{"id":895,"date":"2008-03-10T20:59:00","date_gmt":"2008-03-10T19:59:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=895"},"modified":"2026-08-11T08:15:10","modified_gmt":"2026-08-11T06:15:10","slug":"stakleni-strop-u-znanosti-zene-i-znanost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2008\/stakleni-strop-u-znanosti-zene-i-znanost\/","title":{"rendered":"Stakleni strop u znanosti: \u017dene i znanost"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dana 6. o\u017eujka 2008. s po\u010detkom u 17 sati u Gradskoj vije\u0107nici na Korzu zapo\u010deo je okrugli stol u organizaciji Zaklade Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci i Novog lista pod nazivom &#8220;Stakleni strop u znanosti: \u017dene i znanost&#8221;. Sudionici okruglog stola bili su ( na slici dolje s lijeva na desno): prof.dr.sc. sa Fakulteta za turisti\u010dki i hotelski menad\u017ement u Opatiji Ivanka Avelini Holjevac, prorektorica za znanost i tehnologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu prof.dr.sc. Melita Kova\u010devi\u0107, moderatorica okruglog stola Elvira Marinkovi\u0107 \u0160komrlj iz Novog lista, ministar znanosti, obrazovanja i \u0161porta Republike Hrvatske prof.dr.sc. Dragan Primorac, prof.dr.sc. Snje\u017eana Priji\u0107 \u2013 Samar\u017eija sa Filozofskog fakulteta u Rijeci i vi\u0161i znanstveni suradnik u Institutu za dru\u0161tvena istra\u017eivanja u Zagrebu prof.dr.sc. Petar Bezinovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Istra\u017eivanje provedeno na sastavnicama Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci pokazalo je da se s porastom razine akademskog statusa sudjelovanje \u017eena smanjuje, o \u010demu najbolje govori kako na rije\u010dkom Sveu\u010dili\u0161tu jako malo dekanica, a akademkinje niti jedne.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sudionica okruglog stola, prof. dr.sc. Ivanka Avelini Holjevac (s lijeva na desno, prva) vrlo slikovito je komentirala te podatke: \u201e\u010cim, \u010dim vi\u0161e u hijerarhiji, tim, tim gore za \u017eene odnosno \u0161to se vi\u0161e penje\u0161, manje ima kisika i \u017eena\u201c. Istra\u017eivanje Avelini Holjevac i Priji\u0107 \u2013 Samar\u017eije pokazalo je kako se sastavnice Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci vrlo o\u010dito dijele na \u201emu\u0161ke\u201c i \u201e\u017eenske\u201c fakultete. Tako su Tehni\u010dki fakultet u Rijeci (s 92% upisanih studenata mu\u0161kog spola), Gra\u0111evinski fakultet (70% mu\u0161kih studenata) i Pomorski fakultet (69% studenata) izraziti primjeri \u201emu\u0161kih\u201c fakulteta. S druge strane kao \u201e\u017eenski\u201c fakulteti&nbsp; nalaze se Filozofski fakultet u Rijeci (sa 76% upisanih studentica), U\u010diteljski fakultet (gdje su studentica zastupljene u 97%). No, na U\u010diteljskom fakultetu \u201e\u017eenski\u201c se odnosi kako na studentica tako i na djelatnike\/ice, dok na Filozofskom fakultetu u\u010de\u0161\u0107e \u017eena opada kako akademski polo\u017eaji rastu.&nbsp; Sli\u010dno se doga\u0111a i na fakultetima poput Medicinskog, Ekonomskog, Pravnog, Fakultetu za turisti\u010dki i hotelski menad\u017ement&nbsp; i Akademiji primijenjenih umjetnosti, koji imaju ve\u0107i broj studentica nego studenata, no me\u0111u djelatnicima to ve\u0107 nije tako.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prof. dr.sc. Snje\u017eana Priji\u0107 \u2013 Samar\u017eija (u sredini) objasnila je termin \u201estakleni strop\u201c kao nevidljivu barijeru&nbsp; koja \u017eenama onemogu\u0107uje napredovanje, te uzrokuje razlike u statusu i pla\u0107ama jednako kvalificiranih osoba, ali razli\u010ditog spola. Kako je spolna diskriminacija zakonski zabranjena i Eti\u010dki kodeks Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci&nbsp; na snazi, pretpostavlja se da su uo\u010dene neravnomjernosti u spolnoj zastupljenosti posljedica prikrivenih finih mehanizama unutar zajednice,a za koje mogu jednako biti odgovorni da se doga\u0111aju i mu\u0161karci i \u017eene.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prof.dr.sc. Petar Bezinovi\u0107 s aspekta psihologa govorio je o tome koje osobine su dobre za biti rukovoditeljem\/icom. Mu\u0161ke osobine potrebne za rukovoditeljstvo su: neovisnost, sposobnost logi\u010dkog zaklju\u010divanja, kompetitivnost, odlu\u010dnost, samouvjerenost i dr., dok po\u017eeljene \u017eenske osobine bile bi intuitivnost, odanost, felksibilnost, empati\u010dnost, temeljitost itd. Na kraju, zaklju\u010dak je bio kako dobar rukovoditelj bila bi ona osoba koja ima spoj navedenih \u201emu\u0161kih\u201c i \u201e\u017eenskih\u201c osobina. Istaknuo je kako kroz sustav obrazovanja djecu se u\u010di sustav vrijednosti koji to\u010dno ozna\u010dava uloge u spolovima, a to da je&nbsp; mu\u0161karac ratnik, a \u017eena njegovateljica, da se mu\u0161ku djecu obla\u010di u plavo, a \u017eensku u ru\u017ei\u010dasto.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prof. dr.sc. Melita Kova\u010devi\u0107 rekla je da se ide uspore\u0111ivati rezultate istra\u017eivanja provedenih na Sveu\u010dili\u0161tu u Rijeci sa onima na zagreba\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu vjerojatno bi bili sli\u010dni, ali uzev\u0161i u obzir razli\u010dite veli\u010dine sveu\u010dili\u0161ta.&nbsp; Osvrnula se na to kako publika (tra\u017eila se i stolica vi\u0161e)&nbsp;&nbsp; koja je do\u0161la na okrugli stol je mahom \u017eenska i sve dok nema ravnopravnosti u publici, o\u010dito je da tema nejednako interesira mu\u0161karce i \u017eene. Ali otvaranje ovakve teme ipak je i pokazatelj da se dru\u0161tvo polako po\u010dinje senzibilizirati. Po svom osobnom iskustvu rekla je da nije imala problema sa \u201estaklenim stropom\u201c kroz svoju karijeru, kao \u0161to je i ministar Primorac pokazav\u0161i sliku na powerpointu istaknuo da ima pozitivna iskustva u radu sa \u017eenama koje \u010dine 80% njegova kabineta. Kova\u010devi\u0107 je istaknula, kako napredovanje ne smije biti zbog toga da li smo mu\u0161ko ili \u017eensko, ve\u0107 zbog toga koliko je tko izvrstan. To je ne\u0161to kasnije ponovno istaknuo i ministar Primorac, koji je me\u0111uostalim naglasio kako ne mo\u017eemo zaobi\u0107i stvarnost da predrasude o tome kako su \u017eene manje ambiciozne, manje snala\u017eljive i sl. postoje, ali uvjeren je kako dolaze nove generacije \u017eena koje \u0107e nadi\u0107i patrijarhalne vrijednosti, odnosno one sa negativnim konotacijama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Po zavr\u0161etku okruglog stola javilo se nekoliko osoba iz publike i izreklo \u0161to svoja mi\u0161ljenja, \u0161to dosada\u0161nje iskustvo po pitanju aktualne teme, te se na kraju rje\u0161avala anketa.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na okruglom stolu bilo je prisutno nekoliko studenata i studentica povijesti&nbsp; i na\u0161av\u0161i se dan kasnije neki su zapo\u010deli temu, pa zaista, koliko mi povjesni\u010darki imamo odnosno koliko je povjesni\u010darki za koje mo\u017eemo re\u0107i da su u rangu poznatijih i priznatijih hrvatskih povjesni\u010dara? Dva imena koja su se na\u0161la najvi\u0161e puta izgovorena su bila Nada Klai\u0107 i Mirjana Gross.&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dana 6. o\u017eujka 2008. s po\u010detkom u 17 sati u Gradskoj vije\u0107nici na Korzu zapo\u010deo je okrugli stol u organizaciji Zaklade Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci i Novog lista pod nazivom &#8220;Stakleni strop u znanosti: \u017dene i znanost&#8221;. Sudionici okruglog stola bili su ( na slici dolje s lijeva na desno): prof.dr.sc. sa Fakulteta za turisti\u010dki i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":23,"featured_media":898,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[59],"tags":[108],"class_list":["post-895","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti-za-edukatore","tag-povijest-zena"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/895","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/23"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=895"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/895\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":996,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/895\/revisions\/996"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/898"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=895"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=895"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=895"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}