\u00a0Fokusirati se na specifi\u010dne teme holokausta, kao \u0161to su djeca, obitelj, prijateljstvo itd. Odabrana tema mo\u017ee se podijeliti na podtemu, a za svaku podtemu mora se razviti obrazovni plan. Voditelj projekta priprema aktivnosti i potrebne materijale.<\/p>\n\n\n\n
\u00a0Prije nego u\u010denici krenu s izradom postera valja ih upoznati s va\u017eno\u0161\u0107u postera kao medija za preno\u0161enje poruka.<\/p>\n\n\n\n
\u00a0Tijekom rada na odre\u0111enim temama popra\u0107enim kreiranjem plakata preporu\u010dljivo je uklju\u010diti lokalne institucije poput muzeja i medija kao mogu\u0107ih doma\u0107ina privremenih izlo\u017ebi.<\/p>\n\n\n\n
\u00a0U\u010denike treba poticati na razmjenu mi\u0161ljenja i na raspravu oko pitanja koja \u0107e se pojaviti tijekom rada na temi, kao i na povratnu informaciju o projektu u cijelosti.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n
Razrada ideje i cilj<\/h2>\n\n\n\n
\u201ePri\u010da o dva dje\u010daka\u201c zami\u0161ljena je kao usporedno pra\u0107enje \u017eivotnih sudbina Ota Konsteina i Vojka Sterka. Obojica su tijekom Drugog svjetskog rata kao dje\u010daci pre\u017eivjeli razdoblje Holokausta, ali s vrlo razli\u010ditim sudbinama. Dok se jedan skrivao u Zagrebu, drugi je prolazio kroz najve\u0107e logore nacisti\u010dkog re\u017eima. Oto Konstein podrijetlom je iz \u010cakovca i danas \u017eivi u Zagrebu, a Vojko Sterk podrijetlom je iz Zagreba i danas \u017eivi u Jerusalemu. U\u010denici su tijekom rada u\u010dili o antisemitizmu, o nacisti\u010dkoj ideologiji i rasnoj politici te o primjeni te ideje na na\u0161im prostorima. Izuzetna je vrijednost projekta bila \u0161to su u\u010denici i osobno upoznali pre\u017eivjele i slu\u0161ali svjedo\u010danstva iz prve ruke.<\/p>\n\n\n\n
Tijek rada na projektu<\/h2>\n\n\n\n
Prvi korak u realizaciji projekta bilo je njegovo prihva\u0107anje od strane uprave \u0161kole te uvr\u0161tenje i prihva\u0107anje godi\u0161njeg kurikuluma \u0161kole. Projekt je realiziran u okviru izvannastavne aktivnosti povijesne grupe koja u planiranoj satnici ima samo 35 \u0161kolskih sati za realizaciju svih aktivnosti. Prema godi\u0161njem planu, tjedno je za spomenutu grupu predvi\u0111en samo jedan sat, \u0161to se pokazalo nedovoljnim. Ve\u0107 krajem rujna 2011. godine aktivnost je pro\u0161irena van redovne satnice, i to najprije na dva sata tjedno, da bi se pribli\u017eavanjem finala projekta \u010dlanovi grupe u studenom i prosincu \u010desto nalazili i 3 do 5 puta tjedno. Vezano uz problem satnice bilo je zna\u010dajnijih problema \u2013 kako uskladiti satnicu aktivnosti izme\u0111u nastavnika i u\u010denika. S nastavnikove strane dodatni rad nije pla\u0107en, a sa strane u\u010denika bila je upitna razina motivacije za toliko dodatnog rada i potencijalno negativno djelovanje na slobodno vrijeme u\u010denika.
Nastavnik je prije po\u010detka rada izradio okvirni program rada u kojem su nazna\u010dene glavne aktivnosti koje vode prema ostvarivanju zacrtanih ciljeva.<\/p>\n\n\n\n
Aktivnosti u rujnu temeljene su na upoznavanju s projektom, okupljanju u\u010denika te njihovom po\u010detnom osposobljavanju za temu. Sre\u0107om, okupljanje povijesne grupe i u\u010deni\u010dka motivacija pro\u0161li su bez ikakvih problema, \u010dak i iznad o\u010dekivanja.<\/p>\n\n\n\n
Tome je u najve\u0107oj mjeri doprinijela \u010dinjenica \u0161to su u\u010denici osmih razreda odmah prvi tjedan nastave imali priliku sudjelovati u Edukacijskom jutru \u0161to ga je organizirao Festival \u017eidovskog filma Zagreb. U\u010denici su pogledali dokumentarni film \u201eHanin kov\u010deg<\/strong>\u201c, a uz to su imali izuzetnu priliku upoznati pre\u017eivjelog svjedoka holokausta te s njime razgovarati. Film \u201eHanin kov\u010deg\u201c govori o sudbini obitelji Brady koja je tijekom Drugog svjetskog rata zavr\u0161ila u logorima pa su tako brat i sestra ostali bez roditelja. Potom su bili zajedno u logoru, no na kraju su razdvojeni. Pre\u017eivio je samo brat koji nas vodi kroz pri\u010du o tome kako je prona\u0111en kov\u010deg koji je pripadao njegovoj sestri.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n U\u010denici su nakon filma upoznali Branka Lustiga<\/strong> koji je pro\u0161ao tragediju Auschwitza i prenio im nekoliko va\u017enih poruka s naglaskom na to da se holokaust vi\u0161e nikad ne smije ponoviti.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n Nakon toga doga\u0111aja upu\u0107en je poziv za okupljanjem povijesne grupe s najavom da \u0107emo raditi projekt sa sli\u010dnom temom kao u filmu. Na prvom okupljanju javilo se vi\u0161e od polovice cijele generacije osmih razreda. U razgovoru o razlozima njihove \u017eelje da sudjeluju u projektu ustanovilo se da ih je obiteljska pri\u010da o sudbini njihovih vr\u0161njaka vrlo zainteresirala, da su se osobno povezali s djecom iz filma te da radi toga \u017eele doznati jo\u0161 vi\u0161e o spomenutoj temi.<\/p>\n\n\n\n Odabir u\u010denika za sudjelovanje u projektu treba odraditi vrlo pa\u017eljivo. Pedago\u0161ki gledano, bilo bi opravdano u projekt uklju\u010diti razli\u010dite generacije u\u010denika, ali isto tako treba obratiti pozornost na sam sadr\u017eaj projekta. Projekt se ti\u010de holokausta, dakle razdoblja u povijesti koje u\u010denici osnovne \u0161kole u\u010de tijekom 8. razreda. Projekt je najavljen u redovnoj nastavi i nastavnik je izme\u0111u prijavljenih u\u010denika odabrao one koji su u dosada\u0161njem radu pokazali ve\u0107e razumijevanje povijesne materije i u\u010denike koji dobro funkcioniraju u grupnom radu.<\/p>\n\n\n\n Nakon formiranja grupe upoznati su s osnovnom idejom Poster projekta. U glavnim im je crtama poja\u0161njen plan rada te su doznali po jednu re\u010denicu o ljudima koje \u0107e istra\u017eivati tijekom provedbe projekta. Na po\u010detku im je namjerno dan minimalni broj podataka s ciljem da se u njima probudi istra\u017eiva\u010dki duh i \u017eelja da vi\u0161e doznaju o sudbini tih ljudi.<\/p>\n\n\n\n U sljede\u0107em koraku u\u010denici su morali napraviti veliki iskorak glede komuniciranja s pre\u017eivjelima. Za prvi na\u010din komunikacije odabrano je pismo, \u0161to zna\u010di da su se u\u010denici prihvatili ru\u010dnog pisanja na \u201ezastarjelom\u201c mediju komunikacije. Na taj su na\u010din isku\u0161ali jo\u0161 jednu vje\u0161tinu sa\u017eetog pisanja s ciljem poticanja suradnje i stekli su dojam zna\u010daja projekta kada se s ostalima komunicira na ovaj na\u010din. U pismima su pojasnili ideju projekta, pojasnili su tko su i \u0161to \u0107e sve raditi tijekom projekta te su ljude zamolili za suradnju. Uzbu\u0111enje koje je vladalo u tom koraku projekta bilo je iznimno i u\u010denici su nastavnika redovito ispitivali o pristiglim odgovorima.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n Budu\u0107i da su sudionici projekta bili u\u010denici 8. razreda, koji jo\u0161 nisu u\u010dili o razdoblju holokausta, u vrijeme \u010dekanja na odgovore pre\u017eivjelih u\u010denici su upoznati s osnovnim obilje\u017ejima totalitarizma, uzrocima i usponom diktatora na vlast, rasnom politikom i provedbom kona\u010dnog rje\u0161enja. Nakon teorijskog uvoda u temu u\u010denici su u skladu s pedago\u0161kim preporukama Yad Vashema dobili uvid u \u017eivot \u017eidovske manjine na podru\u010dju Me\u0111imurja prije izbijanja rata. Izvore su morali prona\u0107i samostalno na internetu i u \u0161kolskoj i mjesnoj knji\u017enici. Najvi\u0161e podataka u\u010denici su dobili iz kataloga izlo\u017ebe \u201e\u017didovi u Me\u0111imurju\u201c. Na satovima povijesne grupe u\u010denici su kreirali lentu s najva\u017enijim doga\u0111ajima iz povijesti Me\u0111imurja, aktivnosti \u017eidovske zajednice, doga\u0111ajima vezanima uz vlast nacista i Drugi svjetski rat. Tijekom tog rada rodila se ideja da se kroz lentu vremena na plakatu prika\u017eu najva\u017eniji doga\u0111aji iz vremena holokausta i da se na lentu unesu doga\u0111aji vezani uz \u017eivote na\u0161ih pre\u017eivjelih.<\/p>\n\n\n\n U svom prvom javljanju Oto Konstein se, na\u017ealost, zahvalio na suradnji uz obrazlo\u017eenje da se vi\u0161e ne smatra dovoljno spremnim da ponovno prolazi kroz ovu tematiku. To je u prvom trenutku razo\u010daralo u\u010denike, ali je projekt mogao biti nastavljen zbog ve\u0107e koli\u010dine materijala koji su prikupljeni od Konsteina tijekom projekta \u201eRazredni muzej holokausta\u201c koji se provodio u \u0161kolskoj godini 2008.\/2009. Najvredniji dio tih materijala je video svjedo\u010denje koje je Konstein dao u\u010denicima povijesne grupe 27. sije\u010dnja 2009. godine.<\/p>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lustig-2011-1024x496.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/letters-to-survivors.jpg\")