{"id":918,"date":"2008-05-31T21:47:00","date_gmt":"2008-05-31T19:47:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=918"},"modified":"2026-08-11T08:20:36","modified_gmt":"2026-08-11T06:20:36","slug":"varazdinske-toplice-terenska-integrirana-nastava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2008\/varazdinske-toplice-terenska-integrirana-nastava\/","title":{"rendered":"Vara\u017edinske Toplice \u2013 terenska integrirana nastava"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sa u\u010denicima petih razreda O\u0160 I. K. Sakcinskog u Ivancu i P\u0160 Salinovec (ukupno 117 u\u010denika) organizirana je 29. travnja 2008. g.&nbsp; terensko integrirana nastava u Vara\u017edinskim Toplicama. Nastava je organizirana nakon obra\u0111ene katalo\u0161ke teme Rimski svijet. Projekt je proveden pod geslom: \u201eNaslje\u0111e zavi\u010daja \u2013 zalog budu\u0107nosti\u201c, a obuhvatio je arheolo\u0161ki lokalitet, Rimske igre i tradicijsku ku\u0107u s etnografskom zbirkom.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Mjesto odr\u017eavanja terenske nastave bili su Arheolo\u0161ki park Aquae Iasae i tradicijska ku\u0107a u Vara\u017edinskim Toplicama. Pripremu i organizaciju terenske nastave vodile su dipl. arh. Spomenka Vlahovi\u0107, ravnateljica Zavi\u010dajnog muzeja Vara\u017edinske Toplice i u\u010diteljice povijesti prof. Suzana Jagi\u0107 i prof. Sonja Poljak. U pripremu nastave uklju\u010dili su se i u\u010ditelji hrvatskog jezika, prirode, geografije i tjelesno-zdravstvene kulture.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nastavom su obra\u0111ene sljede\u0107e teme:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Kulturno \u2013 povijesna ba\u0161tina zavi\u010daja,<\/li>\n\n\n\n<li>Rimske igre,<\/li>\n\n\n\n<li>Topografska karta,&nbsp;<\/li>\n\n\n\n<li>Prirodna obilje\u017eja prostora,&nbsp;<\/li>\n\n\n\n<li>Uporaba pridjeva u opisivanju vanjskog prostora uz&nbsp;&nbsp; po\u0161tivanje pravopisnih pravila.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Priprema je sadr\u017eavala odre\u0111ivanje ciljeva i zadataka te radni listi\u0107 iz svakog od navedenih predmeta. Ciljevi i zadatci za povijest bili su sljede\u0107i:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>utvr\u0111ivanje i pro\u0161irivanje ste\u010denog znanja katalo\u0161ke teme Rimska&nbsp; Republika i Carstvo s naglaskom na svakodnevni \u017eivot na prostoru dana\u0161nje Hrvatske u anti\u010dko doba<\/li>\n\n\n\n<li>produbljivanje znanja iz zavi\u010dajne povijesti<\/li>\n\n\n\n<li>usvojiti pojmove tradicijska ku\u0107a i etnografska zbirka<\/li>\n\n\n\n<li>razvijanje osje\u0107aja za kulturno \u2013 povijesnu ba\u0161tinu i ocjenjivanje njezine va\u017enosti<\/li>\n\n\n\n<li>razvijanje interesa za predmet i \u017eelje za stjecanjem novih znanja<\/li>\n\n\n\n<li>vje\u017ebanje timskog rada<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iz predavanja o arheolo\u0161kom lokalitetu kojeg je odr\u017eala&nbsp; dipl. arh. Spomenka Vlahovi\u0107, u\u010denici su saznali da su prvi stanovnici toga prostora bili Iliri, to\u010dnije panonsko pleme Jasa koji su nastanjivali mjesta gdje je postojao lje\u010dili\u0161ni element (sumporna voda, blato i sli\u010dno). Naselje Jasa sa\u010dinjavale su drvene kolibe oblo\u017eene&nbsp; pru\u0107em i blatom, a termalnu vodu koristili su za higijenu, u kulturne i medicinske svrhe. Po\u010detkom nove ere, dolaskom Rimljana,&nbsp; zapo\u010dinje novo razdoblje naselja upravo zbog izvora sumporne termalne vode. Topla voda&nbsp; izvirala je na mo\u010dvarnom podru\u010dju \u010diju su strukturu Rimljani u\u010dvrstili balvanima te po\u010deli graditi bazen od blokova kamena travertina. Prvi slojevi rimskog dru\u0161tva koji su po\u010deli razvijati grad Aquae Iasae bili su legionari. Naime, ubodne rane od ma\u010deva i sli\u010dnog oru\u017eja kojima su bili skloni vojnici dobro su se lije\u010dile ljekovitim blatom i sumpornom termalnom vodom.&nbsp; <\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Od II. do IV. stolje\u0107a razdoblje je ekspanzije graditeljske strukture u Aquae Iasae. Obnova, pro\u0161irivanje i modernizacija grada u\u010dinjene su u III. stolje\u0107u za vladavine cara Konstantina I. U arheolo\u0161kim iskapanjima na lokalitetu prona\u0111eni su brojni ostatci, primjerice dijelovi ma\u010deva, \u0161titova, no\u017eeva, britvi, carskog novca (bacanje u bazen za sre\u0107u), gra\u0111evina poput hramova Kapitolijske trijade, najve\u0107e koli\u010dine prikaza nimfi (veza s legionarima), odli\u010dno sa\u010duvan plo\u010dnik (ve\u0107ina plo\u010da od mramora) iz II. stolje\u0107a. Najvredniji nalaz kip je bo\u017eice Minerve iskopan 1967. godine. Minervu krasi legionarski \u0161ljem, bakreno koplje i \u0161tit, a kao specifi\u010dnost je da na prsima nosi glavu \u017eene koja umjesto kose ima zmije (znak ljekarni\u0161tva). Kip Minerve&nbsp; nastao je u II. stolje\u0107u u Ptuju, a dao ga je izraditi vije\u0107nik kao zavjetni dar za ozdravljenje. Osim terma na arheolo\u0161kom lokalitetu nalazi se i bazilika, gra\u0111ena od I. do IV. stolje\u0107a. Prihva\u0107anjem kr\u0161\u0107anstva bazilika je dobila sakralni karakter i na gra\u0111evinu je stavljen posvetni kri\u017e. Kroz baziliku prolazilo se u vje\u017ebali\u0161te, terme i svla\u010dionice. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Specifi\u010dnost toga prostora su freske koje svjedo\u010de i o bogatstvu gra\u0111ana Aquae Iasae. Kemijske analize boja s jedne freske koja na plavoj povr\u0161ini prikazuje cvijet sa bijelim laticama, pokazale su da (egipatsko) plava boja sa freske potje\u010de od \u0161koljke iz Egipta otkuda je trgova\u010dkim vezama dospjela u grad Aquae Iasae. U IV. stolje\u0107u grad je zapaljen u seobama naroda, a zahvaljuju\u0107i slojevima sedre koja nastaje talo\u017eenjem sumporne vode, dobro je o\u010duvan te omogu\u0107uje nova istra\u017eivanja i otkri\u0107a danas s ciljem vra\u0107anja u prija\u0161nje povijesno stanje i prezentaciju javnosti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakon odslu\u0161anog predavanja u\u010denici su pristupili rje\u0161avanju ranije pripremljenih radnih listi\u0107a. Radni listi\u0107 za povijest sadr\u017eavao je sljede\u0107a pitanja i zadatke:<br>a. U kojem vremenskom periodu su Rimljani sagradili anti\u010dko naselje Aquae Iasae u Vara\u017edinskim Toplicama?<br>b. Koje je ilirsko pleme \u017eivjelo na tom prostoru prije dolaska Rimljana?<br>c. Tko je prvi zaslu\u017ean za podizanje i osnivanje anti\u010dkog naselja?<br>d. Navedi nazive rimskih bo\u017eanstava \u010diji hramovi su ostali sa\u010duvani do danas u Toplicama?<br>e. Doma\u0107a zada\u0107a: izradi mali foto-album&nbsp; ili plakat o arheolo\u0161kom nalazi\u0161tu Aquae Iasae \u2013 sakupi razglednice, fotografije s terena, isje\u010dke iz novina i sli\u010dni slikovni materijal, napravi kratke bilje\u0161ke o pojedinim gra\u0111evinama i lokalitetu, nacrtaj izgled mjesta (nekad \u2013 danas).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U\u010denicima najzanimljiviji dio terenske nastave bile su Rimske igre, provedene nakon kra\u0107e pauze. Rimska igra OMILLA sastoji se od jednog pravilnog kruga u koji bi svaki igra\u010d po redu ubacivao ORAH ili vi\u0161e njih. Rimska igra POVLA\u010cENJE U\u017dETA nastala je kao zabava djeci i za odrasle i to kao igra ispitivanja tjelesne snage. Prvi puta je arheolo\u0161ki otkrivena u Sakari gdje je ostala zabilje\u017eena zajedno sa kratkim popratnim tekstom. Bila je omiljena i kod vje\u017ebi boraca atleta. Rimska igra ORCA sastojala se od jedne rimske amfore u koju bi igra\u010d ubacivao ORAHE. Pobjednik bi bio onaj koji bi ubacio sve orahe u amforu bez da je jednom proma\u0161io otvor amfore.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na kraju terenske nastave u\u010denici su razgledali tradicijsku ku\u0107u i etnografsku zbirku te se upoznali s pojmovima koji su im bili potrebni za rje\u0161avanje predvi\u0111enog radnog listi\u0107a. On je sadr\u017eavao sljede\u0107a pitanja:<br>a.&nbsp;Kada je tradicijska ku\u0107a nastala i od kojeg je materijala sagra\u0111ena?<br>b.&nbsp;Od \u010dega se sastoji krov tradicijske ku\u0107e u Vara\u017edinskim Toplicama?<br>c.&nbsp;Opi\u0161i \u0161to se nalazi u njezinoj unutra\u0161njosti!<br>d.&nbsp;\u0160to je etnografska zbirka, na \u0161to se ona odnosi i \u010demu slu\u017ei u sklopu Zavi\u010dajnog muzeja Vara\u017edinske Toplice?<br>e.&nbsp;Za\u0161to je tradicijska ku\u0107a danas pod visokom za\u0161titom Ministarstva kulture Republike Hrvatske?<br>f.&nbsp;Zna\u0161 li mo\u017eda za sli\u010dan primjer takve ku\u0107e ili sli\u010dne etnografske zbirke u svom zavi\u010daju? Jesi li mo\u017eda negdje&nbsp; vidio ne\u0161to sli\u010dno?<br>g.&nbsp;Bismo li ovu tradicijsku ku\u0107u u Vara\u017edinskim Toplicama mogli smjestiti u kategoriju eko-ku\u0107a? \u0160to misli\u0161 zbog \u010dega?<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Terenska nastava u Vara\u017edinskim Toplicama zaokru\u017eena je igrom spajanja to\u010daka, analizom stripa o povijesti Toplica (materijale nam je pripremio Zavi\u010dajni muzej Vara\u017edinske Toplice), provjerom doma\u0107e zada\u0107e te postavljanjem izlo\u017ebe u holu \u0161kole kojom je ujedno obilje\u017een i Me\u0111unarodni dan muzeja 18. svibnja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sa u\u010denicima petih razreda O\u0160 I. K. Sakcinskog u Ivancu i P\u0160 Salinovec (ukupno 117 u\u010denika) organizirana je 29. travnja 2008. g.&nbsp; terensko integrirana nastava u Vara\u017edinskim Toplicama. Nastava je organizirana nakon obra\u0111ene katalo\u0161ke teme Rimski svijet. Projekt je proveden pod geslom: \u201eNaslje\u0111e zavi\u010daja \u2013 zalog budu\u0107nosti\u201c, a obuhvatio je arheolo\u0161ki lokalitet, Rimske igre i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":25,"featured_media":920,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[224,261,260],"class_list":["post-918","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nastavna-praksa","tag-os5","tag-terenska-nastava","tag-varazdinske-toplice"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/918","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/25"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=918"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/918\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1013,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/918\/revisions\/1013"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/920"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=918"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=918"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=918"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}