{"id":930,"date":"2008-08-03T22:02:00","date_gmt":"2008-08-03T20:02:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=930"},"modified":"2026-08-11T08:19:34","modified_gmt":"2026-08-11T06:19:34","slug":"prvi-drzavni-seminar-za-ucitelje-i-nastavnike-povijesti-na-temu-domovinski-rat","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2008\/prvi-drzavni-seminar-za-ucitelje-i-nastavnike-povijesti-na-temu-domovinski-rat\/","title":{"rendered":"Prvi dr\u017eavni seminar za u\u010ditelje i nastavnike povijesti na temu Domovinski rat"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U gradu kojega krasi najljep\u0161i zalazak sunca, poznatom i kao grad ko\u0161arke, odr\u017ean je 23. i 24. lipnja prvi dr\u017eavni seminar o Domovinskom ratu, kojega je sa svojim suradnicima organizirao vi\u0161i savjetnik Franjo \u010ci\u010dak iz Agencije za odgoj i obrazovanje, podru\u017enica Osijek. Dvodnevni skup koji je okupio preko dvjesto sudionika otvoren je u nazo\u010dnosti ravnatelja Agencije Vinka Filipovi\u0107a te predstavnika Grada Zadra i Zadarske \u017eupanije. <\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U uvodnoj rije\u010di gospodin \u010ci\u010dak naglasio je zna\u010daj odr\u017eavanja jednoga ovakvoga skupa na dr\u017eavnoj razini, koji \u0107e, prema najavama iz Agencije postati tradicionalan te \u0107e se odr\u017eavati svake godine. Budu\u0107i da \u0107e seminar biti namijenjen u\u010diteljima i nastavnicima povijesti poku\u0161at \u0107e kao takav dati detaljniju sliku zbivanja iz najnovije hrvatske povijesti, a konkretnim primjerima iz nastavne prakse kao i samim sugestijama u pogledu podu\u010davanja o Domovinskom ratu ovi bi skupovi trebali pridonijeti kvalitetnijoj edukaciji kako kolega profesora, tako posredno i samih u\u010denika o doti\u010dnoj temi.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Uvodno predavanje pod nazivom <em>Za\u0161to se uru\u0161ila Jugoslavija<\/em> odr\u017eao je prof. dr. sc. <strong>Ljubomir Anti\u0107<\/strong>. Svaka dr\u017eavna tvorevina, smatra on, mora imati neko vezivno tkivo koje \u0107e je dr\u017eati na okupu. U slu\u010daju prve Jugoslavije to je vezivno tkivo predstavljala velikosrpska hegemonija, a za drugu totalitarna vlast jedne partije. U trenutku kada je snaga hrvatskog nacionalnog pokreta pod vodstvom Radi\u0107a i Ma\u010deka izjedna\u010dena sa snagom velikosrpske hegemonije prva se Jugoslavija po\u010dela uru\u0161avati. S druge strane slabljenje i propadanje komunisti\u010dkih sustava u isto\u010dnoj Europi dovelo je drugu Jugoslaviju do sloma, jer je nestalo vezivne snage \u2013 komunisti\u010dke totalitarne diktature, koja ju je dr\u017eala na okupu. Jedina alternativa i snaga koja je i dalje mogla odr\u017eati Jugoslaviju bila je opet velikosrpska hegemonija, \u0161to ovoga puta ipak nije dolazilo u obzir. Jedan od glavnih razloga za to je i taj \u0161to je stupanj homogenizacije hrvatskog naroda oko jednog jedinog cilja \u2013 postizanja samostalnosti \u2013 dosegao svoj najve\u0107i stupanj do tada. Za razliku od vremena Hrvatskog prolje\u0107a kada je nacionalna homogenizacija tako\u0111er bila na visokoj razini, ona je krajem osamdesetih i po\u010detkom devedesetih godina dvadesetog stolje\u0107a bila pra\u0107ena i realnom ostvarivo\u0161\u0107u postavljenog cilja, \u0161to ranije nije bio slu\u010daj.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakon stanke za kavu dr. sc. <strong>Nikica Bari\u0107<\/strong> s Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba govorio je o srpskoj pobuni u Hrvatskoj, prepri\u010dav\u0161i zapravo svoju knjigu pod naslovom <em>Srpska pobuna u Hrvatskoj 1991.\u20131995<\/em>. Sama knjiga ina\u010de iscrpno opisuje po\u010detak, tijek i slom srpske pobune, donose\u0107i uglavnom nepoznate podatke o unutarnjem stanju tijekom pobune u \u201eRepublici Srpskoj Krajini\u201c, njezinim paravojnim formacijama, paradr\u017eavnim tijelima, stanju gospodarstva, politi\u010dkim tenzijama u cilju ostvarenja jednog jedinog cilja \u2013 ujedinjenja s Milo\u0161evi\u0107evom Srbijom i sl.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U predavanju pod nazivom <em>Uloga JNA u agresiji na Republiku Hrvatsku<\/em> dr. sc. <strong>Davor Marijan<\/strong> s Hrvatskog instituta za povijest dao je pregled razvoja jugoslavenskih oru\u017eanih snaga od 1945. do izbijanja rata na prostorima biv\u0161e Jugoslavije. Kao najva\u017eniji dio obrambenog sustava Socijalisti\u010dke Federativne Republike Jugoslavije JNA je bila i njezin najva\u017eniji sigurnosni temelj. Temeljena na moralno-politi\u010dkoj podobnosti njezino popunjavanje nije vr\u0161eno prema stru\u010dnoj sposobnosti, ve\u0107 prema pripadnosti Savezu komunista Jugoslavije. Od 1945. do kraja 1968. JNA je vi\u0161e puta mijenjala svoju organizaciju, da bi tada bila organizirana u \u0161est armija i jedan samostalni korpus, dobiv\u0161i tako teritorijalni, \u010desto nazivan i republi\u010dki, ustroj. Do 1980. JNA je bila pod izrazitim Titovim nadzorom, bez politi\u010dkih utjecaja sa strane, \u0161to je generalima itekako odgovaralo, budu\u0107i da su na taj na\u010din imali podru\u010dje slobodnoga djelovanja u kojem nije bilo mije\u0161anja izvana. Nakon Titove smrti Jugoslavenskom narodnom armijom upravljalo je kolektivno Predsjedni\u0161tvo, \u010diji je \u010dlan do 1988. bio i predsjednik Saveza komunista Jugoslavije, osoba pod direktnim utjecajem armijskih krugova. Na taj na\u010din Armija se po\u010dela pretvarati u politi\u010dkog \u010dimbenika ravnopravnog ostalim republi\u010dkim i pokrajinskim organizacijama Saveza komunista, a pored toga s velikim utjecajem u samom Predsjedni\u0161tvu. Godine 1988. JNA je neustavnim odlukama pre\u0161la na novu organizaciju poznatu pod nazivom Jedinstvo, koja je umjesto dotada\u0161njih vojnih oblasti podrazumijevala tri voji\u0161ta, kojima su bili podre\u0111eni republi\u010dki odredi Teritorijalne obrane. Nova je organizacija podrazumijevala jedinstvo cijeloga prostora Jugoslavije kao rati\u0161ta, jedinstvo oru\u017eanih snaga na rati\u0161tu, jedinstvo oru\u017eane borbe i jedinstvo zapovijedanja oru\u017eanim snagama na boji\u0161tu. Potez na strategijskom planu, gdje je osnovan \u0160tab Vrhovne komande, pomo\u0107i kojega je zapovijedanje Armijom nastojano prenijeti s predsjednika SFRJ na saveznog sekretata za obranu, trebalo je jo\u0161 vi\u0161e pridonijeti politi\u010dkom osamostaljivanju JNA. S novom strategijom odre\u0111ene su inove mirnodopske zada\u0107e JNA, koje do tada nisu postojale, a koje Armiji davale mogu\u0107nosti mije\u0161anja u eventualne unutarnje sukobe. Ove organizacijske promjene pratile su politi\u010dka previranja u kojima se JNA otvoreno svrstala na stranu velikosrpske politike Slobodana Milo\u0161evi\u0107a, a mo\u0107 i ovlasti koje je imala upotrijebila je protiv ostalih republika, zbog \u010dega je mo\u017eemo smatrati glavnim krivcem za rat.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U popodnevnim satima, nakon stanke za ru\u010dak, predstavljen je projekt <em>\u017dene u Domovinskom ratu<\/em>. Snaga ljubavi: \u010diniti dobro. Cilj projekta, kojega je predstavila njegova za\u010detnica, g\u0111a <strong>Marija Sli\u0161kovi\u0107<\/strong> iz Zagreba je pisanom rje\u010dju iz pera samih \u017eena \u2013 sudionica ratnih zbivanja predstaviti njihovu ulogu u Domovinskom ratu. Projekt je do sada okupio \u017eene Zagreba, Osijeka, Zadra, Siska i Petrinje. \u017dene spomenutih gradova svoja su sje\u0107anja na rat ostavile u pisanom tragu u obliku pet do sada izdanih knjiga u sklopu projekta. G\u0111a Marija Sli\u0161kovi\u0107 pozvala je i \u017eene ostalih gradova da svoja svjedo\u010danstva zabilje\u017ee kako bi se izbjegle manipulacije Domovinskim ratom, izjedna\u010davanje krivnje i sl. Naglasila je kako su \u017eene, napose majke, od samog po\u010detka bile anga\u017eirane na njegovom suzbijanju i ubla\u017eavanju njegovih posljedica. Tako su jo\u0161 u sije\u010dnju 1991., kada je JNA zaprijetila ultimatumom Republici Hrvatskoj da preda oru\u017eje Teritorijalne obrane, majke odgovorile Apelom, a majka vojnika JNA Vi\u0161nja Milas povodom toga napisala je General\u0161tabu JNA i Veljku Kadijevi\u0107u sljede\u0107e: Kako se sudbonosni 19. sije\u010dnja pribli\u017eava, mi majke vojnika koji su u jedinicama JNA apeliramo da po\u0161tedite nevine \u017eivote na\u0161ih sinova. U ime \u010dovje\u010dnosti ne dopustite prolijevanje krvi na\u0161ih sinova! U ime mira ne tjerajte na\u0161e sinove da pucaju u svoju bra\u0107u, u svoje sestre, u svoje roditelje, u svoje prijatelje! U ime slobode ne dopustite da se politi\u010dki problemi rje\u0161avaju mrtvim tijelima na\u0161ih sinova! Saberite svoje snage u dijalogu i razumu! Budite savjesni prema na\u0161im i va\u0161im mladim i nedu\u017enim sinovima!<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">O \u017eenama Osijeka u Domovinskom ratu govorila je g\u0111a <strong>Nada Arbanas<\/strong>, sudionica obrane grada na Dravi i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u dr\u017eavnopravni poredak Republike Hrvatske. Iz njezinog izlaganja najzanimljivijim mi se u\u010dinio sljede\u0107i dio: <\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">(\u2026) Potrebno je govoriti o \u017eeni u rovu s mitraljezom na ramenu, koja vi\u0161e nema dom, ali ima hrabro srce, o studentici medicine koja govori istinu o napadnutoj i poni\u017eenoj Hrvatskoj, o majci koja je izgubila sina, ali ne mrzi. Potrebno je govoriti o medicinskoj sestri u Aljma\u0161u, kada lije\u010di i skriva ranjenike iz Dalja. Za\u0161to ne re\u0107i i zapisati \u2013 da \u2013 \u017eene iz susjedstva, trgovine, pekarnice, bolnice, \u017eene iz podruma ra\u0111aonice, nosile su zajedno s bra\u0107om i mu\u017eevima teret osloba\u0111anja Hrvatske! One nisu generali i admirali, ali bez njih i \u0160arana iz Katakombi bilo bi nemogu\u0107e osloboditi i stvoriti Hrvatsku. (\u2026)<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">O svom ratnom putu na zadarskom podru\u010dju pri\u010dala je g\u0111a <strong>Ivana Haberle<\/strong>, koja je u ratnu postrojbu stupila kao maturantica Medicinske \u0161kole u Zadru te je tijekom ratnih godina pomagala u sanitetu. Evo nekih izvadaka iz njezinih sje\u0107anja zapisanih u jednoj od knjiga nastalih zahvaljuju\u0107i spomenutom Projektu: <\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Te\u0161ko mi se vra\u0107ati 15 godina unatrag. Bila sam maturantica medicinske \u0161kole u Zadru i vikendom sam putovala u Buli\u0107 \u2013 svoje selo udaljeno 52 km od grada u kojem sam se \u0161kolovala. Govorilo se o \u201ebalvan.revoluciji\u201c i o Krajini kao nekoj tvorevini koja \u0107e niknuti u ovom kraju kao posljedica ne\u010dije ugro\u017eenosti\u2026()Putovala sam vlakom u koji su u Benkovcu redovito ulazili brkati Marti\u0107evci, naoru\u017eani do zuba, masni, u neurednim uniformama, bahato se pro\u0161etavaju\u0107i preko vagona tra\u017ee\u0107i ne\u0161to\u2026() \u2026Odluka je pala! Ne mogu sjediti i osje\u0107ati se kao prognanik. To nije uloga u kojoj se mogu zamisliti. Ne govore\u0107i nikome ni\u0161ta, oti\u0161la sam u hotel \u201eDonat\u201c na Boriku u Zadru, tamo se prijavljuju dragovoljci, ka\u017eu. Ispunim obrazac i pri dnu nadopi\u0161em: \u201eMolim vas, zovite me \u0161to prije!\u2026()Uhvatio me ponos i strah. To je to! Znala sam da sa svojih 48 kg ne mogu nositi pu\u0161ku, ali samo da nekome zaustavim krvarenja, da nekome spasim \u017eivot \u2013 moja misija bi bila ispunjena.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovime su iscrpna predavanja prvoga dana seminara bila gotova, a slijedio je terenski obilazak grada u tri skupine u pratnji stru\u010dnih vodi\u010da \u2013 doc. dr. sc. \u017deljka Mileti\u0107a, mr. sc. Ivana Jadri\u0107a i Marije Tori\u0107. prof. Sudionici seminara bili su u dobrim rukama i imali su priliku pobli\u017ee upoznati kulturne i povijesne znamenitosti zadarskog Poluotoka te se i sami uvjeriti za\u0161to kri\u017earski kroni\u010dar, prilikom kri\u017earske opsade Zadra 1202. ka\u017ee kako bi uzalud bilo tra\u017eiti ljep\u0161i i bogatiji grad.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Drugi dan seminara zapo\u010deo je primjerima dobre prakse. Radove svojih u\u010denika prezentirali su kolege iz Rijeke, Vukovara i Dubrovnika. U prvom primjeru iz Rijeke pokazan je intervju koji su u\u010denici jedne rije\u010dke gimnazije vodili i snimili u prostorijama \u0161kole sa zapovjednikom jedne tamo\u0161nje postrojbe, koja je u Domovinskom ratu aktivno sudjelovala u obrani Hrvatske, prvenstveno na li\u010dkom boji\u0161tu. Intervju je zapravo bio po\u010detni dio sata koji je pokazivao podru\u010dje Primorsko-goranske \u017eupanije u Domovinskom ratu. Nakon predstavljanja rije\u010dke ratne postrojbe nizom fotografija iz dnevnog tiska do\u010darano je stanje u tom dijelu Hrvatske tijekom rata.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Primjer dobre prakse iz Vukovara sadr\u017eavao je niz slajdova kojima se putem slike, filma i zvuka u\u010denicima do\u010daralo Domovinski rat na podru\u010dju isto\u010dne Slavonije, ali i ostalih dijelova Hrvatske. Prezentacija koju su sa svojim u\u010denicima pripremile kolegice iz Dubrovnika analizirala je ratno stanje na Dubrova\u010dkom podru\u010dju. Pokazani su pravci napada na Dubrovnik, glavne to\u010dke obrane grada, stanje tijekom opsade, kao i oslobodila\u010dke akcije Hrvatske vojske na ju\u017enom boji\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U nastavku je bilo predvi\u0111eno predavanje pod nazivom Specijalna policija u Domovinskom ratu, koje je trebao odr\u017eati mr. sc. <strong>\u017deljko Sa\u010di\u0107<\/strong>, ratni na\u010delnik sektora specijalne policije MUP-a. Kako se gospodin Sa\u010di\u0107 u posljednji trenutak ispri\u010dao neodgodivim obvezama kao dostojna zamjena pojavio se gospodin Svemir Vrsaljko, ratni zapovjednik poatrojbe Specijalne policije Zadar \u2013 Poskoci u Domovinskom ratu. On je prepri\u010dao ratni put svoje postrojbe, od prvih seoskih stra\u017ea u opkoljenom Kru\u0161evu, prvog sukoba s generalom Mladi\u0107em i prvog uni\u0161tenog neprijateljskog tenka na zadarskom podru\u010dju u Jasenicama, do oslobodila\u010dkih operacija Hrvatske vojske u kojima su Poskoci sudjelovali. Posebno je apostrofirao \u010dinjenicu da su Poskoci, zajedno s ostalim odredima Specijalne policije, dijelovima gardijskih brigada i domobranskih postrojbi prezimili tri zime na Velebitu, u neljudskim uvjetima, kada se temperatura spu\u0161tala preko dvadeset stupnjeva ispod ni\u0161tice. U strate\u0161kom smislu va\u017enost Velebita bila je ogromna, jer se s njegovih visova, a posebno s prijevoja Malog Alana kontroliralo kako sjevernodalmatinsko, tako i li\u010dko boji\u0161te. Zbog toga je ju\u017eni dio Velebita bio popri\u0161te naj\u017ee\u0161\u0107ih sukoba s neprijateljem, posebno u razdoblju nakon operacije Maslenica i u Oluji, a vi\u0161e hrvatskih branitelja iz raznih dijelova Hrvatske polo\u017eilo je svoje \u017eivote na velebitskom kamenu kako bi se zadr\u017eali va\u017eni strate\u0161ki polo\u017eaji.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prema najavama organizatora trebalo je slijediti predavanje brigadira Zdravka Andabaka Udruga \u201eTigar\u201c i Domovinski rat, ali se i gospodin Andabak ispri\u010dao zbog svojih obveza, pa je njegovu ulogu preuzeo organizator skupa, gospodin Franjo \u010ci\u010dak. Zapravo se radi o udruzi pripadnika Jedinice za posebne namjene MUP-a Rakitje, pozatijoj kao Bojna Rakitje, koja je uz jedinicu za posebne namjene Lu\u010dko ozna\u010dila po\u010detak ustrojavanja hrvatske oru\u017eane snage na po\u010detku Domovinskog rata. U njezinim su redovima bili branitelji iz svih krajeva Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a kao takva ona je bila i za\u010detak stvaranja 1. gardijske brigade \u2013 Tigrova.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Posljednje predavanje na ovom stru\u010dnom skupu odr\u017eao je dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Memorijalnog i dokumentacijskog centra Domovinskog rata, koji je prisutne upoznao s djelatno\u0161\u0107u Centra i izdanjima njegovih knjiga. Centar je utemeljen kao javna znanstvena ustanova \u2013 specijalizirani arhiv, a zada\u0107a mu je prikupljanje, sre\u0111ivanje, \u010duvanje te stru\u010dno i znanstveno istra\u017eivanje i publiciranje gradiva iz Domovinskog rata. Od osnutka do danas djelanici Centra sredili su oko 2400 kutija arhivskog gradiva tzv. Republike Srpske Krajine, prikupili preko 1000 sati videozapisa, oko 10 000 fotografija i oko 80 kutija arhivskog gradiva razli\u010ditog podrijetla. Ravnatelj Centra nglasio je otvorenost Centra za suradnju s nastavnicima povijesti, u pogledu ostvarivanja \u0161to kvalitetnijeg nastavnog procesa vezanog uz Domovinski rat.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prate\u0107i predavanja i program skupa, kao i reakcije prisutnih kolega, mi\u0161ljenja sam da je seminar organiziran na visokoj razini, a da su predava\u010di bili pa\u017eljivo odabrani, sukladno temama kojih se skup doticao. Od svih doga\u0111anja na skupu na mene je najve\u0107i dojam ostavilo predstavljanje projekta \u017dene u Domovinskom ratu, budu\u0107i da njihove pri\u010de, koje su sadr\u017eane u pet izdanih knjiga, a koje su djelomi\u010dno prezentirane na skupu, sadr\u017ee obilje izvornog pisanog materijala za nastavni rad, posebno za razli\u010dite metode \u010ditanja i rada s tekstom. Zbog toga sam nekoliko izvadaka iz tih tekstova i stavio u tekst. Od stru\u010dnih predavanja izdvojio bih ono Davora Marijana o ulozi JNA u izbijanju sukoba, budu\u0107i da sam iz njega saznao podosta stvari o kojima do tada nisam bio dovoljno upoznat. Zapovjednik Poskoka Svemir Vrsaljko svojom je pojavom izazvao odu\u0161evljenje \u017eenskog dijela skupa, koje je jo\u0161 poja\u010dano kada je ponudio svoj broj mobitela za kontakt u slu\u010daju u\u010deni\u010dkih ekskurzija s tematikom iz Domovinskog rata. Imaju\u0107i sve ovo u vidu treba odati priznanje gospodinu Franji \u010ci\u010dku koji je po prvi put uspio organizirati jedan ovakav skup o Domovinskom ratu i prema najavama pretvoriti ga u tradicionalni, koji bi se trebao odr\u017eavati svake godine. Ipak, mi\u0161ljenja sam, a to sam i rekao na samom skupu, da bi jedan ovakav seminar morao imati i terenski dio, vezan uz samu temu, a koji bi se odnosio na ratna zbivanja i punktove na podru\u010dju na kojem se seminar odr\u017eava. Naravno, bilo bi malo skuplje, ali zato puno efektnije da smo izlaganje gospodina Vrsaljka slu\u0161ali na lokacijama u Kru\u0161evu i Jasenicama, mjestima gdje je zapo\u010dela obrana Zadra, na Musapstanu ili Kri\u017eu, odakle su \u010detnici ga\u0111ali Zadar, u \u0160kabrnji ili pak na Masleni\u010dkom mostu. No poro\u0111ajne muke su uvijek te\u0161ke i ovo je zapravo samo prijedlog za budu\u0107e skupove o Domovinskom ratu, kako se recimo ne bi dogodilo da se seminar odr\u017eava u Vukovaru, a da sudionici ne posjete Ov\u010daru ili Memorijalno groblje. <strong>Sve u svemu Prvi dr\u017eavni seminar na temu Domovinskog rata zaslu\u017eio je sve pohvale i \u010distu peticu.<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U gradu kojega krasi najljep\u0161i zalazak sunca, poznatom i kao grad ko\u0161arke, odr\u017ean je 23. i 24. lipnja prvi dr\u017eavni seminar o Domovinskom ratu, kojega je sa svojim suradnicima organizirao [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":26,"featured_media":936,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[26],"tags":[42,56],"class_list":["post-930","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-profesionalni-razvoj","tag-domovinski-rat","tag-franjo-cicak"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":7}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/930","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/26"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=930"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/930\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1007,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/930\/revisions\/1007"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/936"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=930"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=930"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=930"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}