{"id":890,"date":"2008-06-02T20:54:00","date_gmt":"2008-06-02T18:54:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=890"},"modified":"2026-08-11T08:20:14","modified_gmt":"2026-08-11T06:20:14","slug":"promocija-knjige-u-zemlji-velike-lazi-na-kicmi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2008\/promocija-knjige-u-zemlji-velike-lazi-na-kicmi\/","title":{"rendered":"Promocija knjige &#8220;U zemlji velike la\u017ei&#8221; na KI\u010cMI"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Do pred nekoliko dana da ste upitali bilo kojeg stanovnika Primorsko \u2013 goranske \u017eupanije koje sajmove knjiga posje\u0107uje naveo bi vam vrlo vjerojatno tek poznati Interliber i jo\u0161 pokoji manje ili vi\u0161e poznati sajam u tuzemstvu i inozemstvu. Rijeka iako grad sa jakom kulturnom osnovom vrijednom i ponude i razmjene do pred nekoliko dana nije imala svog sajma knjiga.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Udruga &#8220;parNas&#8221; se primila organizacije sajma, a po\u010detkom 2008. godine V.B.Z. d.o.o., nakladni\u010dka i knji\u017earsko-distribucijska ku\u0107a, postala je organizacijski partner. Udruga &#8220;parNas&#8221; se bavi promicanjem i afirmacijom novih, kvalitetnih i zanimljivih doma\u0107ih, ali i stranih stvaraoca, te je ponajvi\u0161e orijentirana na umjetnost i kulturu. Ozbiljnim pristupom organizaciji i sajmu za cilj postavljena je kvaliteta programa istog. Pri osmi\u0161ljavanju projekta sajam je dobio naziv <strong>KI\u010cMA <\/strong>\u2013 knjige i \u010dasopisi na morskoj ariji. KI\u010cMA je u 2008. predvi\u0111ena kao manifestacija od \u010detiri dana, od 29.svibnja 2008. kada je zapo\u010dela otvorenjem do 1.lipnja 2008. kada se zatvara. Nadamo se da \u0107e s godinama i broj dana odr\u017eavanja KI\u010cME rasti. Ve\u0107i dio programa i prodaja odr\u017eavali su se u Hrvatskom kulturnom domu na Su\u0161aku (Rijeka).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">V.B.Z. se u svojoj polovici organizacijskog posla pobrinuo, me\u0111uostalom, za predstavljanje kvalitetnih autora i naslova (knjiga), te nakladnika i njihovih izdava\u010dkih programa i biblioteka. Jedna od posebnosti KI\u010cME bio je festival \u010dasopisa, odnosno periodike, \u010desto nedovoljno ili nikako dostupne, a i velikom postotku \u010ditatelja nepoznate. KI\u010cMA poti\u010de dostupnost, stvara izbor i podi\u017ee \u010ditanost. Kao druga od posebnosti koju se mo\u017ee navesti jest specifi\u010dan i osobit program doga\u0111aja. KI\u010cMA nije sajam knjiga i festival \u010dasopisa zami\u0161ljen kao mjesto puke prodaje ve\u0107 pisanu rije\u010d u \u017eivoj komunikaciji pribli\u017eava trenutno prisutnom \u010ditatelju. Iz sata u sat u Galeriji Kortil, tako\u0111er prostoru Hrvatskog kulturnog doma na Su\u0161aku predstavljali su se novi zanimljivi naslovi manje ili vi\u0161e poznatih autora javnosti. Tako se u prostorijama Galerije Kortil, odnosno HKD-a na Su\u0161aku, 31. svibnja 2008. s po\u010detkom u 17,30h odr\u017eala i promocija knjige &#8220;U zemlji velike la\u017ei&#8221; autora Ante Cilige.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Knjigu &#8220;U zemlji velike la\u017ei&#8221; predstavili su predsjednik Matice Hrvatske Rijeka Darko Dekovi\u0107 i predstavnik Naklade Ceres Domagoj Petranovi\u0107. Iako najavljeni, predsjednik Dr\u017eavnog arhiva Rijeka Goran Crnkovi\u0107 i predsjednik Udruge &#8220;Ante Ciliga&#8221; Ninoslav Mogorovi\u0107 zbog slu\u017ebene sprije\u010denosti nisu prisustvovali promociji knjige.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Predstavljaju\u0107i knjigu i \u010ditaju\u0107i poneki njezin odlomak predsjednik Matice Hrvatske Rijeka Darko Dekovi\u0107 predstavio je i samog autora Ante Ciligu. Ante Ciliga (\u0160egoti\u0107i kraj Vodnjana, Istra, 1898. \u2013 Zagreb, 1992.) bio je politi\u010dar, publicist, zna\u010dajna li\u010dnost u domeni hrvatske periodike i nakladni\u0161tva emigranata druge polovice 20. stolje\u0107a. Njegove istrijanske korijene otkriva njegovo pravo ime Tone Vali\u0107, \u0161to je malo znan podatak javnosti. Glavna djela su mu upravo knjiga &#8220;U zemlji velike la\u017ei&#8221; te &#8220;Sibir, zemlja progonstva i industrijalizacije&#8221;. Predstavnik Naklade Ceres Domagoj Petranovi\u0107 najavio je kako je i drugo spomenuto djelo u planu izdavanja mada se jo\u0161 to\u010dno ne zna kada bi to vremenski bilo. Ve\u0107i interes za knjigu &#8220;U zemlji velike la\u017ei&#8221;, sada predstavljenu, zasigurno bi ubrzalo i izdavanje drugog glavnog Ciliginog djela. Najpoznatije djelo Ante Cilige objavljeno na hrvatskom jeziku u Rimu 1978. je &#8220;Sam kroz Europu u ratu\u201d. Vi\u0161e od desetlje\u0107a izdavao je tromjese\u010dnik &#8220;Bilten Hrvatske demokratske i socijalne akcije\u201d, a od 1974. do 1984. \u010dasopis &#8220;Na pragu sutra\u0161njice\u201d, u kojem mo\u017eemo vidjeli Ciliginu povezanost sa Rijekom. Darko Dekovi\u0107, predsjednik Matice hrvatske Rijeka, naglasio je kako se taj \u010dasopis u razdoblju Jugoslavije nikako nije mogao nabaviti, jer je nabavljaju\u0107i ga vrlo lako se moglo zavr\u0161iti u zatvoru, a poradi \u010dega nego politi\u010dkih razila\u017eenja. Sam Ante Ciliga i njegov rad su pre\u0161u\u0107ivani za vrijeme Josipa Broza Tita. Ni danas taj \u010dasopis nije lako nabavljiv, a na podru\u010dju Rijeke i okolice u knji\u017enicama i knji\u017earama ga nema. Gosp. Darko Dekovi\u0107 pro\u010ditao je po\u010detak jednog od obavljenih \u010dlanaka u prethodno spomenutom \u010dasopisu, a na temu dokumenata sa su\u0111enja rije\u010dkim studentima iz 1971, odnosno 1972. godine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kao pripadnik me\u0111uratne hrvatske marksisti\u010dke ljevice Ante Ciliga godine 1926. odlazi u SSSR gdje 1929. biva uhi\u0107en zbog potpore Trockom. Nekoliko godina zato\u010den u logoru, a nakon \u0161to je oslobo\u0111en odlazi u Pariz. Nakon sloma Francuske dolazi u Hrvatsku u kojoj&nbsp; je 1941. uhi\u0107en i zato\u010den u Jasenovcu. Iz Jasenovca je pu\u0161ten po\u010detkom 1942. U Berlin odlazi 1944., zatim u \u0160vicarsku, a poslije rata \u017eivi u Rimu. U Hrvatsku se vra\u0107a 1990. gdje je pro\u017eivio jo\u0161 posljednje dvije godine svog \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ciliga je bio vrlo dobro upoznat sa politi\u010dkom, ideologijskom, gospodarskom i op\u0107e dru\u0161tvenom stukturom SSSR-a. Umjesto da knjigu nazove SSSR, on joj pronalazi naziv koji mu je istozna\u010dnica za tu dr\u017eavu \u2013 &#8220;Zemlja velike la\u017ei&#8221;. Knjigu je napisao izme\u0111u 1935. i 1938.godine, a prvi put je objavljena u Parizu 1938. Desetak godina kasnije izdano je drugo, dopunjeno izdanje, prakti\u010dki novo djelo. Upravo to drugo izdanje je Naklada Ceres prevela sa francuskog jezika i ponudila ga na hrvatskom knji\u017eevnom tr\u017ei\u0161tu. Slijede\u0107i izabrani citat je iz predgovora dr. Ante Cilige drugom izdanju, koji najbolje opisuje iz koje perspektive i s kojim znanjem je Ciliga pisao ovu knjigu:<\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Moje su dvije knjige o Rusiji najve\u0107im dijelom posve\u0107ene opisu \u017eivota sovjetskih zatvorenika i deportiraca, \u017eivota koji sam s njima dijelio punih pet i pol godina. Uz milijune &#8220;prisilnih radnika&#8221;, kojih su puni logori i izgnani\u010dka mjesta u Sibiru i na sovjetskom dalekom sjeveru, i koji \u017eive pod uvjetima kojio bi se dali pomalo usporediti s uvjetima u nacisti\u010dkim logorima, a donekle i s faraonskim tlakama, u moje je doba postojala i malena grupa osu\u0111enika koje su zvali &#8220;politi\u010dkima&#8221;. Nju su tvorili prista\u0161e razli\u010ditih socijalisti\u010dkih skupina i stranaka, komunisti nekonformisti razli\u010ditih stremljenja, te anarhisti. Oni su u\u017eivali status priznat &#8220;politi\u010dkim zatvorenicima&#8221; \u2013 a koji je u golemoj Rusiji bio posljednji ostatak politi\u010dke demokracije \u0161to ju je donijela revolucija 1917. Oni su u svojim zatvorima \u2013 i mjestima politi\u010dke izolacije \u2013 kao i u me\u0111usobnim odnosima u izgnanstvu, u\u017eivali slobodu izra\u017eavanja te politi\u010dkog i dru\u0161tvenog istra\u017eivanja&nbsp; zbog kojih se njihov maleni svijet doimao posljednjim oto\u010di\u0107em slobode u oceanu ropstva. Bio je to sovjetski paradoks, no i njemu se bli\u017eio tragi\u010dan svr\u0161etak&#8221; Tih ljudi je bilo sve u svemu nekoliko tisu\u0107a, a u iznimnim trenucima i po nekoliko desetaka tisu\u0107a. Jedan sam od njih bio i ja.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sadr\u017eaj knjige je kriti\u010dki osvrt na Staljinov re\u017eim, na bolj\u0161evizam, na dr\u017eavni kapitalizam, nacionalizam, imperijalizam te totalitarnu diktaturu birokracije za koje autor smatra da su istisnuli radni\u010dka stremljenja ka dru\u0161tvenom oslobo\u0111enju. Kako bismo ukratko mogli opisati Ciligu i koje zaklju\u010dke iz njegove knjige i \u017eivota izvu\u0107i, te spoznati svu njihovu te\u017einu, omogu\u0107ava nam u svom pogovoru Mladen Hanzlovski pod naslovom &#8220;Sam, Europom dvadesetog stolje\u0107a&#8221;, citat: &#8220;Ja sam razgovore s njim opisao u nastavcima zagreba\u010dkog &#8220;Ve\u010dernjeg lista&#8221;, a kada me pitao kakav \u0107u im naslov dati, odgovorio sam: &#8220;Ciliga, svjedok 20.stolje\u0107a&#8221;. &#8220;Da, to sam bio ja!&#8221; odgovorio je tiho i skromno.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U razgovoru sa gospodinom Domagojem Petranovi\u0107em, predstavnikom Naklade Ceres, doznala sam da je Naklada izdala nekoliko povijesnih studija, eseistiku, filozofske studije, romane, poeziju itd. Naklada Ceres prema izdanjima koja sam upoznala sa srcem radi izvrstan posao. Zahvaljuju\u0107i njihovom trudu u posljednjih nekoliko godina dobili smo vrijedne primjerke povijesne literature prevedene na hrvatski jezik. Svakako pohvalna aktivnost na na\u0161em malom i nezahvalnom tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Do pred nekoliko dana da ste upitali bilo kojeg stanovnika Primorsko \u2013 goranske \u017eupanije koje sajmove knjiga posje\u0107uje naveo bi vam vrlo vjerojatno tek poznati Interliber i jo\u0161 pokoji manje ili vi\u0161e poznati sajam u tuzemstvu i inozemstvu. Rijeka iako grad sa jakom kulturnom osnovom vrijednom i ponude i razmjene do pred nekoliko dana nije [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":23,"featured_media":892,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[59],"tags":[254,255],"class_list":["post-890","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti-za-edukatore","tag-ante-ciliga","tag-kicma"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/890","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/23"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=890"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/890\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1011,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/890\/revisions\/1011"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/892"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=890"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=890"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=890"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}