{"id":866,"date":"2015-05-19T20:20:00","date_gmt":"2015-05-19T18:20:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=866"},"modified":"2026-08-11T08:30:06","modified_gmt":"2026-08-11T06:30:06","slug":"domovina-kroz-stihove","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2015\/domovina-kroz-stihove\/","title":{"rendered":"Domovina kroz stihove"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Brojne su ljubavi, a vrlo sna\u017ena je ona prema domovini. Brojni su oni koji, unato\u010d golemoj ljubavi koju za nju osje\u0107aju, ne mogu, iz raznih razloga, bezbri\u017eno dane provoditi u svojoj domovini. Tema ovog \u010dlanka upravo su \u017eivoti i djela dvaju pisaca koje je, iako su \u017eivjeli u razli\u010diti vrijeme, zatekla ista sudbina. Oba su pisca, unato\u010d ljubavi i po\u0161tovanju, \u017eivjeli izvan svoje domovine. Ono \u0161to je mene potaknulo da malo istra\u017eim spomenute pisce, njihove \u017eivote i djela, jest \u010dinjenica kako su se protiv neprijatelja zvanih Bol, Tuga, \u010ce\u017enja, Razo\u010daranje i Gubitak borili na jedan vrlo jedinstven na\u010din, pomo\u0107u jedinstvenog oru\u017eja \u2013 stihovima.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovu temu uzela sam kako bih prikazala kako se osje\u0107aji prema domovini, u trenutku kada smo daleko od nje, \u010desto izra\u017eavaju stihovima. <strong>Petar Preradovi\u0107<\/strong> i <strong>\u0160imun \u0160ito \u0106ori\u0107<\/strong> nisu \u017eivjeli na rodnom tlu, te su jedino kroz svoje pjesme mogli osjetiti miris doma i \u010duti poznati, hrvatski jezik. Pisci su o domovini pisali puni \u010de\u017enje, ali istovremeno i ponosa koji su osjetili kada bi spomenuli njezino ime. U lirskim pjesmama &nbsp;prikazuju vlastitu ispovjest, ali i tragediju jedne zemlje, jednog naroda. Prikazuju vlastite osje\u0107aje dok \u017eivot provode u tu\u0111ini, a njihova zemlja sve vi\u0161e gubi svoj identitet, sve vi\u0161e propada. Me\u0111utim, ljudi kao \u0161to su Petar Preradovi\u0107 i \u0160imun \u0160ito \u010cori\u0107 zaista je mnogo, a dok je njih, \u017eivjet \u0107e i hrvatske planine, more, kamen, narod i dr\u017eava.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovim \u010dlankom \u017eelim ukazati na sli\u010dnosti izme\u0111u \u017eivota Petra Preradovi\u0107a i \u0160imuna \u0160ita \u0106ori\u0107a te kako su politi\u010dke prilike u kojima su se na\u0161li utjecali na na\u010din njihova pisanja i teme njihovih lirskih pjesama. Petar Preradovi\u0107 ro\u0111en je 19. o\u017eujka 1818. godine u Grabrovici. Pu\u010dku \u0161kolu poha\u0111ao je u Grubi\u0161nom Polju i Dur\u0111evcu, te je 1831. primljen na Vojnu akademiju u Be\u010d. Tijekom svoje vojne karijere koja je trajala tridesetak godina, Petar Preradovi\u0107 \u017eivio je prete\u017eno u Italiji. Umro je 18. kolovoza 1872. godine u Fahrafeldu. Pokopan je u Be\u010du, a posmrtni ostatci preneseni su mu u domovinu 1879. godine.[1]<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na vojnoj akademiji u Be\u010du odgajan je u njema\u010dkom duhu, te je svoje lirske po\u010detke zabilje\u017eio upravo na njema\u010dkom jeziku. Me\u0111utim, kada se nakon \u0161kolovanja vratio u domovinu, kako bi se prije odlaska u Italiju pozdravio s majkom i sestrom, shvatio je kako se dio njega negdje u Njema\u010dkoj izgubio; gotovo da je zaboravio svoj hrvatski jezik, te se jedva sporazumijevao s majkom i sestrom. U po\u010detku ga to i nije previ\u0161e smetalo, kao razlog navodio je&nbsp; odgoj u Njema\u010dkoj;&nbsp; me\u0111utim, 1840. godine susreo je Ivana Kukuljevi\u0107a Sakcinskog koji ga je potaknuo na stvaranje na narodnom jeziku, isto kao i \u0160piro Dimitrovi\u0107 kojeg je upoznao nekoliko godina kasnije. Tih godina u Zadru je upoznao i Antu Kuzmani\u0107a koji je tada pripremao \u201cZoru dalmatinsku\u201c, te je za prvi list \u010dasopisa napisao pjesmu na hrvatskom jeziku \u201cZora puca, bit \u0107e dana\u201c. Upravo ta pjesma bila je prekretnica u njegovu stvarala\u0161tvu, te ga je zbog pozitivnih reakcija koje su uslijedile nakon njezina objavljivanja, privukla na intenzivnije bavljenje hrvatskim jezikom.&nbsp; Za \u017eivota objavio je dvije zbirke pjesama: \u201cPrvenci\u201c (Zadar, 1846.) i \u201c Nove pjesme \u201c (Zagreb, 1851.). Nakon Preradovi\u0107eve smrti izlaze jo\u0161 brojne pjesme sakupljene u nekoliko zbirki. Hrvatski pjesni\u010dki po\u010detak Petra Preradovi\u0107a ve\u017ee se, kako sam ve\u0107 napomenula, uz 1844. godinu kada u prvom broju&nbsp; \u201cZore dalmatinske\u201c objavljuje pjesmu \u201cZora puca, bit \u0107e dana\u201c; pjesmu koja ga je smjestila na sam vrh pjesni\u010dke ljestvice preporodnog doba. Iako se pojavljuje ve\u0107 u zreloj dobi&nbsp;<em>hrvatskog narodnog preporoda<\/em>, u doba kada su na hrvatsku scenu ve\u0107 iza\u0161li Mihanovi\u0107, Gaj, Vraz, Demeter, Nem\u010di\u0107 i drugi hrvatski preporoditelji, Petar Preradovi\u0107 imao je vrlo va\u017enu ulogu u to, mo\u017eemo slobodno re\u0107i, odlu\u010duju\u0107e vrijeme. Upravo on je bio poveznica dotada\u0161nje hrvatske pjesni\u010dke ba\u0161tine s nadolaze\u0107im nara\u0161tajima hrvatskih pjesnika.&nbsp;[2]<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cPutnik \u201c je jedna od prvih Preradovi\u0107evih domoljubnih pjesama (prije nje nastale su samo dvije \u2013&nbsp;<em>Zora puca bit \u0107e dana<\/em>&nbsp;i&nbsp;<em>Dvije ptice<\/em>[3]). Na prvi pogled pjesma predstavlja obi\u010dnog putnika koji je u no\u0107i ostao bez toplog kreveta, te se sjetio svoje majke,&nbsp; njezinog toplog krila i savjeta. Tako on izgubljen i promrzao pokuca na jedna vrata, te zamoli staricu da mu pru\u017ei topao krevet kako bi u njemu proveo no\u0107. Me\u0111utim, starica ga ne primi jer u ku\u0107i ve\u0107 ima \u0161estero djece. On tu\u017ean zapla\u010de, te se okrene prema onoj strani gdje mu je domovina i krene u tom smjeru. Ako se pjesma prou\u010di malo bolje shvatit \u0107emo da je putnik u pjesmi zapravo sam Petar Preradovi\u0107 koji je dugo \u017eivio u tu\u0111ini i zaboravio je \u0161to zna\u010di imati domovinu, voljeti ju, a i boriti se za nju ako treba. Bilo je potrebno da putnik ( pjesnik ) zaluta, da mu ponestane topline, pa da shvati kako mu se ni\u0161ta od toga ne bi dogodilo da je u svojoj domovini. Ovaj putnik predstavlja sve one izgubljene du\u0161e koji su u svojoj \u017eelji da odu \u0161to dalje, oti\u0161le predaleko i tek tamo shvatile \u0161to&nbsp;<em>rodna gruda<\/em>&nbsp;zna\u010di, te koliko topline i sigurnosti pru\u017ea, a da pritom, ba\u0161 kao i majka, ni\u0161ta ne tra\u017ei za uzvrat. Starica u pjesmi predstavlja drugu, tu\u0111u zemlju koja \u0107e se prvo pobrinuti za svoju djecu i ne\u0107e dozvoliti da im netko ugrozi san i sigurnost. Izgubljeni sin vra\u0107a se svojoj majci, svojoj domovini, koju moli da ga primi natrag.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u0160imun \u0160ito \u0106ori\u0107 ro\u0111en je 1. sije\u010dnja 1949. godine u Pao\u010di kraj Me\u0111ugorja. Osnovnu \u0161kolu poha\u0111ao je u Gradni\u0107ima i \u010citluku, a klasi\u010dnu gimnaziju u Splitu i Dubrovniku. Filozofiju je studirao u Sarajevu, teologiju diplomirao u Luzernu, psihologiju magistrirao u New Yorku i doktorirao na Sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu.[4]&nbsp;U inozemstvu \u017eivi od 1972. godine, gdje je nakon&nbsp;<em>Hrvatskog prolje\u0107a<\/em>&nbsp;1971. oti\u0161ao zbog neslaganja s tada\u0161njim politi\u010dkim stanjem u dr\u017eavi. \u0106ori\u0107eva poezija nalazi se na samom vrhu hrvatske emigrantske knji\u017eevnosti. Gra\u0111ena je na slici siroma\u0161nog hercegova\u010dkog djetinjstva i gor\u010dine izgnanstva. Neka od brojnih djela koja su do sada objavljena su: \u201cIseljeni\u010dke ki\u0161e\u201c (New York, 1981.), \u201cMladena\u010dke godine\u201c (Mostar, 1984.) i &nbsp;\u201c60 emigrantskih pisaca\u201c (Zagreb, 1995.).&nbsp;[5]<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u0160imun \u0160ito \u0106ori\u0107 napisao je domoljubnu pjesmu koju je nazvao \u201cPjesma vrh pjesama\u201c. Naslov ove pjesme govori nam zapravo o temi; govori o pjesnikovoj ljubavi prema domovini, ona je pjesniku (po)vrh svega. Iz pjesme vidimo \u0106ori\u0107eve osje\u0107aje prema domovini; on pi\u0161e da kada sve u domovini propadne, kada vinogradi slabo rode i \u201cuvenu sve ru\u017ee\u201c ona je njemu sve \u2013 u tim stihovima mo\u017eemo uo\u010diti domoljublje. \u0106ori\u0107 tako\u0111er nagla\u0161ava kako voli svoju domovinu kada je slobodna i sretna, ali najbitnije je da je jo\u0161 vi\u0161e voli &nbsp;u te\u0161kim i naizgled bezizlaznim trenucima, a njih je kroz povijest bilo zaista mnogo. Nadalje pi\u0161e da je domovina njemu sve i kada mu odnese drage ljude; pa \u010dak i u trenutku kada ne shvati njegovu ljubav i okrene mu le\u0111a. Meni osobno najljep\u0161i stihovi su na kraju, kada pjesnik ka\u017ee da i kada svi osude njegovu rodnu grudu i ka\u017eu joj da je umrla i da je zaboravljena, ona je i tada njemu sve.&nbsp; U pjesmi se pojavljuje i pripjev (\u201c\u2026. sve, meni si sve!\u201c) kojim \u0160imun \u0160ito \u0106ori\u0107 daje sna\u017eniji ritam pjesmi, kao i neku vrstu prisege i zakletve domovini na beskona\u010dnu ljubav i vjernost.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pjesme \u201cPutnik\u201c i \u201cPjesma vrh pjesama\u201c ostavile su dojam na mene svojom snagom i ljepotom. Kroz njih sam osjetila ljubav i po\u0161tovanje koju su pisci osje\u0107ali prema vlastitoj domovini, stoga sam odlu\u010dila prikazati kako su se oba pisca na isti na\u010din nosili s istom situacijom, samo u drugom razdoblju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dojmila me se sva ta ljubav, odanost i po\u0161tovanje prema domovini u kojoj \u010dak niti ne \u017eive. Ali tada sam shvatila\u2026. Upravo to i jest razlog sna\u017enih osje\u0107aja prema rodnom kraju. Uskra\u0107enost ljepota hrvatskih krajeva, nemogu\u0107nost udisanja hrvatskog zraka na hrvatskom tlu. Upravo ta \u010de\u017enja i \u017eelja za domovinom su zaista sna\u017eni u obje pjesme. Ako malo detaljnije prou\u010dimo ove pisce, a i njihove pjesme, uo\u010dit \u0107emo velike sli\u010dnosti. Oba pisca zbog politi\u010dkih razloga odlaze iz domovine i predstavljaju jednu \u010ditavu generaciju ljudi koji su na povijesna zbivanja reagirali na isti na\u010din, samo u drugo vrijeme. Tako\u0111er se obra\u0107aju obi\u010dnom \u010dovjeku; \u010dovjeku koji se na\u0161ao u istoj situaciji kao i oni, te ga ohrabruju. Oni ne bje\u017ee iz situacije u kojoj su se na\u0161li, nego kroz vlastite emocije, nostalgiju i vjeru u bolje dane \u0161ire optimizam. Petra Preradovi\u0107a i \u0160imuna \u0160ita \u0106ori\u0107a ve\u017eu tako\u0111er teme i motivi njihove poezije. \u010cesto pisanje o domovini koja propada, motivi tuge, sjete i otu\u0111enja poveznica su izme\u0111u ova dva pisca. Obje pjesme (\u201cPutnik\u201c i \u201cPjesma vrh pjesama\u201c ) mo\u017eemo re\u0107i da imaju sretan zavr\u0161etak.&nbsp; U Preradovi\u0107evoj pjesmi putnik se vra\u0107a domovini gdje \u0107e, mo\u017eemo zaklju\u010diti,&nbsp; zauvijek i ostati. Na kraju pjesme \u0160imuna \u0160ita \u0106ori\u0107a pjesnik govori kako nikada njegova domovina ne\u0107e biti zaboravljena, a mo\u017eemo zaklju\u010diti kako \u0107e \u017eivjeti u njemu, te kroz njega i njegove potomke. Jo\u0161 jedna sli\u010dnost ovih dviju pjesama je \u0161to se oba pjesnika obra\u0107aju svojoj domovini. Petar Preradovi\u0107 na kraju pita domovinu ho\u0107e li primiti opet svoje dijete koje \u0107e dovijeka ostati tu, ho\u0107e li mu dati grobno mjesto na svome polju i svojim cvije\u0107em kititi grob. Obra\u0107a se domovini kao \u017eivom bi\u0107u koje mo\u017ee ispuniti njegove \u017eelje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u0160imun \u0160ito \u0106or\u0107 tako\u0111er se obra\u0107a zemlji, u svakom svom stihu; npr. kada na kraju ka\u017ee: \u201cI ako ti reknu da nisi nigdje\u2026.\u201c[6]. To obra\u0107anje domovini kao ljudskom bi\u0107u, njezino uspore\u0111ivanje s maj\u010dinim toplim krilom i rukama koje te griju u hladnoj zimskoj no\u0107i, daju nam osje\u0107aj prisnosti izme\u0111u pjesnika i domovine. Spomenutim je obra\u0107anjem nagla\u0161ena ljubav i odanost domovini.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iako je sli\u010dnosti izme\u0111u ova dva pisca zaista mnogo, naravno da postoje i odre\u0111ene razlike. Prva razlika je u na\u010dinu na koji su pisci oti\u0161li iz svoje domovine. Petar Preradovi\u0107 oti\u0161ao je po du\u017enosti (dobio je vojnu naredbu), dok je \u0160imun \u0160ito \u0106ori\u0107 oti\u0161ao svojevoljno jer nije \u017eelio biti dijelom hrvatske dr\u017eave koja je postojala nakon&nbsp;<em>Hrvatskog prolje\u0107a<\/em>&nbsp;1971. godine. Mislim kako se to na neki na\u010din o\u010dituje i u njihovim pjesmama. Pjesma \u201cPutnik\u201c zapravo predstavlja Preradovi\u010dev \u017eivot; govori o putniku koji je oti\u0161ao iz domovine, ali nakon nekog vremena se vra\u0107a, isto kao i sam pjesnik. Slobodno mo\u017eemo zaklju\u010diti kako je Preradovi\u0107eva pjesma autobiografska. S druge strane, razlozi oslaska \u0160imun \u0160ite \u0106ori\u0107a tako\u0111er se osjete u pjesmi. \u201c Pjesma vrh pjesama \u201c,&nbsp; po mome mi\u0161ljenju, vi\u0161e ima politi\u010dkih \u010dinjenica koje pjesnik ne spominje izravno. Govori o znoju, mrtvima, osudama, padovima i svemu onome \u0161to je u to vrijeme zadesilo hrvatsku zemlju. Iako pjesme imaju istu temu, a to je domovina i ljubav koju oba pjesnika osje\u0107aju prema njoj, svaka pjesma odraz je unutra\u0161njeg stanja pjesnika, te prilika u kojima su se njegova zemlja i narod na\u0161li u tome trenutku.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Mo\u017eemo re\u0107i kako je tvrdnja da se povijest ponavlja to\u010dna. U 19.st. hrvatski narod borio se putem preporodnih ideja za samostalnost hrvatske dr\u017eave. Borili su se za hrvatski narodni jezik koji je morao nadvladati njema\u010dki i ma\u0111arski. Tijekom&nbsp;<em>hrvatskog narodnog preporoda<\/em>&nbsp;Hrvati su nastojali uzdi\u0107i hrvatski jezik i narod, te ostvariti neovisnost od svih onih koji su imali te\u017enje za onim \u0161to je na\u0161e, hrvatsko \u2013 teritorij. U jednom takvom svijetu na&nbsp;<em>pozornicu<\/em>&nbsp;hrvatske knji\u017eevnosti iza\u0161ao je i Petar Preradovi\u0107. Hrvatski pjesnik koji je djelima na hrvatskom jeziku poku\u0161ao privu\u0107i hrvatski narod, te ga potaknuti na djelovanje. Bio je osoba koja je obilje\u017eila hrvatsku povijest, kao i brojni drugi preporoditelji koji su imali iste \u017eelje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">A sada o onome da se povijest ponavlja. Stotinu godina poslije Hrvati se opet bore za svoju neovisnost. Opet su tu prisutni oni koji nas \u017eele pokoriti, koji \u017eele ugasiti hrvatski san. Jer\u2026. Svi mi sanjamo, samo na\u017ealost uvijek postoje oni koji nas bude i vra\u0107aju u stvarnost koja \u010desto nije onakva kakvom ju mi \u017eelimo i zami\u0161ljamo. Sada na pozornicu stupaju novi ljudi, ali sa istim idejam. Me\u0111u njima je i \u0160imun \u0160ito \u0106ori\u0107; Hrvat koji je u svijetu \u017eelio prikazati pravo stanje u kojem se na\u0161la njegova domovina i ukazati na sve one ljude i probleme koji su u tom trenutku gasili njegov san.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Cilj ovog \u010dlanka bio je ukazati sli\u010dnost izme\u0111u dvije osobe koje su se borile za istu stvar, na istom mjestu i to istim oru\u017ejem \u2013 stihovima, ali u razli\u010dito vrijeme. Politi\u010dke prilike obilje\u017eile se njihove \u017eivote, a samim time i njihovo zaista bogato i trajno stvarala\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Literatura<\/h3>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li>Ivani\u0161evi\u0107, Katica: \u0160ito \u0160. \u0106ori\u0107 \u2013 novi glas u hrvatskoj knji\u017eevnosti, Hrvatska revija, br. 1(169) Zagreb, 1993.<\/li>\n\n\n\n<li>Leksikon hrvatskih pisaca, \u0160kolska knjiga, Zagreb 2000.<\/li>\n\n\n\n<li>Preradovi\u0107, Petar: Poezija, \u201c Veselin Masle\u0161a \u201c, Sarajevo 1977.<\/li>\n\n\n\n<li>Preradovi\u0107, Petar: Pozdrav domovini, Matica hrvatska, Zagreb 1968.<\/li>\n\n\n\n<li>Preradovi\u0107, Petar: Putnik, Kr\u0161\u0107anska sada\u0161njost, Zagreb 2004.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Bilje\u0161ke<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">[1]&nbsp;Petar Preradovi\u0107,&nbsp;<em>Pozdrav domovini<\/em>, Matica hrvatska, Zagreb 1968., str. 152.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">[2]&nbsp;Petar Preradovi\u0107<em>, Putnik<\/em>, Kr\u0161\u0107anska sada\u0161njost, Zagreb 2004., str. 217.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">[3]&nbsp;Petar Preradovi\u0107,&nbsp;<em>Poezija<\/em>, \u201c Veselin Masle\u0161a \u201c, Sarajevo 1977., str.147.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">[4]&nbsp;Katica Ivani\u0161evi\u0107, \u0160ito \u0160. \u0106ori\u0107\u2013novi glas u hrvatskoj knji\u017eevnosti, Hrvatska revija, br.1(169) Zagreb 1993., str.76<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">[5]&nbsp;<em>Leksikon hrvatskih pisaca<\/em>, \u0160kolska knjiga, Zagreb 2000., str. 156.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">[6]&nbsp;Leksikon hrvatskih pisaca, str.156.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Brojne su ljubavi, a vrlo sna\u017ena je ona prema domovini. Brojni su oni koji, unato\u010d golemoj ljubavi koju za nju osje\u0107aju, ne mogu, iz raznih razloga, bezbri\u017eno dane provoditi u svojoj domovini. Tema ovog \u010dlanka upravo su \u017eivoti i djela dvaju pisaca koje je, iako su \u017eivjeli u razli\u010diti vrijeme, zatekla ista sudbina. Oba su [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":22,"featured_media":872,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[32],"tags":[245,243,244],"class_list":["post-866","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kulturna-povijest","tag-domoljublje","tag-petar-preradovic","tag-simun-sito-coric"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/866","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/22"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=866"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/866\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1045,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/866\/revisions\/1045"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/872"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=866"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=866"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=866"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}