{"id":969,"date":"2025-07-25T07:43:00","date_gmt":"2025-07-25T05:43:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=969"},"modified":"2026-08-12T10:11:04","modified_gmt":"2026-08-12T08:11:04","slug":"pouke-holokausta-i-odgovornost-edukatora-u-vremenu-krize","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2025\/pouke-holokausta-i-odgovornost-edukatora-u-vremenu-krize\/","title":{"rendered":"Pouke Holokausta i odgovornost edukatora u vremenu krize"},"content":{"rendered":"\n

Tijekom studija sam sasvim slu\u010dajno otkrio veliku zbirku njema\u010dkih knjiga o Holokaustu u knji\u017enici zagreba\u010dkog Goethe instituta. Nisam imao dojam da me moje dotada\u0161nje formalno obrazovanje uop\u0107e pripremilo za razumijevanje te teme, no od tada sam ustrajno razvijao vlastiti pogled na ovu specifi\u010dnu i duboko uznemiruju\u0107u povijest. Posjetio sam desetak koncentracijskih logora diljem Europe, vi\u0161e puta sam boravio u kompleksu Auschwitz-Birkenau, uklju\u010duju\u0107i ljetos i nekoliko njegovih podlogora. U Memorijalnom podru\u010dju Jasenovac prisutan sam u razli\u010ditim ulogama ve\u0107 dugi niz godina, i ne mogu se oteti dojmu da se njegov puni edukacijski potencijal jo\u0161 uvijek ne koristi sustavno ni promi\u0161ljeno.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Danas se smatram edukatorom o Holokaustu. U toj ulozi \u010desto sam svjesno odlu\u010divao biti upstander<\/em> – osoba koja ne \u0161uti pred nepravdom, poricanjem i relativizacijom. Premda se povijesnu jedinstvenost Holokausta ne treba i ne mo\u017ee izravno uspore\u0111ivati s aktualnim krizama, ipak postoji moralni imperativ da se u situacijama koje pokazuju elemente masovnog nasilja osvijesti edukacijska poruka Holokausta – da se nikad vi\u0161e ne dopusti sustavno dehumaniziranje i istrebljivanje ljudi.<\/p>\n\n\n\n

\u0160utnja ili jasno zauzimanje stava?<\/h2>\n\n\n\n

Pou\u010davanje o Holokaustu ve\u0107 desetlje\u0107ima ima za cilj razvijati svijest o mehanizmima koji vode do genocida \u2013 kroz prepoznavanje obrazaca propagande, dru\u0161tvene ravnodu\u0161nosti, sustavne dehumanizacije i eskalacije nasilja nad civilima. No, aktualna humanitarna kriza u Gazi postavlja pred nas, edukatore, iznimno kompleksno pitanje: smijemo li ostati po strani kad su pred na\u0161im o\u010dima prisutni upravo oni obrasci koje godinama obja\u0161njavamo kao preduvjete masovnih zlo\u010dina?<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111unarodne organizacije za ljudska prava poput Amnesty Internationala i Ujedinjenih naroda upozoravaju da u Gazi dolazi do ozbiljnih kr\u0161enja me\u0111unarodnog humanitarnog prava, uklju\u010duju\u0107i ubijanje civila, kolektivno ka\u017enjavanje i uskra\u0107ivanje osnovnih uvjeta za \u017eivot. Mnogi od tih obrazaca podsje\u0107aju na one koje edukacija o Holokaustu nastoji osvijestiti \u2013 ali o njima se u stru\u010dnoj zajednici rijetko govori. Dok institucije poput Yad Vashema ili Auschwitz Memoriala naj\u010de\u0161\u0107e osu\u0111uju zloupotrebe povijesnih usporedbi i izra\u017eavaju solidarnost s Izraelom, rijetko se eksplicitno o\u010dituju o katastrofalnoj humanitarnoj situaciji u Gazi. Takav selektivan pristup univerzalnim ljudskim pravima otvara ozbiljna pitanja o dosljednosti i eti\u010dkoj vjerodostojnosti edukacije o Holokaustu.<\/p>\n\n\n\n

Ova promi\u0161ljanja nipo\u0161to ne zna\u010de ignoriranje kompleksnosti sukoba. Izrael ima neotu\u0111ivo pravo na postojanje i samoobranu, kao i obvezu za\u0161tite svojih gra\u0111ana. Hamas, kao teroristi\u010dka organizacija, 7. listopada 2023. po\u010dinio je duboko potresne zlo\u010dine protiv civila. Njegov politi\u010dki i ideolo\u0161ki narativ, uklju\u010duju\u0107i slogan \u201cOd rijeke do mora\u201d, koji se \u010desto pojavljuje na prosvjedima, izra\u017eava cilj koji implicira brisanje Dr\u017eave Izrael, \u0161to ne mo\u017ee biti prihva\u0107eno u okviru univerzalnih ljudskih prava i etike obrazovanja za mir.<\/p>\n\n\n\n

No, osuda terorizma ne mo\u017ee opravdati kolektivno ka\u017enjavanje civilnog stanovni\u0161tva, niti poni\u0161titi moralnu obvezu da se prepoznaju i imenuju svi oblici dehumanizacije i masovnog nasilja \u2013 bez obzira na po\u010dinitelja. Upravo u toj sposobnosti razlikovanja le\u017ei edukacijska vrijednost povijesne svijesti koju pou\u010davamo kroz lekcije o Holokaustu.<\/p>\n\n\n\n

Izme\u0111u akademske odgovornosti i dru\u0161tvenog rizika<\/h2>\n\n\n\n

Pitanje ostaje – mo\u017ee li edukator o Holokaustu ostati dosljedan svojim eti\u010dkim na\u010delima ako \u0161uti pred nasiljem koje u mnogo\u010demu odra\u017eava pouke pro\u0161losti? Oni koji se javno o\u010dituju \u2013 poput Omera Bartova i Raza Segala, koji tvrde da se u Gazi odvijaju doga\u0111aji koji zadovoljavaju pravne i moralne kriterije genocidnog pona\u0161anja \u2013 suo\u010davaju se s osudama, optu\u017ebama za antisemitizam, pa i institucionalnim pritiscima. No \u0161utnja, s druge strane, nosi rizik eti\u010dke diskreditacije obrazovnog procesa<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n
\n

Moj je neizbje\u017ean zaklju\u010dak da Izrael provodi genocid nad palestinskim narodom.<\/p>\nOmer Bartov (The New York Times, 15.7.2025.)<\/cite><\/blockquote>\n<\/div>\n\n\n\n

\n

Raz Segal, izraelski stru\u010dnjak za moderne genocidne zlo\u010dine i profesor na Stockton University, u \u010dlanku A Textbook Case of Genocide<\/em> opisuje izraelski pristup Gazi kao \u201e\u0161kolski primjer namjere genocida<\/em>\u201c, a njegovu racionalizaciju nasilja naziva \u201esramotno kori\u0161tenje lekcija Holokausta\u201c.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

U tom kontekstu va\u017eno je podsjetiti na koncept multidirekcionalnog sje\u0107anja<\/strong> koji je razvio Michael Rothberg<\/a> \u2013 ideju da razli\u010diti povijesni traumatski doga\u0111aji ne konkuriraju za pa\u017enju, ve\u0107 se mogu promi\u0161ljati usporedno, stvaraju\u0107i prostor za eti\u010dku solidarnost i refleksiju. Edukacija o Holokaustu, ako je doista utemeljena na univerzalnim na\u010delima ljudskih prava, mora biti sposobna rezonirati i u vremenu sada\u0161njeg zla.<\/p>\n\n\n\n

Izme\u0111u obrazovne misije i savjesti<\/h2>\n\n\n\n

Za u\u010ditelje povijesti ova dilema nije apstraktna. Rije\u010d je o pitanju obrazovne svrhe, profesionalnog integriteta i osobne etike. Ako je jedan od obrazovnih ciljeva nastave povijesti razvijanje sposobnosti u\u010denika da prepoznaju i reagiraju na nepravdu, \u0161utnja pred aktualnim nasiljem mo\u017ee dovesti u pitanje vjerodostojnost tog cilja. Kako ka\u017ee UNESCO u svojim preporukama o pou\u010davanju Holokausta:<\/p>\n\n\n\n

\n

U\u010ditelji bi trebali pru\u017eiti prostor za eti\u010dke rasprave o suvremenim oblicima nasilja i diskriminacije, bez straha od cenzure ili instrumentalizacije povijesti.<\/p>\nUNESCO, 2019.<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n

Suvremeni u\u010denici tra\u017ee smisao i povezanost povijesti s vlastitom stvarno\u0161\u0107u. Ako obrazovni sustav na to ne odgovori, riskiramo da Holokaust ostane u o\u010dima mladih samo “jo\u0161 jedna lekcija iz pro\u0161losti”, a ne sna\u017ena opomena i poziv na djelovanje. Istovremeno, moramo \u010duvati jedinstvenost Holokausta i biti oprezni u povla\u010denju historijskih paralela, kako ne bismo doprinijeli trivijalizaciji povijesti.<\/p>\n\n\n\n

Odgovornost prema budu\u0107nosti<\/h2>\n\n\n\n

Edukacija o Holokaustu nije zavr\u0161ena kad u\u010denici nau\u010de definicije genocida ili zapamte datume zlo\u010dina. Ona postaje stvarna tek kada ih potakne na promi\u0161ljanje svijeta oko sebe, na uo\u010davanje nepravdi i na djelovanje u skladu s eti\u010dkim vrijednostima.<\/p>\n\n\n\n

S obzirom na sve izra\u017eeniju dru\u0161tvenu i politi\u010dku polarizaciju, svoju ulogu edukatora o Holokaustu danas vidim ne samo kao stru\u010dnu zada\u0107u, ve\u0107 i kao duboko osobnu i moralnu obvezu. Upravo zbog toga svjestan sam da \u0107u u narednom razdoblju morati dodatno poja\u010dati svoje napore u obrazovanju o Holokaustu<\/a>, antisemitizmu i univerzalnim ljudskim pravima – osobito u kontekstu hrvatskog dru\u0161tva, u kojem se sve otvorenije relativizira usta\u0161tvo i negira ono \u0161to se zaista dogodilo u logoru Jasenovac<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Takvo okru\u017eenje zahtijeva od svakog edukatora jasno\u0107u, ustrajnost i hrabrost. Ne zbog ideologije, nego zbog istine. Jer obrazovanje koje ne prepoznaje i ne imenuje zlo – ma koliko ono bilo nepopularno za osuditi – prestaje biti obrazovanje i postaje samo administracija sje\u0107anja. A mi u\u010ditelji, vi\u0161e nego ikad, ne smijemo dopustiti da nas strah od reakcija u\u0161utka upravo tamo gdje bi na\u0161a rije\u010d trebala najvi\u0161e zna\u010diti.<\/p>\n\n\n\n

Zato pozivam sve kolege koji se bave povije\u0161\u0107u i edukacijom o Holokaustu da ne zanemare vlastitu savjest i profesionalnu odgovornost. Otvorimo prostor za profesionalni dijalog – u \u0161kolama, na stru\u010dnim skupovima, u \u010dasopisima i na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Ova tema nije jednostavna niti sigurna, ali ako ne poku\u0161amo govoriti o njoj s integritetom, onda pouke Holokausta gube svoj smisao.<\/p>\n\n\n\n

ENGLISH TRANSLATION:<\/strong> Lessons of the Holocaust and the Responsibility of Educators in Times of Crisis<\/a><\/p>\n\n\n\n

\"Knjiga<\/figure>
\n

Vi\u0161e o mitovima i zabludama poveznima uz Holokaust mo\u017eete istra\u017eiti u knjizi “Holokaust \u2013 mitovi, zablude i poricanje<\/a>“.<\/p>\n<\/div><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tijekom studija sam sasvim slu\u010dajno otkrio veliku zbirku njema\u010dkih knjiga o Holokaustu u knji\u017enici zagreba\u010dkog Goethe instituta. Nisam imao dojam da me moje dotada\u0161nje formalno obrazovanje uop\u0107e pripremilo za razumijevanje te teme, no od tada sam ustrajno razvijao vlastiti pogled na ovu specifi\u010dnu i duboko uznemiruju\u0107u povijest. Posjetio sam desetak koncentracijskih logora diljem Europe, vi\u0161e […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":970,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[63,269,268,267],"class_list":["post-969","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-clionautova-kolumna","tag-edukacija-o-holokaustu","tag-hamas","tag-izrael","tag-palestina"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/969","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=969"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/969\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1572,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/969\/revisions\/1572"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/970"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=969"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=969"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=969"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}