{"id":887,"date":"2008-07-03T20:51:00","date_gmt":"2008-07-03T18:51:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=887"},"modified":"2026-08-15T18:30:02","modified_gmt":"2026-08-15T16:30:02","slug":"poceci-koprivnicke-gimnazije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2008\/poceci-koprivnicke-gimnazije\/","title":{"rendered":"Po\u010deci koprivni\u010dke gimnazije"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Od 1857. godine se nastava odvijala u dana\u0161njoj gradskoj vije\u0107nici, ali zbog porasta broja u\u010denika i pro\u0161irenja oblika obrazovanja ukazala se potreba za gradnjom nove \u0161kolske zgrade. Nova je \u0161kolska zgrada bila podignuta 1892. godine u dana\u0161njoj Esterovoj ulici kraj crkve Sv. Nikole, na mjestu gdje je danas parkirali\u0161te. U toj zgradi zapo\u010dela je 1906. godine radom i novoosnovana mala realna gimnazija sa tri razreda.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Osnutak Privremene male realne gimnazije donijet je na molbu koprivni\u010dkog Gradskog zastupstva predvo\u0111enog Kraljevskoj zemaljskoj vladi Hrvatske u Zagrebu. Odluka o osnutku donijeta je 25. kolovoza 1906. godine, a tada je u gimnaziju bilo upisano 89 u\u010denika i 56 u\u010denica. Nastavni\u010dki zbor je bio malobrojan, a stru\u010dna sprema nastavnika neadekvatna. Prvi predava\u010di bili su: Mile Cindri\u0107, privremeni upravitelj, Stjepan Horvati\u0107, Gustav Antolkovi\u0107, Lazar Peji\u0107, dr. Dinko Gudek, \u0110or\u0111e Popovi\u0107, Simon Hessel, Tomo \u0160estak i Paula Frank.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prostorni preduvjet za osnivanje gimanzije je bio vezan uz raniju gradnjom nove koprivni\u010dke \u0161kole koja je bila izgra\u0111ena 1892. godine (sru\u0161ena je 1945. godine). Potkraj 1907. godine po\u010dela se graditi nova zgrada gimnazije (dana\u0161nja zgrada Osnovne \u0161kole &#8220;Antun Nem\u010di\u0107 &#8211; Gostovinski&#8221;). Radove je izvodilo zagreba\u010dko poduze\u0107e Carnelutti uz sudjelovanje gradskih obrtnika i gra\u0111evnih djelatnika. Nova zgrada je predana na uporabu 15. rujna 1908. godine, a na otvorenje je stigao tada\u0161nji ban Pavao Rauch. Time su sazrijeli uvjeti da koprivni\u010dka gimnazija dobije i \u010detvrti razred te postane potpunom. To je ozakonjeno potpisom Kraljevske zemaljske vlade Hrvatske 9. prosinca 1908. godine, a uz odobrenje tada\u0161njeg cara i kralja Franje Josipa I. od 25. studenog 1908. godine \u0161kola je dobila ime &#8211; Kraljevska mala realna gimnazija u Koprivnici.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Od osnivanja do po\u010detka prvog svjetskog rata broj u\u010denika se popeo na oko 150. Gimnazijom u Koprivnici su od po\u010detka upravljali: Mile Cindri\u0107 (1906-1907), Vjekoslav Pacher (1907.-1909), Milan Krasovi\u0107 (1909-1910), Stjepan Horvati\u0107 (1910. &#8211; 1912) i Mirko Petri\u010devi\u0107 (1912-1915).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Koprivni\u010dka gimnazija je u to vrijeme davala tipi\u010dno klasi\u010dno obrazovanje, u okviru kojega je velika pozornost poklanjanja jezicima i dru\u0161tvenim predmetima, te osobito vjeronauku. Jo\u0161 uvijek je karakteristi\u010dna te\u017enja prema germanizaciji pa je njema\u010dki jezik obvezan i za njegovo u\u010denje je rezervirano vi\u0161e sati tjedno nego li za materinji hrvatski jezik.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Primjerice \u0161kolske godine 1909\/10. \u0161kolski zbor su \u010dinili: Stjepan Horvati\u0107, upravitelj i nastavnik za latinski jezik, Gustav Antolkovi\u0107 za risanje i mjerstvo, Branko Kalini\u0107 za matematiku, prirodopis, zemljopis i krasnopis, Du\u0161an Troboz za zemljopis, njema\u010dki i francuski, Rudolf \u0160prehar za hrvatski, povijest i krasnopis, \u0110uro Kramer za matematiku, fiziku, kemiju i mjerstvo, Ivan Kolan\u0111er za njema\u010dki, hrvatski i zemljopis, Zlatko Kolander za rimokatoli\u010dki vjeronauk, Simon Hessel za \u017eidovski vjeronauk, \u0110or\u0111e Popovi\u0107 za pravoslavni vjeronauk, Vilko Mahori\u0107 za gimnastiku, Zlatko Kolander predavao je jo\u0161 i gr\u010dki, Tomo \u0160estak pjevanje i Marijana Jemri\u0107 ru\u010dni rad za u\u010denice.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nastava se ve\u0107im dijelom odr\u017eavala na tradicionalan na\u010din verbalnog preno\u0161enja znanja od profesora na u\u010denike, a pravila pona\u0161anja u\u010denika bila su vrlo stroga i kruta. Koprivni\u010dka gimnazija je zna\u010dajnu brigu poklanjana kompletiranju \u0161kolskih knji\u017enica i zbirci nastavnih pomagala, a za to su postojali povoljni uvjeti. Tako je od prve \u0161kolske godine 1906. do po\u010detka prvog svjetskog rata 1914. godine broj knjiga u u\u010diteljskoj knji\u017enici porastao sa 141 na 1041, a u u\u010deni\u010dkoj knji\u017enici od 142 na 903 knjige. Tako\u0111er su postojale zbirke pomagala: geografsko-historijska, prirodopisna, fizikalna i kemijska, za prostoru\u010dno i geometrijsko risanje. Na gimnaziji je do prvog svjetskog rata djelovao mje\u0161oviti pjeva\u010dki zbor, a postojalo je i skautsko (izvi\u0111a\u010dko) udru\u017eenje te Dru\u0161tvo za potporu siroma\u0161nih u\u010denika.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Od 1857. godine se nastava odvijala u dana\u0161njoj gradskoj vije\u0107nici, ali zbog porasta broja u\u010denika i pro\u0161irenja oblika obrazovanja ukazala se potreba za gradnjom nove \u0161kolske zgrade. Nova je \u0161kolska zgrada bila podignuta 1892. godine u dana\u0161njoj Esterovoj ulici kraj crkve Sv. Nikole, na mjestu gdje je danas parkirali\u0161te. U toj zgradi zapo\u010dela je 1906. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":15,"featured_media":888,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[33],"tags":[584,252],"class_list":["post-887","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-svakodnevice","tag-hrvatska-povijest","tag-koprivnica"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/887","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/15"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=887"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/887\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1009,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/887\/revisions\/1009"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/888"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=887"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=887"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=887"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}