{"id":915,"date":"2008-03-29T21:40:00","date_gmt":"2008-03-29T20:40:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=915"},"modified":"2026-08-16T11:54:59","modified_gmt":"2026-08-16T09:54:59","slug":"porecki-simpozij","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2008\/porecki-simpozij\/","title":{"rendered":"Pore\u010dki simpozij"},"content":{"rendered":"\n

Tre\u0107i hrvatski simpozij o nastavi povijesti s temom “Nacionalni pokret u Hrvatskoj u 19. stolje\u0107u” odr\u017ean je od 25. do 28. o\u017eujka 2008. u Pore\u010du. Oko 250 sudionika simpozija bilo je smje\u0161teno u hotelu Parentium, a simpozij i radionice su se odr\u017eavali u susjednom hotelu Zorna. U tri radna dana sudionici su slu\u0161ali predavanja stru\u010dnjaka za hrvatsku povijest druge polovine XIX. stolje\u0107a, otkrivali lokacije od povijesnog zna\u010daja diljem Istre te odslu\u0161ali nekoliko prakti\u010dnih primjera iz nastave povijesti.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

\"\"
Putovanje do Pore\u010da je bila prava avantura<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Predava\u010di i izlaganja <\/h2>\n\n\n\n

Simpozij je otvorila mr.sc. Marijana Marinovi\u0107, vi\u0161a savjetnica za nastavu povijesti u Agenciji za odgoj i obrazovanje, koja je i vodila organizaciju i pripremu cijelog skupa. U uvodnim rije\u010dima istaknula je nastavnici posve\u0107uju veliku pozornost izgradnji hrvatskog nacionalnog identiteta. No problem je u tome \u0161to je europsko dru\u0161tvo multikulturalno te se u na\u0161em nastavnom programu mora vi\u0161e pa\u017enje posvetiti nacionalnim manjinama. “Vije\u0107e Europe zaklju\u010duje da ako ostajemo pri tvrdnji da nastava povijesti ima kao glavni cilj omogu\u0107ivanja mladima razumijevanje svijeta koji ih okru\u017euje, onda nastavne programe povijesti u pojedinim europskim zemljama treba mijenjati u smjeru interkulturalnog obrazovanja i razumijevanja.”<\/p>\n\n\n\n

\n
\n
\"\"
Dvorana Hotela Parentium<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n\n
\n
\"\"
Organizatorica simpozija Marijana Marinovi\u0107 je otvorila<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Vinko Filipovi\u0107, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje je odr\u017eao uvodni govor u kojem je istaknuo najbitnije (statisti\u010dke) informacije o djelovanju Agencije. Iz govora izdvajam: <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\n

Agencija barem dijelom odgovara svojoj temeljnoj zada\u0107i, a ona je skrb o stru\u010dnom usavr\u0161avanju u\u010ditelja i nastavnika u osnovnim i srednjim \u0161kolama. Ovaj tjedan diljem Hrvatske organiziraju se stru\u010dni skupovi i to uglavnom na dr\u017eavnoj razini. Osobito mi se \u010dini va\u017enim i \u0161to daje prepoznatljivost svakom predmetnom podru\u010dju je nu\u017enost odr\u017eavanja ovakvog skupa na dr\u017eavnoj razini jednom godi\u0161nje. Kao geograf uvijek sam se veselio seminaru ne samo onome \u0161to \u0107e se u programskom dijelu tog seminara \u010duti, nego gledaju\u0107i sociolo\u0161ki i kulturolo\u0161ki kao nekakvu potrebu da kao student odre\u0111ene generacije barem jednom godi\u0161nje sretnete kolege i kolegice, njih naravno jo\u0161 i vi\u0161e. Da razmijenite iskustva i mi\u0161ljenja. Govorim o tome da ovi dr\u017eavni stru\u010dni skupovi imaju vi\u0161estruku dimenziju i va\u017enost. (\u2026) Ove \u0107emo godine po prvi put imati stru\u010dni skup na dr\u017eavnoj razini o Domovinskom ratu. Moja je \u017eelja da to postane tradicija svakog lipnja, kao \u0161to ve\u0107 pet, \u0161est godina imamo tradiciju odr\u017eavanja stru\u010dnog skupa povodom obilje\u017eavanja Dana sje\u0107anja na holokaust. (\u2026) Da vam kvantitativno poku\u0161am ilustrirati, a nadam se da u tom pogledu udovoljavamo i nekim kvalitativnim standardima. Pro\u0161le godine smo odr\u017eali sli\u010dnih stru\u010dnih skupova bilo na dr\u017eavnoj, me\u0111u\u017eupanijskom ili \u017eupanijskoj razini 523 na kojim je nazo\u010dilo oko 34.000 u\u010ditelja, nastavnika ili stru\u010dnih suradnika. Voditelj \u017eupanijski stu\u010dnih aktiva su odr\u017eali gotovo 4.000 stru\u010dnih skupova na razini svoje \u017eupanije, na kojima je nazo\u010dilo skoro 95.000 nastavnika. Ovim brojkama \u017eelim pokazati da u pogledu stru\u010dnog usavr\u0161avanja ne\u0161to se \u010dini, ali nedovoljno. Nedovoljno iz razloga \u0161to broj ljudi koji je time bavi u Agenciji naprosto u fizi\u010dkom pogledu ne mogu udovoljiti svim zahtjevima koji se pred njih postavljaju. Primjerice, svake godine imamo oko 2.500 pripravnika koji pristupe stru\u010dnim ispitima. Svake godine u intenziviranoj dinamici napredovanja u zvanja mentor i savjetnika imamo oko tisu\u0107u promaknu\u0107a. U posljednje tri godine promaknuli smo gotovo 2.500 mentora i savjetnika. Do kraja godine trebali bi realizirati sve zahtjeve za napredovanja za 2006. godinu. Tako da smo uhvatili dinamiku da ne zaostajemo nekoliko godina ve\u0107 dinami\u010dki pratimo ono \u0161to se od nas tra\u017ei. (\u2026) Pozivam Vas na kriti\u010dki sud o svemu onome \u0161to mi kao Agencija radimo. Ne morate nas hvaliti, ali nam sugerirajte \u0161to bi mogli popraviti. Samo \u0107ete nam na taj na\u010din pomo\u0107i. Uistinu, ja sam prvi spreman na taj na\u010din i funkcionirati, razmi\u0161ljati, sve ono \u0161to dobro ne \u010dinim, evo pomo\u0107i \u0107ete mi ako mi sugerirate da to popravim. Nadam se da \u0107emo u kona\u010dnici imati rezultat koji \u017eelimo, a to je da mi kao Agencija za odgoj i obrazovanje vama ponudimo odre\u0111eni stru\u010dni skup kako bi vi mogli na zadovoljavaju\u0107i na\u010din ispunjavati svoju zada\u0107u. U kona\u010dnici je jedan, jedini cilj je da nam djeca ono \u0161to radimo prihva\u0107aju sa svije\u0161\u0107u da im to treba, a ne da je to nu\u017ena obaveza od koje oni najra\u0111e bje\u017ee.<\/em><\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

Uslijedila su predavanja u kojima su predava\u010di pokazali iznimno poznavanje materije i stru\u010dnost, no mogu prenijeti razmi\u0161ljanja brojnih kolega koji su se npr. po\u017ealili da su teme dosta lokalno orijentirane ili usko stru\u010dno profilirane, te kao takve te\u0161ko primjenjive u nastavi. Redom su predava\u010di bili sljede\u0107i:<\/p>\n\n\n\n

\"Timur
Timur Kri\u017eak, vi\u0161i savjetnik za povijest pri AZOO<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
    \n
  • Marijana Marinovi\u0107 – Povijesne osobe i pou\u010davanje vrednota<\/li>\n\n\n\n
  • Nik\u0161a Stan\u010di\u0107 – Ljudevit Gaj – od svehrvatstva do ilirstva<\/li>\n\n\n\n
  • Tvrtko Bo\u017ei\u0107 – Dr. Dinko Vitezi\u0107 – kr\u010dki prosvjetitelj i preporoditelj<\/li>\n\n\n\n
  • \u017deljko Holjevac – Stajali\u0161ta Josipa Pliveri\u0107a o pravnoj prirodi hrvatsko-ugarske zajednice u doba dualizma<\/li>\n\n\n\n
  • Timur Kri\u017eak – Umjetnice na slici Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod<\/li>\n\n\n\n
  • Marko Trogrli\u0107 – Politi\u010dka misao Mihovila Pavlinovi\u0107a<\/li>\n\n\n\n
  • Josip Vrande\u010di\u0107 – \u017divot i djelo Antonia Bajamontija<\/li>\n\n\n\n
  • Jasna Turkalj – Ideologija Ante Star\u010devi\u0107a u prava\u0161kim humoristi\u010dko-satiri\u010dkim listovima druge polovice 19. stolje\u0107a<\/li>\n\n\n\n
  • Dunja Modri\u0107 Blivajs – Izidor Kr\u0161njavi – promicatelj hrvatske kulture i \u0161kolstva<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

    Terenski rad<\/h2>\n\n\n\n
    \n
    \n

    Svakako najzanimljiviji dio simpozija bio je odlazak na terenski rad. Na\u017ealost izuzetno lo\u0161e vrijeme uz ki\u0161u i hladno\u0107u je donekle pokvarilo do\u017eivljaj, ali povjesni\u010dari nisu dopustili da im tih nekoliko (litara) ki\u0161nih kapi pokvari raspolo\u017eenje. Terenski rad odr\u017ean je u \u010detvrtak i sudionici su podijeljeni u pet skupina. Ja \u0107u za sada malo op\u0161irnije opisati rad pete skupine u kojoj sam i sam sudjelovao. Nadam se da \u0107e mi kolege u sljede\u0107ih nekoliko dana poslati izvje\u0161taje i komentare sa ostalih terena.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

    \n
    \"\"
    Kod ulaza u Motovun<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

    Skupine za terenski rad su bile sljede\u0107e:<\/p>\n\n\n\n

      \n
    • prva skupina: Baderna – Tinjan – Sv. Petar u \u0161umi – \u017dminj – Kanfanar – Dvigrad – Pore\u010d<\/li>\n\n\n\n
    • druga skupina: Rakotule – Beram – Pazin – Motovun – Pore\u010d<\/li>\n\n\n\n
    • tre\u0107a skupina: Pore\u010d – Motovun – Buzet – Ro\u010d – Hum<\/li>\n\n\n\n
    • \u010detvrta skupina: Pore\u010d – Sv. Lovre\u010d – Limski kanal – Rovinj – Kanfanar – Dvigrad<\/li>\n\n\n\n
    • peta skupina: Pore\u010d – Novigrad – Buje – Gro\u017enjan – Motovun<\/li>\n<\/ul>\n\n\n