{"id":836,"date":"2017-07-26T16:46:00","date_gmt":"2017-07-26T14:46:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=836"},"modified":"2026-08-11T09:34:12","modified_gmt":"2026-08-11T07:34:12","slug":"o-povijesti-na-internetu-i-hpp-u","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2017\/o-povijesti-na-internetu-i-hpp-u\/","title":{"rendered":"O povijesti na internetu i HPP-u"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dana\u0161nji klinci generacija ro\u0111enih nakon 2000. godine \u010desto se nazivaju digitalnim uro\u0111enicima. Mi malo stariji, koji se jo\u0161 sje\u0107amo da ra\u010dunala nisu imala grafi\u010dka su\u010delja (poput Windowsa) ili da nam je u ranim danima interneta za preuzimanje jedne pjesme trebalo po tjedan dana, u tom smo nazivlju digitalni imigranti. Tko su onda povjesni\u010dari na internetu? Trebaju li dobiti jo\u0161 neki arhai\u010dniji naziv ili nam treba dodati neki futuristi\u010dki prefiks\/sufiks? Jesmo li e-povjesni\u010dari? Koje je na\u0161e mjesto u dru\u0161tvu i digitalnom svijetu?<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Promjene kojima svjedo\u010dimo po\u010detkom 21. stolje\u0107a:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>sve ve\u0107a penetracija interneta u domove i institucije (\u0161kole, knji\u017enice),<\/li>\n\n\n\n<li>kontiniurano pove\u0107anje brzina interneta \u0161to dovodi do promjene konzumacije sadr\u017eaja od teksta do visoko kvalitetnih video zapisa,<\/li>\n\n\n\n<li>ubrzani razvoj tehnolo\u0161kih mogu\u0107nosti ra\u010dunala i mobitela te ve\u0107a dostupnost kvalitetnih modela za ni\u017eu cijenu,<\/li>\n\n\n\n<li>razvoj programskih jezika i weba \u0161to omogu\u0107uje bolju interakciju online su\u010delja i korisnika (npr. Web 2.0).<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u0160to iz toga lai\u010dki zaklju\u010dujemo? Gotovo svi raspola\u017eemo nekim oblikom elektroni\u010dke opreme kojom se mo\u017eemo povezati na internet i biti ne samo konzumenti ve\u0107 i kreatori online svijeta.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U posljednje vrijeme tro\u0161im dosta online i klasi\u010dno tiskane literature o temi interneta i historiografije ili jo\u0161 preciznije o kori\u0161tenju informacijsko-komunikacijske tehnologije u pou\u010davanju povijesti. Kolegica&nbsp;Matea Jal\u017ee\u010di\u0107&nbsp;je prije nekoliko dana&nbsp;<a href=\"https:\/\/www.linkedin.com\/feed\/update\/urn:li:activity:6304965180300365824\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">na svom LinkedIn profilu citirala<\/a>&nbsp;(prevela) nekoliko misli Roberta Kellya (\u201cPublic History: Its Origins, Nature, and Prospects\u201d. The Public Historian. Vol. 1, No.1 (Fall 1978)):<\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u0160to je to javna povijest (eng.&nbsp;<em>public history<\/em>)? Javna povijest ima druga\u010diju svrhu, metode i publiku od one akademske povijesti. Publika je glavna razlika izme\u0111u akademske i javne povijesti.&nbsp;Javni povjesni\u010dari imaju puno \u0161iri krug djelovanja, a vrlo \u010desto \u017eele inspirirati svoju publiku na aktivnije promi\u0161ljanje o pro\u0161losti, sada\u0161njosti i dru\u0161tvu kao takvom.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dakle, ako pogledamo Hrvatski povijesni portal u posljednjih 11 godina radi u domeni javne povijesti. Od po\u010detnog cilja nadopune pou\u010davanja povijesti u \u0161koli misija portala se postepeno preoblikovala u elektroni\u010dki \u010dasopis koji zaljubljenicima u muzu Klio nudi mjesto za objavu njihovih kra\u0107ih ili du\u017eih radova. Vi\u0161e od tri \u010detvrtine suradnika portala su nastavnici povijesti koji ovdje koriste priliku objaviti \u010dlanke o temama koje ih posebno interesiraju i\/ili ih vole. Hrvatski povijesni portal na\u017ealost ima i tu ulogu biti vjerodostojno mjesto pisanja o odre\u0111enim temama koje su na hrvatskoj Wikipediji i drugim stranicama pisane isklju\u010divo propagandno i ideolo\u0161ki. Pri tome dominira revizija povijesti u kojoj se na nacionalnu povijest gleda iz jedne perspektive bez kriti\u010dkog promi\u0161ljanja kako bi se povijest Hrvata prikazala kao povijest patnje, borbe Davida i Golijata u kojoj hrvatski David ne mo\u017ee u\u010diniti ne\u0161to krivo. Revizija koja ide u smjeru ubla\u017eavanja i negiranja usta\u0161kih zlo\u010dina sa svaljivanjem sveg lo\u0161eg i negativnog u razdoblje od 1945. do 1990. godine kada su Hrvati sudjelovali u oblikovanju socijalisti\u010dke Jugoslavije.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kolega <strong>Branimir Jankovi\u0107<\/strong> je prije par dana&nbsp;<a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=5696\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">na portalu Historiografija.hr<\/a>&nbsp;objavio novi, odli\u010dan nastavak kolumne \u201cJavna povijest\u201d. Jankovi\u0107 navodi da povjesni\u010dari u Hrvatskoj nisu celebrity, nisu slavne i popularne li\u010dnosti, ali su ipak sveprisutni u javnosti.<\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Raspon njihova javnog djelovanja me\u0111utim zaista jest prili\u010dno \u0161irok. Povjesni\u010dari u Hrvatskoj daju kontinuirane izjave za medije i iznose javne komentare, pi\u0161u za novine i portale \u010dlanke i kolumne koji nisu samo povijesni nego i politi\u010dki, ure\u0111uju i vode televizijske i radijske povijesne emisije. Pritom u medijima nastupaju uglavnom iz pozicije svoje struke. Dio povjesni\u010dara tradicionalno se nalazi na odre\u0111enim politi\u010dkim i dru\u0161tvenim funkcijama, primjerice u diplomatskoj slu\u017ebi, dok su neki i izravno strana\u010dki aktivni. Tome treba pridodati mnoge politi\u010dare koji su diplomirani povjesni\u010dari.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izdvajam jo\u0161 dva citata iz kolumne:<\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Osim \u0161to je klju\u010dno mjesto politi\u010dkih i dru\u0161tvenih prijepora, povijest je u Hrvatskoj \u010dvrsto povezana s razumijevanjem i promicanjem nacionalnog identiteta. To je vidljivo prema dr\u017eavnim, znanstvenim, obrazovnim i kulturnim politikama povijesti oko kojih se neprekidno \u017eustro polemizira. Na simboli\u010dkoj razini one se opredme\u0107uju uvijek iznova postavljanim i osporavanim spomenicima i spomen-plo\u010dama, imenima ulica i trgova te neprekidno odr\u017eavanim komemoracijama, javnim obilje\u017eavanjima i prosvjedima. [\u2026]&nbsp;Zbog isprepletenosti s nacionalnim identitetom te drugim zna\u010denjima i vrijednostima crpljenima iz povijesti, kao i time \u0161to odre\u0111eno tuma\u010denje povijesti neminovno sa sobom povla\u010di dru\u0161tveno i politi\u010dko pozicioniranje u sada\u0161njosti, o\u010dekivano je da svaka povijesna kontroverza izaziva stalnu i intenzivnu javnu pozornost u Hrvatskoj. To je razlog obuhvatne zastupljenosti povjesni\u010dara u javnosti, iako se mediji ve\u0107inom oslanjaju samo na dio njih, a mnogi povjesni\u010dari nisu na\u017ealost skloni ni javnim o\u010ditovanjima niti istra\u017eiva\u010dkom usmjeravanju na teme za koje vlada javni interes.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Hrvatski povijesni portal osobito na Facebook stranici do\u017eivljava \u010deste verbalne napade u kojima nas etiketiraju raznim imenima.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dio komentatora koji su jo\u0161 agresivniji i vulgarniji zavr\u0161i me\u0111u blokiranim \u010ditateljima i korisnicima Facebooka, \u0161to se onda na drugim Facebook stranicama koristi kao \u201cargument\u201d o netoleranciji na Facebook stranici povijesnog portala. Naj\u010de\u0161\u0107e su \u201canaliti\u010dari\u201d na\u0161eg rada oni koji nemaju nikakve veze s historiografijom ili oni koji se skrivaju iza la\u017enih profila i\/ili FB stranica.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Povijest pisana na internetu mo\u017ee biti svojevrsni svjedok vremena ili povijesni izvor. \u010clanak napisan prije 10 godina mo\u017ee se znatno razlikovati od \u010dlanka koji bi na istu temu napisao isti autor u dana\u0161nje vrijeme. Jedan od razloga mogu biti dodatna historiografska saznanja, novi izvori ili literatura ili pak se mo\u017ee raditi i o svojevrsnom stru\u010dnom sazrijevanju autora. Zato je vrlo va\u017eno kod internetskih stranica povijesne tematike istaknuti kronolo\u0161ku odrednicu kada je \u010dlanak napisan isto kao \u0161to je kod klasi\u010dnih tiskanih zbornika i \u010dasopisa jasno vidljivo kada su izdani. Po istom uzoru bilo bi mogu\u0107e napisati dora\u0111ene teme na povijesnom portalu. Neki od \u010dlanaka su tako ve\u0107 bili izmijenjeni dok su neki koji su bili objavljeni naknadnom provjerom obrisani uredni\u010dkom intervencijom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">HPP je glede objavljivanja uvijek slijedio sezonu \u0161kolske godine, pa smo tako i ovog ljeta pauzirali. Ovaj smo tjedan krenuli s novim objavama i nadamo se redovitim tjednim dopunama s novim sadr\u017eajima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dana\u0161nji klinci generacija ro\u0111enih nakon 2000. godine \u010desto se nazivaju digitalnim uro\u0111enicima. Mi malo stariji, koji se jo\u0161 sje\u0107amo da ra\u010dunala nisu imala grafi\u010dka su\u010delja (poput Windowsa) ili da nam je u ranim danima interneta za preuzimanje jedne pjesme trebalo po tjedan dana, u tom smo nazivlju digitalni imigranti. Tko su onda povjesni\u010dari na internetu? [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":837,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[235,165],"class_list":["post-836","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-clionautova-kolumna","tag-branimir-jankovic","tag-clionaut"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":7}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/836","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=836"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/836\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1091,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/836\/revisions\/1091"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/837"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=836"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=836"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=836"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}