{"id":925,"date":"2008-03-20T22:00:00","date_gmt":"2008-03-20T21:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=925"},"modified":"2026-08-11T08:15:27","modified_gmt":"2026-08-11T06:15:27","slug":"gradski-muzej-varazdin-u-nastavi-povijesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2008\/gradski-muzej-varazdin-u-nastavi-povijesti\/","title":{"rendered":"Gradski muzej Vara\u017edin u nastavi povijesti"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Muzeji su specijalizirane institucije koje sakupljaju razli\u010dite ostatke iz pro\u0161losti te ih putem izlo\u017ebi \u010dine dostupnima javnosti. S obrazovnog gledi\u0161ta takva institucija predstavlja dodatni izvor informacija u\u010denicima, ali i \u017eivopisnije dokaze o promjenama u \u017eivotima ljudi na odre\u0111enom prostoru. Muzej tako\u0111er preko svojih radionica pru\u017ea mogu\u0107nosti i za individualizirano u\u010denje. Po\u017eeljno je da je posjet muzeju integriran u nastavu kao \u0161to je bilo u na\u0161em slu\u010daju. Naime, nakon obra\u0111enih i utvr\u0111enih katalo\u0161kih tema&nbsp;<em>Hrvatska u doba Arpadovi\u0107a<\/em>&nbsp;<em>i An\u017euvinaca<\/em>&nbsp;te&nbsp;<em>Humanizam i renesansa<\/em>&nbsp;sa u\u010denicima \u0161estih razreda&nbsp;<strong>O\u0160 I. K. Sakcinskog<\/strong>&nbsp;u Ivancu i&nbsp;<strong>P\u0160 Salinovec<\/strong>&nbsp;(ukupno pet odjela) organizirana je 27. velja\u010de 2008. godine terenska nastava u Gradskom muzeju Vara\u017edin, a u okviru izborne teme&nbsp;<em>Srednjovjekovni grad<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pripremu i organizaciju terenske nastave vodile su u\u010diteljice povijesti prof. Sonja Poljak i prof. Suzana Jagi\u0107 s vi\u0161om kustosicom Gradskog muzeja Vara\u017edin, prof. Spomenkom Te\u017eak. U pripremu i izvo\u0111enje nastave uklju\u010dile su se tako\u0111er i u\u010diteljice prirode, likovne kulture, hrvatskog jezika i matematike, \u010dime je ostvarena korelacija izme\u0111u tih predmeta. Neposredna priprema za posjet muzeju neobi\u010dno je va\u017ena, a sastoji se od tehni\u010dke i nastavne pripreme. U sklopu tehni\u010dke pripreme va\u017eno je bilo saznati radno vrijeme muzeja, cijenu ulaznice (muzeja i prijevoza u\u010denika), dogovoriti vrijeme posjeta, vrste aktivnosti te nositelje aktivnosti. <\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nastavni dio pripreme odre\u0111uje u\u010ditelj, a sastoji se u odre\u0111ivanju cilja, odgojno \u2013 obrazovnih zadataka, oblika i metoda rada. U\u010denici su bili prethodno upu\u0107eni u to \u0161to \u0107e mo\u0107i vidjeti u muzeju i da \u0107e im ta znanja omogu\u0107iti utvr\u0111ivanje i pro\u0161irivanje obra\u0111enog nastavnog gradiva pa su tako bili koncipirani i zadatci koje su u\u010denici dobili na rje\u0161avanje i koji su unaprijed bili isplanirani i pripremljeni u dogovoru s vi\u0161om kustosicom muzeja. Cilj terenske nastave bio je prou\u010diti razvoj srednjovjekovnog grada Vara\u017edina u razdoblju od X. do XV. stolje\u0107a. Zadatci koje je trebalo ostvariti bili su sljede\u0107i:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>a. obrazovni: stjecanje znanja o razvoju grada Vara\u017edina tijekom srednjega vijeka s naglaskom na razdoblja romanike, gotike i renesanse, na\u010dinu \u017eivota Vara\u017edinaca i promjenama koje su se doga\u0111ale u gradu Vara\u017edinu i okolnom ruralnom prostoru dana\u0161nje Vara\u017edinske \u017eupanije kojoj je kroz povijest pripadao i na\u0161 grad Ivanec. Povijesni razvitak stavljen je u odnos sa prirodno \u2013 geografskom osnovom i posebice raznolikim biljnim i \u017eivotinjskim svijetom na\u0161e \u017eupanije;<\/li>\n\n\n\n<li>b. funkcionalni: razvijanje kreativnosti i samostalnosti u radu u\u010denika, analiza izlo\u017eenih muzejskih predmeta i slikovnog materijala, opisivanje, povezivanje gradiva, vje\u017ebanje samostalnog i timskog rada;<\/li>\n\n\n\n<li>c. odgojni: poticati kreativnost i samostalnost u\u010denika, uvidjeti napredak \u017eivota srednjovjekovnog grada, razvijati ljubav prema zavi\u010daju i interes za pro\u0161lost posebice posjetom muzejima gdje se \u010duvaju originalni materijalni i pisani povijesni izvori. Nastavna sredstva i pomagala osigurao je muzej: vodene bojice, kistove, karton, olovke, glinamol, kola\u017e, crne flomastere, papir za crtanje, puzzle za slaganje, radne listove, LCD projektor, \u0161karice, ljepilo, slikovni materijal. Tijekom radionica primijenjen je frontalni, individualni i grupni oblik rada i kori\u0161tene su razli\u010dite verbalne (metode \u010ditanja i rada na tekstu, pisanja, razgovora, predavanja), vizualne (metode crtanja, demonstracije materijalnih izvora, povijesnih slika i portreta, dokumentarnih slika) i prakseolo\u0161ke metode (metode \u010ditanja, crtanja, prou\u010davanja izvora, rje\u0161avanja problema).<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Muzej je za u\u010denike organizirao \u010detiri radionice. Svaka je trajala otprilike 60 minuta, promjene za izmjenu radionica 10 minuta, dok je iza druge radionice odre\u0111ena bila kratka pauza. U Starom gradu bila je radionica uz izlo\u017ebu Iz srednjega u novi vijek \u2013 vara\u017edinski Stari grad i projekt Bastion. Izlo\u017eba je dio Projekta Bastion \u2013 Gradovi uz Dravu otvaraju svoje utvrde, \u0161to je djelomi\u010dno financiran sredstvima Europske unije namijenjenima provedbi Me\u0111ususjedskog programa Slovenija \u2013 Ma\u0111arska \u2013 Hrvatska. Projekt traje od 16. o\u017eujka 2006. do 15. o\u017eujka 2008. godine. Nakon razgleda izlo\u017ebe koja se nalazi u dvije prostorije u Starom gradu, a kojom su predstavljeni rezultati arhivskih i arheolo\u0161kih istra\u017eivanja Starog grada, u\u010denici su radili model srednjovjekovne \u010da\u0161e iz kartona koju su u kona\u010dnici bojali vodenim bojama. Voditeljica radionice bila je Marina \u0160imek, muzejska savjetnica. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U pala\u010di Sermage (Galerija starih i novih majstora) tema radionice bila je umjetnost, to\u010dnije, u\u010denici su se kroz ovu radionicu upoznali sa sa\u010duvanim djelima srednjovjekovne umjetnosti, umjetni\u010dkim pravcima: romanikom, gotikom i renesansom. Jedno od najvrednijih djela Galerije starih i novih majstora, a imali su je prilike vidjeti i u\u010denici, je \u017ditna Madona koja datira iz XV. stolje\u0107a i jedna je od osamdesetak slika poznatih u Europi s takvim prizorom. \u017ditna Madona bila je simbol pomo\u0107i u mukama prilikom poroda, a ponekad i ona odvodi pokojnika, a pretpostavlja se da je slika nastala u Austriji ili Bavarskoj. U kreativnom dijelu radionice u\u010denici su modelirali glinamolom, crtali flomasterom, radili kola\u017eom, ovisno o interesu. Pripremu radionice obavila je muzejska savjetnica g\u0111a. Du\u010dakijevi\u0107, a vodila ju je dokumentaristica Petra Ruti\u0107. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U pala\u010di Herzer bile su organizirane dvije radionice: Srednjovjekovno dru\u0161tvo \u2013 u multimedijskoj dvorani i Svijet kukaca. Radionica Srednjovjekovno dru\u0161tvo temeljila se na srednjovjekovnoj povijesti Vara\u017edinske \u017eupanije i njenog stanovni\u0161tva. Kroz primjere sa\u010duvanih dokumenata u\u010denici su upoznali i povijest jezika. Radni listi\u0107i pomogli su u\u010denicima shvatiti kako su stare isprave bile pisane latinskim jezikom, da su prve knjige tiskane u na\u0161oj okolici bile na kajkavskom i sli\u010dno. Radni listi\u0107 sadr\u017eavao je tekst isprave Andrije II. iz 1209. godine kojom je Vara\u017edin stekao privilegij slobodnog kraljevskog grada. U\u010denici su trebali navesti zna\u010daj isprave, podcrtati povlastice vara\u017edinskih gra\u0111ana, ime kralja i godinu dodjele isprave, prema slici navesti isprave va\u017ene za Vara\u017edin, obojiti grb grada Vara\u017edina te navesti povijesne lokalitete i opisati neku legendu iz svoga zavi\u010daja. Voditeljica radionice bila je vi\u0161a kustosica Spomenka Te\u017eak. Petu radionicu Svijet kukaca vodila je vi\u0161a kustosica Antica Bregovi\u0107. U\u010denici su razgledali muzejski postav Svijeta kukaca koji svojom koncepcijom izlaganja isti\u010de veliku biolo\u0161ku raznolikost Vara\u017edinske \u017eupanije te nizom izlo\u017eaka posredstvom muzejsko \u2013 pedago\u0161kog programa prenosi u\u010denicima niz informacija koje upotpunjavaju njihova znanja o stani\u0161tima i \u017eivotnim zajednicama prostora \u017eupanije te ih upu\u0107uje na potrebu njezina o\u010duvanja. U\u010denici su aktivno sudjelovali u razgledavanju, slu\u0161ali su zvukove prirode (\u0161to ih se posebno dojmilo), dodirivali su i u\u010dili na primjerima sakupljene i izlo\u017eene prirodnoslovne gra\u0111e.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kako posjet muzeju mora biti integriran u nastavu te mu je prethodila dobra priprema, zahtijeva tako\u0111er i rad nakon posjete muzeju kako bi u potpunosti bio ostvaren edukativni cilj terenske nastave. Tako ste\u010dena znanja u\u010denici su mogli dopuniti zadatcima nakon posjete muzeju. U pisanom obliku mogli su izraziti svoje dojmove, u\u010dinjena je analiza radnih listi\u0107a koje su rje\u0161avali, mogli su nacrtati crte\u017e onog \u0161to ih se najvi\u0161e dojmilo u muzeju i \u0161to su naveli u kratkoj anketi koju su rje\u0161avali o terenskoj nastavi u muzeju. Sve navedene slikovne i tekstualne materijale, kao i rezultate ankete i snimljene fotografije, iskoristit \u0107e povijesna skupina za ure\u0111ivanje panoa u holu \u0161kole povodom Me\u0111unarodnog dana muzeja, 18. svibnja te tako obilje\u017eiti Dan muzeja u na\u0161oj \u0161koli. Uspje\u0161nost terenske nastave u Muzeju grada Vara\u017edina mo\u017ee se potkrijepiti analizom provedene kratke ankete koju sam provela u dva \u0161esta razreda u kojima predajem povijest. Od ukupno 40 u\u010denika koji su ispunili anketu, 100% ih je odgovorilo da im se terenska nastava svidjela i da bi takav oblik nastave \u017eeljeli ponoviti. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na pitanje \u0161to ih se najvi\u0161e dojmilo, 22 u\u010denika na prvo su mjesto stavili dojmove koje su stekli u Entomolo\u0161kom muzeju ili Svijetu kukaca \u2013 \u201edojmilo me se koliko razli\u010ditih vrsta leptira pa i mrava postoji\u201c, \u201esvi\u0111aju mi se ra\u010dunala koja proizvode zvukove u muzeju s kukcima\u201c, \u201enisam znala da u na\u0161em kraju ima toliko kukaca i njihovih stani\u0161ta\u201c, \u201esvidjelo mi se jer su kukci bili uve\u0107ani\u201c\u2026 Pojedini su u\u010denici uz dojmove u Entomolo\u0161kom muzeju naglasili kako su ih se jo\u0161 dojmile i druge radionice, dok je 8 u\u010denika na prvom mjestu navelo dojmove sa izlo\u017ebe u Starom gradu te radionicu koja je tamo bila organizirana, 5 je u\u010denika izdvojilo predavanje i radionicu u pala\u010di Sermage, 2 su u\u010denika izdvojila radionicu u pala\u010di Herzer, dok su tri u\u010denika navela da im je sve bilo super. Na kraju \u0107u navesti jedno u\u010deni\u010dko razmi\u0161ljanje iz ankete: \u201eDa, jako sam zadovoljna (terenskom nastavom). To je novo iskustvo za mene. Meni je bilo najljep\u0161e u radionici u pala\u010di Sermage zbog toga jer mi je bilo zanimljivo kada se govorilo o humanizmu i renesansi, a poslije smo radili neke zadatke (npr. mi smo radili grb). Da, ja bih je \u017eeljela ponoviti jer se i tako u\u010di kroz radionice, na zanimljiv na\u010din.\u201c<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Muzeji su specijalizirane institucije koje sakupljaju razli\u010dite ostatke iz pro\u0161losti te ih putem izlo\u017ebi \u010dine dostupnima javnosti. S obrazovnog gledi\u0161ta takva institucija predstavlja dodatni izvor informacija u\u010denicima, ali i \u017eivopisnije dokaze o promjenama u \u017eivotima ljudi na odre\u0111enom prostoru. Muzej tako\u0111er preko svojih radionica pru\u017ea mogu\u0107nosti i za individualizirano u\u010denje. Po\u017eeljno je da je posjet [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":25,"featured_media":928,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[262,261],"class_list":["post-925","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nastavna-praksa","tag-gradski-muzej-varazdin","tag-terenska-nastava"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":7}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/925","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/25"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=925"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/925\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":997,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/925\/revisions\/997"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/928"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=925"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=925"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=925"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}