbi. Do 1908. kolonijalne vlasti slomile su otpor obaju naroda.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\">\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"633\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/SamuelMaharero-1024x633-1.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-977\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/SamuelMaharero-1024x633-1.jpg 1024w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/SamuelMaharero-1024x633-1-300x185.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/SamuelMaharero-1024x633-1-768x475.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Samuel Maharero<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Sustav koncentracijskih logora<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakon vojnih operacija Njema\u010dka je uspostavila mre\u017eu koncentracijskih logora. Najpoznatiji je <strong>Shark Island<\/strong> kod L\u00fcderitza, no logori su postojali i u Swakopmundu, Windhoeku, Okahandji i Keetmanshoopu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zato\u010denici su iskori\u0161tavani za izgradnju infrastrukture, pruge i luke. Na Shark Islandu, koji je zbog vjetra i hladno\u0107e imao ekstremne uvjete, stopa smrtnosti bila je i do 80 %. Nedostatak hrane, nehigijenski uvjeti i stalno zlostavljanje dovodili su do gladi i bolesti. Mu\u0161karci, \u017eene i djeca bili su odvojeni, a zatvorenici su \u010desto bili prisiljeni nositi oznake ili brojeve.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Shark Island je \u010desto u literaturi opisan kao \u201epred-scenarij\u201c kasnijih nacisti\u010dkih koncentracijskih logora zbog kombinacije prisilnog rada, iscrpljivanja i planskog uni\u0161tavanja.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Medicinski eksperimenti i eugenika<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Njema\u010dki kolonijalni sustav u Namibiji nije se zaustavio na vojnoj represiji i prisilnom radu. U logorima su provodili medicinske eksperimente na zatvorenicima, uklju\u010duju\u0107i testiranja lijekova i zaraznih bolesti. Ljudski ostaci, posebice lubanje i kosti Herera i Nama, slani su u Njema\u010dku za potrebe istra\u017eivanja rasnih teorija. U klinikama i institutima, poput onih povezanih s antropologom Eugenom Fischerom, kori\u0161teni su za \u201edokazivanje\u201c rasne inferiornosti Afrikanaca.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Fischer, koji je 1908. proveo istra\u017eivanja na potomcima mje\u0161ovitih brakova u Namibiji, kasnije je postao jedan od vode\u0107ih ideologa eugenike u Weimarskoj i nacisti\u010dkoj Njema\u010dkoj. Njegova djela koristila su se u oblikovanju nacisti\u010dke rasne politike, uklju\u010duju\u0107i N\u00fcrnber\u0161ke zakone.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovaj kontinuitet izme\u0111u kolonijalnih eksperimenata i kasnijih nacisti\u010dkih politika ukazuje na duboke veze izme\u0111u kolonijalnog rasizma i eugenike u Njema\u010dkoj.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Razmjeri genocida<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Od 80 000 Herera, pre\u017eivjelo je manje od 15 000; od 20 000 Nama, ubijeno je ili umrlo najmanje 10 000. Dakle, vi\u0161e od 80 % Herera i oko 50 % Nama uni\u0161teno je u razdoblju od 1904. do 1908. godine. Ovi podaci \u010dine genocid jednim od najrazornijih kolonijalnih zlo\u010dina prije Prvog svjetskog rata.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tek 1985. UN-ov Whitakerov izvje\u0161taj slu\u017ebeno je ozna\u010dio ovaj slu\u010daj genocidom. Njema\u010dka je 2004. prvi put priznala moralnu odgovornost, a 2021. vlada je slu\u017ebeno priznala genocid i obe\u0107ala razvojnu pomo\u0107 Namibiji u iznosu od 1,1 milijarde eura. Me\u0111utim, istaknuto je da se ne radi o pravnim reparacijama, ve\u0107 o \u201egesti pomirenja\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dogovor iz 2021. izazvao je kontroverze jer Herero i Nama zajednice nisu bile izravno uklju\u010dene u pregovore. Njihovi predstavnici tra\u017ee izravne reparacije umjesto razvojne pomo\u0107i, povrat zemlji\u0161ta koje je i dalje u vlasni\u0161tvu potomaka kolonista te priznavanje politi\u010dke i kulturne autonomije.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"522\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/herero-berlin-prosvjed-1024x522-1.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-979\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/herero-berlin-prosvjed-1024x522-1.jpg 1024w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/herero-berlin-prosvjed-1024x522-1-300x153.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/herero-berlin-prosvjed-1024x522-1-768x392.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U svibnju 2025. Namibija je prvi put obilje\u017eila nacionalni <strong>Dan sje\u0107anja na genocid<\/strong>, a otkrivene masovne grobnice na Shark Islandu dodatno su poja\u010dale pritisak na Njema\u010dku. Iako se pregovori nastavljaju, duboko nepovjerenje izme\u0111u potomaka Herera i Nama i obiju vlada ostaje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Genocid nad Hererima i Namama bio je rezultat kolonijalne politike koja je kombinirala vojnu represiju, koncentracijske logore, medicinske eksperimente i rasisti\u010dku pseudoznanost. Ovaj slu\u010daj otkriva rane manifestacije onoga \u0161to \u0107e u 20. stolje\u0107u postati poznato kao genocid i ukazuje na poveznice izme\u0111u kolonijalnih politika i kasnijih nacisti\u010dkih zlo\u010dina. Danas, vi\u0161e od stolje\u0107a kasnije, Hereri i Name jo\u0161 uvijek nose posljedice tog povijesnog nasilja kroz marginalizaciju, siroma\u0161tvo i borbu za priznanje i reparacije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Genocid po\u010dinjen nad Hererima i Namama u Njema\u010dkoj Jugozapadnoj Africi (dana\u0161nja Namibija) izme\u0111u 1904. i 1908. godine smatra se prvim genocidom 20. stolje\u0107a. Njema\u010dka kolonijalna vojska, nakon ustanka ovih naroda protiv kolonijalne represije, provela je sustavnu politiku istrebljenja: masovna ubijanja, progon u pustinju Omaheke, onemogu\u0107avanje pristupa vodi te uspostavu koncentracijskih logora poput onih na Shark [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":978,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[464],"tags":[270,217,272,271,274,273],"class_list":["post-975","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-genocidi-progoni-i-zlocini","tag-eugenika","tag-gimna3","tag-herero","tag-kolonijalizam","tag-nama","tag-namibija"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/975","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=975"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/975\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1114,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/975\/revisions\/1114"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/978"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=975"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=975"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=975"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}