{"id":953,"date":"2008-10-23T23:14:00","date_gmt":"2008-10-23T21:14:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=953"},"modified":"2026-08-15T18:29:39","modified_gmt":"2026-08-15T16:29:39","slug":"travanjski-rat-i-8-cakovecki-konjicki-puk","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2008\/travanjski-rat-i-8-cakovecki-konjicki-puk\/","title":{"rendered":"Travanjski rat i 8. \u010dakove\u010dki konji\u010dki puk"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">O Travanjskom ratu 1941. u Me\u0111imurju napisano je dosta tekstova, ali nijedan do kraja ne razja\u0161njava ulogu 8. konji\u010dkog puka vojske Kraljevine Jugoslavije, koji je godinama bio stacioniran u \u010cakovcu i sna\u017eno obilje\u017eio razdoblje izme\u0111u dva rata, kako u povijesti toga grada, tako i Me\u0111imurja op\u0107enito. Kako se 8. konji\u010dki puk ve\u0107 u popodnevnim satima 6. travnja povukao preko Drave, pisci su tu automatski prekidali svaku pri\u010du, jer se navodno o povijesti Me\u0111imurja nema \u0161to istra\u017eivati u Vara\u017edinskoj \u017eupaniji.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Me\u0111utim, mnogi Me\u0111imurci zate\u010deni su 6. travnja izvan Me\u0111imurja i na\u0161li su se u vrtlogu ratnih zbivanja, naj\u010de\u0161\u0107e bezglavo poku\u0161avaju\u0107i do\u0107i ku\u0107i. To bi trebalo istra\u017eiti, jer su neki na kraju zavr\u0161ili u usta\u0161ko-domobranskoj vojsci ili partizanima, a da Me\u0111imurje vi\u0161e nisu vidjeli, neki su ranjeni, a neki \u010dak i ubijeni kao kolateralne \u017ertve vojnih sukoba. Na primjer, \u017eupnik u Kri\u017eovljanu Ivan Ma\u0111ari\u0107 stradao je od Nijemaca, a radi se o \u010dovjeku iz Vrati\u0161inca, kojeg lako prepoznajemo kao Me\u0111imurca ve\u0107 po prezimenu. Ili, Ivan Vugrinec iz Male Subotice ranjen je u iz avionskog mitraljeza u noge iznad koljena dok je vlakom poku\u0161avao sti\u0107i u Vara\u017edin. Ali, najvi\u0161e sam bio znati\u017eeljan da li je 8. konji\u010dki puk, koji je i slu\u017ebeno nosio naziv \u201e\u010dakove\u010dki\u201c sudjelovao u kakvim borbama ili se jednostavno rasformirao i predao. <\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na prvi pogled, nakon \u010ditanja vijesti o povla\u010denju preko Drave i ulasku Nijemaca u Zagreb 10. travnja \u010dini se da je vrijeme jugoslavenskoj vojsci prebrzo isteklo da bi ona odigrala neku va\u017eniju ulogu u kraju oko Drave. Me\u0111utim, dok su Nijemci ve\u0107 paradirali Zagrebom, a Slavko Kvaternik progla\u0161avao Nezavisnu Dr\u017eavu Hrvatsku, bitka za Vara\u017edinsku \u017eupaniju jo\u0161 je itekako trajala! Tog dana njema\u010dka vojska ulazila je u \u017eupaniju iz pravca Ormo\u017ea, a kraljevska vojska pru\u017eila je prili\u010dno \u017eestok otpor na potezu Cestica- Gornje Vratno-Vinica-Kri\u017eovljan. O tome je iscrpno pisao Franjo Talan u \u201ePoliti\u010dkom zatvoreniku\u201c, br. 192, o\u017eujak 2008., koji se kao izvorom prvenstveno slu\u017eio vatrogasnim i \u017eupnim spomenicama. Talan je naveo da je samo u Cestici ubijeno 11 jugoslavenskih vojnika i jedan njema\u010dki vojnik. Tako\u0111er je iznio da su u borbama sudjelovali 5. i 6. konji\u010dki puk kraljevske vojske, te da je neutvr\u0111en broj ranjenika preba\u010den u vara\u017edinsku bolnicu. Na prvi pogled, ovdje je gotovo sve jasno, ali sam u knjizi prijema bolnice u Vara\u017edinu nastojao provjeriti mo\u017ee li se ovoj pri\u010di \u0161to dodati. Kako i sam istra\u017eujem \u017ertve, dobro znam da povjesni\u010dari \u010desto rade previd, jer tra\u017ee\u0107i poginule pregledavaju isklju\u010divo mjesto bitke i groblja, a zaboravljaju da u bolnicama \u010desto umiru i ranjenici nakon nekoliko dana ili tjedana boravka. Prvo \u0161to sam u uo\u010dio jest \u010dinjenica da je u borbama protiv Nijemaca u Vara\u017edinskoj \u017eupaniji sudjelovao i 8. \u010dakove\u010dki konji\u010dki puk, budu\u0107i je za \u010detiri ranjenika primljena u bolnicu 11. travnja izri\u010dito napisano da su iz te jedinice, a to su bili: Milivoj Lazarevi\u0107, Dimitrije Petri\u0107, Vladimir Simi\u0107 i Dragutin Marinkovi\u0107. Par dana kasnije Vladimir Simi\u0107 je i preminuo u bolnici. Sva \u010detiri ranjenika bila su pravoslavne vjere. Ve\u0107 sljede\u0107eg dana, 12. travnja, u bolnicu su primljena i dva njema\u010dka ranjenika, Joseph Th\u00e4ter iz Schwarzenbacha, i Josef Ebert iz Kaistena, obojica evangelici. I Th\u00e4ter je, kao i nesretni Simi\u0107, ubrzo umro. Dogodila se situacija da su u istoj bolnici le\u017eali vojnici dvije suprotstavljene vojske, \u0161to bi netko trebao posebno analizirati, najbolje ako postoji \u017eiva jo\u0161 koja medicinska sestra iz tog vremena. Kod imena stradalih namjerno sam naveo njihovu vjeroispovijest, jer \u017eupnici \u010desto nisu imali mogu\u0107nost, pa ni obavezu, voditi evidenciju i ukope osoba, koje nisu bili rimokatolici. Ta \u010dinjenica u ovom slu\u010daju mo\u017ee ote\u017eavati istra\u017eivanje, a posebno zato \u0161to ni vara\u017edinski paroh nije upisao poginule jugoslavenske vojnike u svoje matice, izuzev ve\u0107 spomenutog Simi\u0107a. Zato ostaje pitanje kojih je to 11 vojnika, koje spominje Talan, i gdje su oni pokopani? Op\u0107enito, \u0161to se ti\u010de \u017ertava, bolni\u010dke knjige otkrivaju i veliki broj stradalih civila, tako\u0111er iz razloga jer su tih dana vojnici bili izuzetno brzi na obara\u010du, osobito na tzv. \u201emrtvim\u201c stra\u017eama. Tim \u017ertvama nisam se detaljnije bavio, ali netko bi to jednom svakako trebao u\u010diniti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zanimljivi problem dogodio se i dok sam poku\u0161avao otkriti kojeg datuma su Nijemci osvojili Vara\u017edin, jer to ba\u0161 nigdje ne pi\u0161e, \u0161to me kao povjesni\u010dara zaprepastilo. Bolni\u010dke knjige sugerirale su 11. travnja 1941. kao mogu\u0107i datum, a na kraju sam tu \u010dinjenicu potvrdio tek&nbsp;<strong>uz suradnju \u010dlanova internet portala Povijest.net&nbsp;<\/strong>, koji su prona\u0161li literaturu o osvajanju Vara\u017edina na engleskom jeziku! Saznao sam da je navedenog datuma u Vara\u017edin u\u0161la 183. njema\u010dka biciklisti\u010dka divizija u sastavu 51. korpusa 2. armije. To je sigurno bila jedna od rijetkih scena u povijesti ratovanja, gdje biciklisti ratuju protiv konjanika!<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u010cini se da tek osvajanjem Vara\u017edina dolazi do masovne predaje jugoslavenske vojske, pa tako i 8. \u010dakove\u010dkog konji\u010dkog puka, ali to nisam uspio potvrditi u izvorima. Postavlja se i pitanje, kako to da je Nijemcima bilo potrebno \u010dak pet dana da iz \u010cakovca stignu u Vara\u017edin (razdaljina 15 km) kad su bili nadaleko poznati po svom Munjevitom ratu (Blitzkriegu)? Rijeka Drava i bicikli daju samo djelomi\u010dan odgovor na ovu sporost. Naime, napad na Jugoslaviju (Pothvat 25) isplaniran je tako brzo, da 2. armija, stacionirana u Austriji, 6. travnja&nbsp; nije bila spremna na napad.&nbsp; I dok je 12. njema\u010dka armija ve\u0107 istoga dana napredovala u unutra\u0161njost Srbije iz pravca Bugarske, 2. armiji je trebalo jo\u0161 par dana da stupi u akciju s punom snagom. \u010cak kad je jednom do frontalnog napada i do\u0161lo, jo\u0161 uvijek su brojem vojnika Nijemci bili u nepovoljnijem polo\u017eaju. Me\u0111utim, svojom obukom, opremljeno\u0161\u0107u i borbenim moralom bili su i vi\u0161e nego superiorni tada\u0161njoj kraljevskoj vojsci.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zaklju\u010dno, ono \u0161to sam sasvim sigurno utvrdio ovim malim istra\u017eivanjem jest sljede\u0107e:<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li>Osmi \u010dakove\u010dki konji\u010dki puk sudjelovao je u borbama protiv Nijemaca barem do 11. travnja 1941. i to u neposrednoj blizini Me\u0111imurja. Puk je u tim borbama imao stanoviti broj poginulih i ranjenih.<\/li>\n\n\n\n<li>Broj poginulih vojnika u sukobu njema\u010dke i kraljevske jugoslavenske vojske u Vara\u017edinskoj \u017eupaniji, prema zasada dostupnim podacima, iznosi najmanje 14 osoba. Vjerovatno ih je puno vi\u0161e.<\/li>\n\n\n\n<li>Kad se pribroje poginuli civili, ranjeni i zarobljeni prilikom njema\u010dkog napada na Kraljevinu Jugoslaviju, vjerovatno \u0107e se mo\u0107i zaklju\u010diti da je Travanjski rat ipak bio pravi rat, bez obzira na to \u0161to je trajao par dana. O tome \u0107e hrvatska historiografija tek trebati progovoriti.<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>O Travanjskom ratu 1941. u Me\u0111imurju napisano je dosta tekstova, ali nijedan do kraja ne razja\u0161njava ulogu 8. konji\u010dkog puka vojske Kraljevine Jugoslavije, koji je godinama bio stacioniran u \u010cakovcu i sna\u017eno obilje\u017eio razdoblje izme\u0111u dva rata, kako u povijesti toga grada, tako i Me\u0111imurja op\u0107enito. Kako se 8. konji\u010dki puk ve\u0107 u popodnevnim satima [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":24,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[28],"tags":[46,584,259],"class_list":["post-953","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vojna-povijest","tag-drugi-svjetski-rat","tag-hrvatska-povijest","tag-medimurje"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/953","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/24"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=953"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/953\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1004,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/953\/revisions\/1004"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=953"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=953"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=953"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}