{"id":6920,"date":"2026-11-21T17:50:05","date_gmt":"2026-11-21T16:50:05","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=6920"},"modified":"2026-11-21T20:55:37","modified_gmt":"2026-11-21T19:55:37","slug":"preuzmite-zbornik-jasenovac-past-and-present","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2026\/preuzmite-zbornik-jasenovac-past-and-present\/","title":{"rendered":"Preuzmite zbornik &#8220;Jasenovac &#8211; past and present&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kako istra\u017eivati povijest jasenova\u010dkog logora, \u0161to nam demografski podatci govore o njegovim \u017ertvama i na koji je na\u010din Jasenovac postao predmet politi\u010dkih prijepora? Tim se pitanjima bavi znanstveni zbornik <em>Jasenovac Past and Present: History and Memory of Institutionalised Destruction<\/em> (Jasenovac nekad i danas: povijest i sje\u0107anje na institucionalizirano uni\u0161tavanje), objavljen 2026. godine u izdanju Sveu\u010dili\u0161ta u Uppsali. Urednici su povjesni\u010dari Tomislav Duli\u0107 i Goran Miljan, a devet znanstvenih radova donosi rezultate istra\u017eivanja povjesni\u010dara i drugih istra\u017eiva\u010da iz razli\u010ditih europskih znanstvenih ustanova.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zbornik je nastao na temelju me\u0111unarodne konferencije odr\u017eane od 15. do 17. prosinca 2021. godine. U njezinoj su organizaciji sudjelovali Sveu\u010dili\u0161te u Uppsali, pari\u0161ki M\u00e9morial de la Shoah, berlinski centar Topographie des Terrors, Javna ustanova Spomen-podru\u010dje Jasenovac te sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Beogradu. Konferencija je zbog pandemije odr\u017eana putem interneta, a dio predstavljenih istra\u017eivanja razvijen je u radove objavljene u ovom izdanju. Urednici su zbornik zamislili kao doprinos istra\u017eivanju jasenova\u010dkog logorskog sustava i njegovu mjestu u javnom sje\u0107anju. Zato radovi obuhva\u0107aju demografsku strukturu \u017ertava, organizaciju progona, po\u010dinitelje, fotografsku dokumentaciju te promjene u prikazivanju Jasenovca nakon Drugoga svjetskog rata. Posljednja dva poglavlja posve\u0107ena su ud\u017ebenicima i nastavi Povijesti.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Istra\u017eivanje \u017ertava, po\u010dinitelja i povijesnih izvora<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U uvodnom radu Sabine Rutar smje\u0161ta povijest Jasenovca u \u0161iri kontekst historiografije Drugoga svjetskog rata u jugoisto\u010dnoj Europi. Autorica upozorava na ograni\u010denja istra\u017eivanja koja se zadr\u017eavaju unutar nacionalnih povijesti i njihovih dominantnih interpretacija. Ratna zbivanja na prostoru Jugoslavije potrebno je promatrati u povezanosti s europskom povije\u0161\u0107u okupacije, genocida, otpora i nasilja nad civilima. Takav pristup omogu\u0107uje bolje razumijevanje posebnosti usta\u0161kog re\u017eima i njegova odnosa prema ostalim europskim fa\u0161isti\u010dkim re\u017eimima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tomislav Duli\u0107 u radu o demografiji \u017ertava primjenjuje statisti\u010dku i prostornu analizu podataka o stradalima. Posebno istra\u017euje dobnu i spolnu strukturu \u017ertava te njihovo zemljopisno podrijetlo. Rezultati pokazuju razlike izme\u0111u skupina koje su bile izlo\u017eene usta\u0161kom progonu. Me\u0111u ubijenim Srbima, \u017didovima i Romima nalazio se velik broj djece, \u0161to odgovara obrascima genocidnog nasilja. Me\u0111u hrvatskim i muslimanskim \u017ertvama prevladavali su odrasli, uglavnom politi\u010dki protivnici re\u017eima. Autor pritom upozorava na ograni\u010denja raspolo\u017eivih evidencija, ali pokazuje kako demografski podatci mogu pomo\u0107i u razumijevanju namjera i djelovanja po\u010dinitelja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na tu se analizu nadovezuje Dragan Cvetkovi\u0107 istra\u017eivanjem stradavanja \u017eena. Njegov rad pokazuje kako su nacionalna pripadnost, dob i vrijeme deportacije utjecali na obrasce stradavanja. Prema njegovim statisti\u010dkim procjenama, \u017eene su \u010dinile pribli\u017eno 43,8 posto ukupnih \u017ertava jasenova\u010dkog logorskog sustava. Najve\u0107i dio \u017eenskih \u017ertava pripadao je srpskoj, romskoj i \u017eidovskoj zajednici. Autor posebno razmatra razdoblje 1941. i 1942. godine, kada je nasilje nad tim skupinama bilo najintenzivnije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Milovan Pisarri istra\u017euje genocid nad Romima u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj. Njegov rad pokazuje da su usta\u0161ke vlasti samostalno organizirale progon i masovna ubojstva Roma, uz vrlo ograni\u010denu uklju\u010denost nacisti\u010dke Njema\u010dke. Pisarri tako\u0111er istra\u017euje predratne predrasude i diskriminaciju Roma te njihovu povezanost s politikom NDH. Posebnu pozornost posve\u0107uje deportacijama tijekom 1942. godine, kada je velik dio romskog stanovni\u0161tva s podru\u010dja NDH odveden u Jasenovac i ubijen.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pitanje po\u010dinitelja obra\u0111uje Emil Kjerte, koji istra\u017euje pripadnike Usta\u0161ke obrane i osoblje jasenova\u010dkog logorskog sustava. Analizira njihovo dru\u0161tveno podrijetlo, na\u010din nova\u010denja, ideolo\u0161ku pripremu i razli\u010dite motive za sudjelovanje u logorskom sustavu. Istra\u017eivanje pokazuje da su me\u0111u po\u010diniteljima postojale znatne razlike. Pojedini zapovjednici bili su dugogodi\u0161nji radikalni usta\u0161ki aktivisti, dok su me\u0111u ni\u017eim pripadnicima postrojbi bili dobrovoljci, prisilno mobilizirani vojnici i vrlo mladi novaci. Kjerte time otvara pitanje odnosa ideologije, zapovjedne strukture, osobnih interesa i odgovornosti za po\u010dinjene zlo\u010dine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Posebno zanimljiv prilog napisao je Jovan Byford, koji analizira fotografije usta\u0161kih zlo\u010dina koje su snimali sami po\u010dinitelji. Rije\u010d je o fotografijama koje prikazuju poni\u017eavanje, zlostavljanje i ubijanje zarobljenih osoba, a neke su tijekom desetlje\u0107a postale poznati vizualni prikazi usta\u0161kog nasilja. Byford pokazuje kako su pojedine fotografije dobivale pogre\u0161ne opise, kako su prizori razli\u010ditih doga\u0111aja povezivani u prividne cjeline te kako su fotografije zlo\u010dina drugih vojnih formacija ponekad pripisivane usta\u0161ama. Njegovo istra\u017eivanje otvara va\u017eno pitanje povijesne vjerodostojnosti fotografije. Fotografija mo\u017ee dokumentirati nasilje, ali njezino to\u010dno zna\u010denje ovisi o utvr\u0111ivanju podrijetla, mjesta i vremena nastanka te identiteta prikazanih osoba. Pogre\u0161no pripisivanje ne umanjuje dokumentirane usta\u0161ke zlo\u010dine, ali ote\u017eava njihovo precizno povijesno istra\u017eivanje.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Broj \u017ertava i politi\u010dka uporaba pro\u0161losti<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pitanje broja jasenova\u010dkih \u017ertava provla\u010di se kroz nekoliko poglavlja. Urednici upozoravaju na dugu povijest politi\u010dke uporabe broj\u010danih podataka, od izrazito visokih poslijeratnih procjena do suvremenih poku\u0161aja umanjivanja razmjera zlo\u010dina.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U uvodnom poglavlju navode pribli\u017eno 84 000 poimeni\u010dno evidentiranih \u017ertava te vi\u0161e procjene ukupnog broja stradalih koje dose\u017eu oko 130 000. Te brojke predstavljaju razli\u010dite vrste podataka: prva se odnosi na identificirane \u017ertve, a druga na procjenu ukupnih gubitaka. Cjelovitost poimeni\u010dnih popisa ovisi o o\u010duvanosti dokumenata, dostupnosti podataka i mogu\u0107nosti utvr\u0111ivanja identiteta pojedinih \u017ertava. Urednici odbacuju znanstvenu utemeljenost nekada\u0161njih tvrdnji o 700 000 jasenova\u010dkih \u017ertava, ali jednako jasno upozoravaju na poku\u0161aje osporavanja dokumentiranih stradanja. Povijesno istra\u017eivanje zahtijeva provjerljive izvore, jasno opisanu metodologiju i spremnost na dopunjavanje podataka kada se prona\u0111u novi dokazi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tomislav Duli\u0107 i Goran Miljan u zajedni\u010dkom radu zatim analiziraju promjene kolektivnog sje\u0107anja na Jasenovac. Pokazuju kako su se interpretacije mijenjale od socijalisti\u010dke Jugoslavije, preko raspada zajedni\u010dke dr\u017eave i ratova 1990-ih, do suvremenih politi\u010dkih rasprava u Hrvatskoj i Srbiji. U socijalisti\u010dkom razdoblju Jasenovac je bio uklopljen u slu\u017ebeni narativ o antifa\u0161isti\u010dkoj borbi i bratstvu i jedinstvu. Tijekom 1990-ih u Hrvatskoj su se pojavili poku\u0161aji relativizacije usta\u0161kih zlo\u010dina, dok su u Srbiji pojedine interpretacije nastavile koristiti vrlo visoke procjene broja \u017ertava i predstavljati jasenova\u010dko stradanje ponajprije kroz nacionalni identitet. Nakon 2000. godine razvijala su se kriti\u010dka historiografska istra\u017eivanja i prekograni\u010dna znanstvena suradnja, ali su politi\u010dki prijepori tijekom sljede\u0107eg desetlje\u0107a ponovno oja\u010dali.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Autori posebno upozoravaju na razliku izme\u0111u historiografskih istra\u017eivanja i politi\u010dke uporabe pro\u0161losti. Jasenovac je pritom primjer kako povijesni doga\u0111aj mo\u017ee postati predmet sukobljenih interpretacija koje slu\u017ee suvremenim politi\u010dkim ciljevima.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Kako se Jasenovac prikazuje u ud\u017ebenicima i pou\u010dava u \u0161kolama?<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za nastavnike Povijesti i istra\u017eiva\u010de povijesnog obrazovanja osobito su zanimljiva posljednja dva rada.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Snje\u017eana Koren u poglavlju <em>Teaching Trauma or Teaching Controversy? The Jasenovac Concentration Camp in Croatian History Textbooks<\/em> analizira prikaz Jasenovca u hrvatskim ud\u017ebenicima od sredine 1950-ih godina do suvremenog razdoblja. Njezina analiza pokazuje znatne promjene u izboru sadr\u017eaja, opsegu obrade i interpretaciji usta\u0161kih zlo\u010dina. Tijekom socijalisti\u010dkog razdoblja prikaz Jasenovca bio je sna\u017eno povezan sa slu\u017ebenom ideologijom, dok je tijekom 1990-ih tema u dijelu ud\u017ebenika bila obra\u0111ena znatno kra\u0107e. Od po\u010detka 2000-ih pove\u0107avala se pozornost posve\u0107ena \u017ertvama, genocidu i djelovanju usta\u0161kog re\u017eima. Koren utvr\u0111uje da suvremeni ud\u017ebenici jasno prikazuju Jasenovac kao sredi\u0161nje mjesto usta\u0161kog terora, ali me\u0111u njima postoje va\u017ene sadr\u017eajne razlike. Neki ud\u017ebenici nedovoljno precizno obja\u0161njavaju genocidnu politiku NDH, koriste problemati\u010dne formulacije ili odabiru izvore koji u\u010denicima ote\u017eavaju razumijevanje doga\u0111aja. Posebno upozorava na uporabu fotografija bez odgovaraju\u0107eg povijesnog konteksta. Kao primjer navodi propagandnu fotografiju zatvorenika koji grade zid, snimljenu 1942. godine za potrebe predstavljanja logora u pozitivnom svjetlu. Ako se u\u010denicima ne objasni podrijetlo takve fotografije, mogu ste\u0107i pogre\u0161nu predod\u017ebu o stvarnim uvjetima \u017eivota i smrti u logoru.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Roland Kosti\u0107 u zavr\u0161nom poglavlju <em>Teaching the Difficult Past: Education About Jasenovac in Croatia, Bosnia and Herzegovina and Serbia<\/em> istra\u017euje iskustva nastavnika koji pou\u010davaju o Holokaustu i Jasenovcu. Njegovo istra\u017eivanje temelji se na 36 polustrukturiranih intervjua s u\u010diteljima i nastavnicima iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, provedenih u prolje\u0107e 2024. godine. Razgovori pokazuju kako polo\u017eaj Jasenovca u nastavi ovisi o nacionalnim kurikulumima, lokalnoj kulturi sje\u0107anja i profesionalnim iskustvima nastavnika. U Hrvatskoj se tema naj\u010de\u0161\u0107e obra\u0111uje u kontekstu politike NDH, u Bosni i Hercegovini \u010desto kao dio pou\u010davanja o Holokaustu, dok je u Srbiji sna\u017enije povezana s narativima o nacionalnom stradanju. Nastavnici u svim trima dr\u017eavama upozoravaju na ograni\u010den broj nastavnih sati, politi\u010dku osjetljivost teme i te\u0161ko\u0107e pri kori\u0161tenju odgovaraju\u0107ih obrazovnih materijala. Kosti\u0107 tako\u0111er istra\u017euje utjecaj stru\u010dnih usavr\u0161avanja koja organiziraju ustanove i organizacije poput Yad Vashema, EuroClija i M\u00e9moriala de la Shoah. Sudionici takvih programa isti\u010du vrijednost rada s osobnim svjedo\u010danstvima, povijesnim izvorima i metodi\u010dkih pristupa koji poti\u010du samostalno zaklju\u010divanje u\u010denika. Jedan od problema koje nastavnici posebno izdvajaju jest \u0161irenje povijesnih dezinformacija putem interneta i dru\u0161tvenih mre\u017ea. U\u010denici u u\u010dionicu dolaze s informacijama koje su prona\u0161li izvan \u0161kole, a koje nerijetko sadr\u017ee neto\u010dne tvrdnje ili politi\u010dki oblikovane interpretacije. Kosti\u0107 zato povezuje pou\u010davanje osjetljive povijesti s razvojem sposobnosti kriti\u010dke procjene izvora i digitalne pismenosti.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">\u0160to zbornik donosi \u010ditateljima?<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Jasenovac Past and Present<\/em> okuplja istra\u017eivanja koja se razlikuju po temama i metodama. Statisti\u010dke analize nude uvid u strukturu \u017ertava, istra\u017eivanja po\u010dinitelja razmatraju organizaciju i motive nasilja, a radovi o fotografijama upozoravaju na ograni\u010denja vizualnih izvora. Poglavlja posve\u0107ena javnom sje\u0107anju i obrazovanju pokazuju kako se povijesno znanje prenosi, mijenja i politi\u010dki koristi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pojedini radovi zahtijevaju poznavanje historiografskih rasprava, osobito oni koji se bave demografskim procjenama i teorijama kolektivnog sje\u0107anja. \u010citateljima koji prvi put istra\u017euju Jasenovac korisno \u0107e biti poznavanje osnovne povijesti NDH i logorskog sustava. Zbornik je namijenjen prvenstveno \u010ditateljima zainteresiranima za znanstvena istra\u017eivanja te ne donosi sustavan kronolo\u0161ki pregled povijesti logora.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Njegova je posebna vrijednost u mogu\u0107nosti usporednog \u010ditanja radova koji istra\u017euju razli\u010dite aspekte iste povijesne teme. Primjerice, Duli\u0107eva demografska analiza i Cvetkovi\u0107evo istra\u017eivanje \u017eenskih \u017ertava pokazuju kako se iz podataka mogu izvoditi zaklju\u010dci o obrascima progona. Byfordov i Korenin rad upozoravaju na odgovornost autora pri odabiru i tuma\u010denju fotografija. Duli\u0107, Miljan i Kosti\u0107 razmatraju povezanost povijesnih istra\u017eivanja, javnog sje\u0107anja i nastave Povijesti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zbornik je osobito koristan povjesni\u010darima, studentima, nastavnicima Povijesti i svima koji \u017eele bolje razumjeti odnos izme\u0111u dokumentiranih zlo\u010dina, historiografskih tuma\u010denja i javnih rasprava o Jasenovcu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Besplatno preuzmite zbornik<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Cjeloviti znanstveni zbornik <em>Jasenovac Past and Present: History and Memory of Institutionalised Destruction<\/em> dostupan je u digitalnom obliku. Pozivamo zainteresirane \u010ditatelje, studente, povjesni\u010dare i nastavnike Povijesti da ga besplatno preuzmu putem <a href=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-admin\/admin-post.php?action=hpp_repo_download&amp;file=6921\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">HPP Repozitorija Hrvatskog povijesnog portala<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prikaz i besplatno preuzimanje zbornika<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":6925,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[26],"tags":[1589,63,1591,368,1592,1590,1587,1588],"class_list":["post-6920","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-profesionalni-razvoj","tag-dragan-cvetkovic","tag-edukacija-o-holokaustu","tag-emil-kjerte","tag-jasenovac","tag-jovan-byford","tag-milovan-pisarri","tag-sabine-rutar","tag-tomislav-dulic"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6920","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6920"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6920\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6924,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6920\/revisions\/6924"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6925"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6920"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6920"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6920"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}