{"id":6873,"date":"2026-11-20T17:57:47","date_gmt":"2026-11-20T16:57:47","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=6873"},"modified":"2026-11-20T19:15:19","modified_gmt":"2026-11-20T18:15:19","slug":"jesu-li-piramide-kod-visokog-zaista-moguce","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2026\/jesu-li-piramide-kod-visokog-zaista-moguce\/","title":{"rendered":"Jesu li piramide kod Visokog zaista mogu\u0107e?"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Simulacija ispituje zahtjeve hipotetske gradnje piramide prema dimenzijama koje je Semir Osmanagi\u0107 naveo za Visoko 2009. godine. Usporedite koli\u010dinu materijala, radnu snagu, prijevoz i trajanje gradnje s referentnim primjerom Keopsove piramide iz 26. stolje\u0107a pr. Kr. Aktivnost je primjerena u\u010denicima 5. razreda i srednjih \u0161kola u radu s izvorima i pseudoarheolo\u0161kim tvrdnjama. Izra\u010duni se temelje na hipotetskim uvjetima; Viso\u010dica je prirodna formacija.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n<details class=\"hpp-er\" data-hpp-er=\"1\"><summary><span class=\"hpp-er-kicker\"><svg class=\"hpp-er-icon\" aria-hidden=\"true\" focusable=\"false\" viewBox=\"0 0 24 24\" fill=\"none\" stroke=\"currentColor\" stroke-width=\"1.8\" stroke-linecap=\"round\" stroke-linejoin=\"round\"><path d=\"M6 3h12a1 1 0 0 1 1 1v17l-7-5-7 5V4a1 1 0 0 1 1-1Z\"\/><\/svg><span>Uredni\u010dka preporuka<\/span><\/span><span class=\"hpp-er-head\">Za gimnazije \u2013 1. razred<\/span><span class=\"hpp-er-kind\">Interaktivni sadr\u017eaj<\/span><span aria-hidden=\"true\" class=\"hpp-er-toggle\"><\/span><\/summary><div class=\"hpp-er-body\"><dl><div class=\"hpp-er-field\"><dt>Prvenstveno namijenjeno<\/dt><dd>U\u010denici gimnazija<\/dd><\/div><div class=\"hpp-er-field\"><dt>Pogodno i za<\/dt><dd>U\u010denici strukovnih \u0161kola<\/dd><\/div><div class=\"hpp-er-field\"><dt>Vrsta sadr\u017eaja<\/dt><dd>Interaktivni sadr\u017eaj<\/dd><\/div><\/dl><div class=\"hpp-er-links\"><h3>Primjena u nastavi<\/h3><section class=\"hpp-er-link\"><h4>Gimnazija \u2013 1. razred<\/h4><dl><\/dl><\/section><section class=\"hpp-er-link\"><h4>Strukovna \u0161kola<\/h4><\/section><\/div><\/div><\/details>\n\n\n        <section class=\"hpps hpps--default\" aria-labelledby=\"hpps-1-title\" data-hpps-model=\"{&quot;id&quot;:&quot;piramide-visoko&quot;,&quot;engine&quot;:&quot;construction&quot;,&quot;title&quot;:&quot;Piramide kod Visokog&quot;,&quot;period&quot;:&quot;Giza, 26. st. pr. Kr.; Visoko, suvremena pseudoarheolo\\u0161ka tvrdnja (2005. nadalje)&quot;,&quot;grade&quot;:&quot;5. razred O\\u0160; srednja \\u0161kola (prijedlog)&quot;,&quot;domain&quot;:&quot;Znanost i tehnologija \\\/ Dru\\u0161tvo&quot;,&quot;type&quot;:&quot;Graditeljstvo i proizvodni kapaciteti&quot;,&quot;version&quot;:&quot;0.1.0&quot;,&quot;intro&quot;:&quot;Viso\\u010dica kod Visokog prirodna je geolo\\u0161ka formacija s dokumentiranim arheolo\\u0161kim lokalitetom srednjovjekovnoga grada Visokog. Tvrdnja da je drevna umjetna piramida nije potkrijepljena prihva\\u0107enim arheolo\\u0161kim dokazima. Usporedit \\u0107emo zahtjeve hipotetske gradnje s arheolo\\u0161ki potvr\\u0111enom Keopsovom piramidom. Osmanagi\\u0107 je 2009. naveo visinu 220 m i preliminarnu osnovicu 440 \\u00d7 660 m; to su dimenzije iz njegove tvrdnje, ne potvr\\u0111ene mjere gra\\u0111evine.&quot;,&quot;instruction&quot;:&quot;Odaberite scenarij i mijenjajte parametre. Za masivnu gradnju postavite debljinu obloge na 0; za oblaganje prirodnog brda postavite udio jezgre na 0. Usporedite koli\\u010dinu materijala, trajanje, potrebnu dopremu i udio radnika u hipotetskom stanovni\\u0161tvu. U odjeljku s izvorima provjerite kakvi dokazi postoje u Gizi i kod Visokog.&quot;,&quot;method&quot;:&quot;Sve broj\\u010dane pretpostavke rada, opskrbe, gusto\\u0107e, populacije i produktivnosti su hipotetske. Dimenzije po\\u010detnog scenarija prenose neprovjerenu tvrdnju Osmanagi\\u0107a iz 2009.; referentne dimenzije Gize su zaokru\\u017eene prema objavljenim opisima (230 \\u00d7 230 m, 146,5 m). U referentnom scenariju zadr\\u017eavaju se isti kapaciteti rada, dopreme i ugradnje kao u po\\u010detnom scenariju radi usporedbe dimenzija. Ozna\\u010dene su kao hipotetski promjenjivi parametri jer se u istim kontrolama ispituje i tvrdnja. Pretpostavljena pravilna pravokutna piramida nije topografski model Viso\\u010dice. Udio jezgre ra\\u010duna se iz punog volumena; obloga je aproksimacija povr\\u0161ine \\u010detiriju bo\\u010dnih ploha \\u00d7 debljina. Ako su oba parametra pozitivna, model ih tretira kao odvojene, nepreklapaju\\u0107e koli\\u010dine (ne kao to\\u010dnu geometriju). Kapaciteti su ukupni prera\\u010dunati dnevni kapaciteti ekipe, uklju\\u010duju\\u0107i raspodjelu poslova; ne zbrajaju se. Radni dani zaokru\\u017euju se navi\\u0161e. Hrana obuhva\\u0107a samo navedene radnike tijekom radnih dana, bez obitelji, sto\\u010dne hrane, vode, pripreme, infrastrukture i sezonskih zastoja. Stanovni\\u0161tvo je pretpostavljena baza radne snage, ne demografska procjena za prapovijesnu Bosnu. Matemati\\u010dka izvedivost ne potvr\\u0111uje umjetno podrijetlo. Prirodnu geologiju, arheolo\\u0161ke slojeve, datiranje, kamenolome, alate i tragove naselja treba istra\\u017eiti neovisno. U Gizi su istra\\u017eeni ostatci naselja graditelja i organizirane opskrbe; takav dokaz o drevnoj piramidi kod Visokog nije utvr\\u0111en. Izra\\u010dun nemogu\\u0107nosti vrijedi samo za zadane pretpostavke, a eventualna izra\\u010dunata izvedivost nije arheolo\\u0161ki dokaz.&quot;,&quot;formula&quot;:&quot;V = duljina \\u00d7 \\u0161irina \\u00d7 visina \\\/ 3; A = duljina \\u00d7 \\u221a(visina\\u00b2 + (\\u0161irina\\\/2)\\u00b2) + \\u0161irina \\u00d7 \\u221a(visina\\u00b2 + (duljina\\\/2)\\u00b2); materijal = (V \\u00d7 udio\\\/100 + A \\u00d7 debljina) \\u00d7 gusto\\u0107a; dnevni kapacitet = min(radnici \\u00d7 produktivnost, doprema, ugradnja); radni dani = ceil(materijal\\\/kapacitet); godine = radni dani\\\/radni dani godi\\u0161nje; hrana = radni dani \\u00d7 radnici \\u00d7 obrok; potrebni dnevni kapacitet = materijal\\\/(ciljne godine \\u00d7 radni dani godi\\u0161nje); udio radnika = radnici\\\/stanovni\\u0161tvo \\u00d7 100.&quot;,&quot;question&quot;:&quot;Koji bi se materijalni dokazi o\\u010dekivali nakon takve gradnje (kamenolomi, alati, promet, naselja, gra\\u0111evni slojevi i datiranje)? \\u0160to pokazuje izra\\u010dun, a \\u0161to mo\\u017eemo zaklju\\u010diti tek iz arheolo\\u0161kih i geolo\\u0161kih dokaza?&quot;,&quot;inputs&quot;:[{&quot;key&quot;:&quot;length&quot;,&quot;label&quot;:&quot;Duljina osnovice&quot;,&quot;unit&quot;:&quot;m&quot;,&quot;min&quot;:50,&quot;max&quot;:1000,&quot;step&quot;:0.5,&quot;default&quot;:440,&quot;origin&quot;:&quot;hypothetical&quot;},{&quot;key&quot;:&quot;width&quot;,&quot;label&quot;:&quot;\\u0160irina osnovice&quot;,&quot;unit&quot;:&quot;m&quot;,&quot;min&quot;:50,&quot;max&quot;:1000,&quot;step&quot;:0.5,&quot;default&quot;:660,&quot;origin&quot;:&quot;hypothetical&quot;},{&quot;key&quot;:&quot;height&quot;,&quot;label&quot;:&quot;Visina&quot;,&quot;unit&quot;:&quot;m&quot;,&quot;min&quot;:10,&quot;max&quot;:500,&quot;step&quot;:0.5,&quot;default&quot;:220,&quot;origin&quot;:&quot;hypothetical&quot;},{&quot;key&quot;:&quot;fraction&quot;,&quot;label&quot;:&quot;Umjetno izgra\\u0111eni udio jezgre&quot;,&quot;unit&quot;:&quot;%&quot;,&quot;min&quot;:0,&quot;max&quot;:100,&quot;step&quot;:1,&quot;default&quot;:100,&quot;origin&quot;:&quot;hypothetical&quot;},{&quot;key&quot;:&quot;coating&quot;,&quot;label&quot;:&quot;Debljina zasebne bo\\u010dne obloge&quot;,&quot;unit&quot;:&quot;m&quot;,&quot;min&quot;:0,&quot;max&quot;:5,&quot;step&quot;:0.1000000000000000055511151231257827021181583404541015625,&quot;default&quot;:0,&quot;origin&quot;:&quot;hypothetical&quot;},{&quot;key&quot;:&quot;density&quot;,&quot;label&quot;:&quot;Gusto\\u0107a materijala&quot;,&quot;unit&quot;:&quot;t\\\/m\\u00b3&quot;,&quot;min&quot;:1,&quot;max&quot;:4,&quot;step&quot;:0.1000000000000000055511151231257827021181583404541015625,&quot;default&quot;:2.5,&quot;origin&quot;:&quot;hypothetical&quot;},{&quot;key&quot;:&quot;block&quot;,&quot;label&quot;:&quot;Prosje\\u010dna masa bloka&quot;,&quot;unit&quot;:&quot;t&quot;,&quot;min&quot;:0.1000000000000000055511151231257827021181583404541015625,&quot;max&quot;:20,&quot;step&quot;:0.1000000000000000055511151231257827021181583404541015625,&quot;default&quot;:2.5,&quot;origin&quot;:&quot;hypothetical&quot;},{&quot;key&quot;:&quot;workers&quot;,&quot;label&quot;:&quot;Broj radnika&quot;,&quot;unit&quot;:&quot;osoba&quot;,&quot;min&quot;:100,&quot;max&quot;:50000,&quot;step&quot;:100,&quot;default&quot;:5000,&quot;origin&quot;:&quot;hypothetical&quot;},{&quot;key&quot;:&quot;rate&quot;,&quot;label&quot;:&quot;Dnevni u\\u010dinak po radniku&quot;,&quot;unit&quot;:&quot;t&quot;,&quot;min&quot;:0.1000000000000000055511151231257827021181583404541015625,&quot;max&quot;:5,&quot;step&quot;:0.1000000000000000055511151231257827021181583404541015625,&quot;default&quot;:0.5,&quot;origin&quot;:&quot;hypothetical&quot;},{&quot;key&quot;:&quot;transport&quot;,&quot;label&quot;:&quot;Dnevni kapacitet dopreme&quot;,&quot;unit&quot;:&quot;t&quot;,&quot;min&quot;:100,&quot;max&quot;:20000,&quot;step&quot;:100,&quot;default&quot;:1000,&quot;origin&quot;:&quot;hypothetical&quot;},{&quot;key&quot;:&quot;placement&quot;,&quot;label&quot;:&quot;Dnevni kapacitet ugradnje&quot;,&quot;unit&quot;:&quot;t&quot;,&quot;min&quot;:100,&quot;max&quot;:20000,&quot;step&quot;:100,&quot;default&quot;:1500,&quot;origin&quot;:&quot;hypothetical&quot;},{&quot;key&quot;:&quot;days&quot;,&quot;label&quot;:&quot;Radni dani godi\\u0161nje&quot;,&quot;unit&quot;:&quot;dana&quot;,&quot;min&quot;:50,&quot;max&quot;:365,&quot;step&quot;:1,&quot;default&quot;:250,&quot;origin&quot;:&quot;hypothetical&quot;},{&quot;key&quot;:&quot;target&quot;,&quot;label&quot;:&quot;Ciljno trajanje gradnje&quot;,&quot;unit&quot;:&quot;godina&quot;,&quot;min&quot;:1,&quot;max&quot;:1000,&quot;step&quot;:1,&quot;default&quot;:25,&quot;origin&quot;:&quot;hypothetical&quot;},{&quot;key&quot;:&quot;food&quot;,&quot;label&quot;:&quot;Dnevna hrana po radniku&quot;,&quot;unit&quot;:&quot;kg&quot;,&quot;min&quot;:0.5,&quot;max&quot;:5,&quot;step&quot;:0.1000000000000000055511151231257827021181583404541015625,&quot;default&quot;:1.5,&quot;origin&quot;:&quot;hypothetical&quot;},{&quot;key&quot;:&quot;population&quot;,&quot;label&quot;:&quot;Hipotetska baza stanovni\\u0161tva&quot;,&quot;unit&quot;:&quot;osoba&quot;,&quot;min&quot;:1000,&quot;max&quot;:1000000,&quot;step&quot;:1000,&quot;default&quot;:50000,&quot;origin&quot;:&quot;hypothetical&quot;}],&quot;scenarios&quot;:[{&quot;label&quot;:&quot;Keopsova piramida \\u2013 iste pretpostavke rada&quot;,&quot;values&quot;:{&quot;length&quot;:230,&quot;width&quot;:230,&quot;height&quot;:146.5,&quot;fraction&quot;:100,&quot;coating&quot;:0,&quot;density&quot;:2.5,&quot;block&quot;:2.5,&quot;workers&quot;:5000,&quot;rate&quot;:0.5,&quot;transport&quot;:1000,&quot;placement&quot;:1500,&quot;days&quot;:250,&quot;target&quot;:25,&quot;food&quot;:1.5,&quot;population&quot;:50000}},{&quot;label&quot;:&quot;Visoko \\u2013 dimenzije tvrdnje, puna gradnja&quot;,&quot;values&quot;:{&quot;length&quot;:440,&quot;width&quot;:660,&quot;height&quot;:220,&quot;fraction&quot;:100,&quot;coating&quot;:0,&quot;density&quot;:2.5,&quot;block&quot;:2.5,&quot;workers&quot;:5000,&quot;rate&quot;:0.5,&quot;transport&quot;:1000,&quot;placement&quot;:1500,&quot;days&quot;:250,&quot;target&quot;:25,&quot;food&quot;:1.5,&quot;population&quot;:50000}},{&quot;label&quot;:&quot;Visoko \\u2013 samo obloga od 0,5 m&quot;,&quot;values&quot;:{&quot;length&quot;:440,&quot;width&quot;:660,&quot;height&quot;:220,&quot;fraction&quot;:0,&quot;coating&quot;:0.5,&quot;density&quot;:2.5,&quot;block&quot;:2.5,&quot;workers&quot;:5000,&quot;rate&quot;:0.5,&quot;transport&quot;:1000,&quot;placement&quot;:1500,&quot;days&quot;:250,&quot;target&quot;:25,&quot;food&quot;:1.5,&quot;population&quot;:50000}},{&quot;label&quot;:&quot;Visoko \\u2013 optimisti\\u010dni kapaciteti&quot;,&quot;values&quot;:{&quot;length&quot;:440,&quot;width&quot;:660,&quot;height&quot;:220,&quot;fraction&quot;:100,&quot;coating&quot;:0,&quot;density&quot;:2.5,&quot;block&quot;:2.5,&quot;workers&quot;:10000,&quot;rate&quot;:1,&quot;transport&quot;:10000,&quot;placement&quot;:10000,&quot;days&quot;:300,&quot;target&quot;:25,&quot;food&quot;:1.5,&quot;population&quot;:50000}},{&quot;label&quot;:&quot;Visoko \\u2013 ograni\\u010dena doprema&quot;,&quot;values&quot;:{&quot;length&quot;:440,&quot;width&quot;:660,&quot;height&quot;:220,&quot;fraction&quot;:100,&quot;coating&quot;:0,&quot;density&quot;:2.5,&quot;block&quot;:2.5,&quot;workers&quot;:2000,&quot;rate&quot;:0.5,&quot;transport&quot;:200,&quot;placement&quot;:1500,&quot;days&quot;:250,&quot;target&quot;:25,&quot;food&quot;:1.5,&quot;population&quot;:10000}}],&quot;sources&quot;:[{&quot;label&quot;:&quot;Semir Osmanagich \\u2013 referat, velja\\u010da 2009., fotografija 20 (izvor analizirane tvrdnje)&quot;,&quot;url&quot;:&quot;https:\\\/\\\/piramidasunca.ba\\\/dokumentovano.com\\\/piramida\\\/dokumenti\\\/referati\\\/ICBP-Osmanagich-Paper-February_2009.pdf&quot;,&quot;role&quot;:&quot;Navodi visinu 220 m i preliminarnu osnovicu 440 \\u00d7 660 m. Izvor tvrdnje, ne neovisni dokaz piramide.&quot;},{&quot;label&quot;:&quot;Archaeology Magazine \\u2013 Bosnian \\u201cPyramids\\u201d Update, 2006.&quot;,&quot;url&quot;:&quot;https:\\\/\\\/archive.archaeology.org\\\/online\\\/features\\\/osmanagic\\\/update.html&quot;,&quot;role&quot;:&quot;Izvje\\u0161taj o geolo\\u0161kom nalazu stru\\u010dnjaka Sveu\\u010dili\\u0161ta u Tuzli i reakcijama arheologa: prirodna formacija.&quot;},{&quot;label&quot;:&quot;HINA \\u2013 EAA says no pyramids in Bosnia, 9. 6. 2006.&quot;,&quot;url&quot;:&quot;https:\\\/\\\/www.hina.hr\\\/vijest\\\/4122861&quot;,&quot;role&quot;:&quot;Delegacija Europskog udru\\u017eenja arheologa osporila je tvrdnju.&quot;},{&quot;label&quot;:&quot;Godi\\u0161njak ANUBiH \\u2013 istra\\u017eivanje platoa Viso\\u010dice kod Staroga grada Visokog&quot;,&quot;url&quot;:&quot;https:\\\/\\\/godisnjak.anubih.ba\\\/index.php\\\/godisnjak\\\/en\\\/article\\\/view\\\/58&quot;,&quot;role&quot;:&quot;Arheolo\\u0161ka istra\\u017eivanja stvarnog lokaliteta.&quot;},{&quot;label&quot;:&quot;Egipatsko Ministarstvo turizma i starina \\u2013 The Great Pyramid&quot;,&quot;url&quot;:&quot;https:\\\/\\\/egymonuments.gov.eg\\\/monuments\\\/the-great-pyramid\\\/&quot;,&quot;role&quot;:&quot;Keopsova piramida, izvorna visina 146,5 m.&quot;},{&quot;label&quot;:&quot;Khan Academy \\u2013 Pyramid of Khufu&quot;,&quot;url&quot;:&quot;https:\\\/\\\/www.khanacademy.org\\\/humanities\\\/ap-art-history\\\/ancient-mediterranean-ap\\\/a\\\/old-kingdom-pyramid-of-khufu&quot;,&quot;role&quot;:&quot;Osnovica pribli\\u017eno 230 m; referentna geometrija.&quot;},{&quot;label&quot;:&quot;AERA \\u2013 The Lost City of the Pyramid Builders&quot;,&quot;url&quot;:&quot;https:\\\/\\\/aeraweb.org\\\/projects\\\/lost-city\\\/&quot;,&quot;role&quot;:&quot;Arheolo\\u0161ki potvr\\u0111eno naselje povezano s graditeljskim projektima u Gizi; ne podupire hipotetske stope u\\u010dinka.&quot;}],&quot;period_group&quot;:&quot;multiple&quot;,&quot;grade_tags&quot;:[&quot;os5&quot;,&quot;ss1&quot;,&quot;ss&quot;,&quot;general&quot;],&quot;curriculum_codes&quot;:&quot;&quot;,&quot;concepts&quot;:&quot;Rad s povijesnim izvorima; usporedba i su\\u010deljavanje; uzroci i posljedice&quot;}\" data-hpps-events=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/hpp-simulacije\/v1\/event\">\n          <header class=\"hpps-head\">\n            <div class=\"hpps-eyebrow\">HPP SIMULACIJE <span>\u00b7<\/span> VERZIJA 1.1.1<\/div>\n            <h2 id=\"hpps-1-title\">Piramide kod Visokog<\/h2>\n            <p class=\"hpps-meta\">Giza, 26. st. pr. Kr.; Visoko, suvremena pseudoarheolo\u0161ka tvrdnja (2005. nadalje) \u00b7 Znanost i tehnologija \/ Dru\u0161tvo<\/p>\n            <p>Viso\u010dica kod Visokog prirodna je geolo\u0161ka formacija s dokumentiranim arheolo\u0161kim lokalitetom srednjovjekovnoga grada Visokog. Tvrdnja da je drevna umjetna piramida nije potkrijepljena prihva\u0107enim arheolo\u0161kim dokazima. Usporedit \u0107emo zahtjeve hipotetske gradnje s arheolo\u0161ki potvr\u0111enom Keopsovom piramidom. Osmanagi\u0107 je 2009. naveo visinu 220 m i preliminarnu osnovicu 440 \u00d7 660 m; to su dimenzije iz njegove tvrdnje, ne potvr\u0111ene mjere gra\u0111evine.<\/p>\n            <p class=\"hpps-instruction\">Odaberite scenarij i mijenjajte parametre. Za masivnu gradnju postavite debljinu obloge na 0; za oblaganje prirodnog brda postavite udio jezgre na 0. Usporedite koli\u010dinu materijala, trajanje, potrebnu dopremu i udio radnika u hipotetskom stanovni\u0161tvu. U odjeljku s izvorima provjerite kakvi dokazi postoje u Gizi i kod Visokog.<\/p>\n          <\/header>\n          <p class=\"hpps-notice\">Didakti\u010dki model. Parametri koji nisu povijesno dokumentirani ozna\u010deni su kao hipotetski. Rezultati su izra\u010duni modela.<\/p>\n          <div class=\"hpps-app\" data-hpps-app><p>U\u010ditavanje interaktivnog prikaza\u2026 Ako se ne pojavi, ponovno u\u010ditajte stranicu.<\/p><noscript><p>Za simulaciju je potreban JavaScript. Povijesni kontekst, formula i izvori dostupni su i bez njega.<\/p><\/noscript><\/div>\n          <aside class=\"hpps-question\"><h3>Pitanje za istra\u017eivanje<\/h3><p>Koji bi se materijalni dokazi o\u010dekivali nakon takve gradnje (kamenolomi, alati, promet, naselja, gra\u0111evni slojevi i datiranje)? \u0160to pokazuje izra\u010dun, a \u0161to mo\u017eemo zaklju\u010diti tek iz arheolo\u0161kih i geolo\u0161kih dokaza?<\/p><\/aside>\n          <details class=\"hpps-method\" >\n            <summary>O modelu i izvorima<\/summary>\n            <p>Sve broj\u010dane pretpostavke rada, opskrbe, gusto\u0107e, populacije i produktivnosti su hipotetske. Dimenzije po\u010detnog scenarija prenose neprovjerenu tvrdnju Osmanagi\u0107a iz 2009.; referentne dimenzije Gize su zaokru\u017eene prema objavljenim opisima (230 \u00d7 230 m, 146,5 m). U referentnom scenariju zadr\u017eavaju se isti kapaciteti rada, dopreme i ugradnje kao u po\u010detnom scenariju radi usporedbe dimenzija. Ozna\u010dene su kao hipotetski promjenjivi parametri jer se u istim kontrolama ispituje i tvrdnja. Pretpostavljena pravilna pravokutna piramida nije topografski model Viso\u010dice. Udio jezgre ra\u010duna se iz punog volumena; obloga je aproksimacija povr\u0161ine \u010detiriju bo\u010dnih ploha \u00d7 debljina. Ako su oba parametra pozitivna, model ih tretira kao odvojene, nepreklapaju\u0107e koli\u010dine (ne kao to\u010dnu geometriju). Kapaciteti su ukupni prera\u010dunati dnevni kapaciteti ekipe, uklju\u010duju\u0107i raspodjelu poslova; ne zbrajaju se. Radni dani zaokru\u017euju se navi\u0161e. Hrana obuhva\u0107a samo navedene radnike tijekom radnih dana, bez obitelji, sto\u010dne hrane, vode, pripreme, infrastrukture i sezonskih zastoja. Stanovni\u0161tvo je pretpostavljena baza radne snage, ne demografska procjena za prapovijesnu Bosnu. Matemati\u010dka izvedivost ne potvr\u0111uje umjetno podrijetlo. Prirodnu geologiju, arheolo\u0161ke slojeve, datiranje, kamenolome, alate i tragove naselja treba istra\u017eiti neovisno. U Gizi su istra\u017eeni ostatci naselja graditelja i organizirane opskrbe; takav dokaz o drevnoj piramidi kod Visokog nije utvr\u0111en. Izra\u010dun nemogu\u0107nosti vrijedi samo za zadane pretpostavke, a eventualna izra\u010dunata izvedivost nije arheolo\u0161ki dokaz.<\/p>\n            <p><strong>Izra\u010dun:<\/strong> V = duljina \u00d7 \u0161irina \u00d7 visina \/ 3; A = duljina \u00d7 \u221a(visina\u00b2 + (\u0161irina\/2)\u00b2) + \u0161irina \u00d7 \u221a(visina\u00b2 + (duljina\/2)\u00b2); materijal = (V \u00d7 udio\/100 + A \u00d7 debljina) \u00d7 gusto\u0107a; dnevni kapacitet = min(radnici \u00d7 produktivnost, doprema, ugradnja); radni dani = ceil(materijal\/kapacitet); godine = radni dani\/radni dani godi\u0161nje; hrana = radni dani \u00d7 radnici \u00d7 obrok; potrebni dnevni kapacitet = materijal\/(ciljne godine \u00d7 radni dani godi\u0161nje); udio radnika = radnici\/stanovni\u0161tvo \u00d7 100.<\/p>\n            <h3>Izvori i literatura<\/h3><ul>\n                          <li><a href=\"https:\/\/piramidasunca.ba\/dokumentovano.com\/piramida\/dokumenti\/referati\/ICBP-Osmanagich-Paper-February_2009.pdf\">Semir Osmanagich \u2013 referat, velja\u010da 2009., fotografija 20 (izvor analizirane tvrdnje)<\/a> \u2014 Navodi visinu 220 m i preliminarnu osnovicu 440 \u00d7 660 m. Izvor tvrdnje, ne neovisni dokaz piramide.<\/li>\n                          <li><a href=\"https:\/\/archive.archaeology.org\/online\/features\/osmanagic\/update.html\">Archaeology Magazine \u2013 Bosnian \u201cPyramids\u201d Update, 2006.<\/a> \u2014 Izvje\u0161taj o geolo\u0161kom nalazu stru\u010dnjaka Sveu\u010dili\u0161ta u Tuzli i reakcijama arheologa: prirodna formacija.<\/li>\n                          <li><a href=\"https:\/\/www.hina.hr\/vijest\/4122861\">HINA \u2013 EAA says no pyramids in Bosnia, 9. 6. 2006.<\/a> \u2014 Delegacija Europskog udru\u017eenja arheologa osporila je tvrdnju.<\/li>\n                          <li><a href=\"https:\/\/godisnjak.anubih.ba\/index.php\/godisnjak\/en\/article\/view\/58\">Godi\u0161njak ANUBiH \u2013 istra\u017eivanje platoa Viso\u010dice kod Staroga grada Visokog<\/a> \u2014 Arheolo\u0161ka istra\u017eivanja stvarnog lokaliteta.<\/li>\n                          <li><a href=\"https:\/\/egymonuments.gov.eg\/monuments\/the-great-pyramid\/\">Egipatsko Ministarstvo turizma i starina \u2013 The Great Pyramid<\/a> \u2014 Keopsova piramida, izvorna visina 146,5 m.<\/li>\n                          <li><a href=\"https:\/\/www.khanacademy.org\/humanities\/ap-art-history\/ancient-mediterranean-ap\/a\/old-kingdom-pyramid-of-khufu\">Khan Academy \u2013 Pyramid of Khufu<\/a> \u2014 Osnovica pribli\u017eno 230 m; referentna geometrija.<\/li>\n                          <li><a href=\"https:\/\/aeraweb.org\/projects\/lost-city\/\">AERA \u2013 The Lost City of the Pyramid Builders<\/a> \u2014 Arheolo\u0161ki potvr\u0111eno naselje povezano s graditeljskim projektima u Gizi; ne podupire hipotetske stope u\u010dinka.<\/li>\n            <\/ul>\n            <p class=\"hpps-meta\">Tehni\u010dki koncepti (prijedlog): Rad s povijesnim izvorima; usporedba i su\u010deljavanje; uzroci i posljedice<\/p>            <p class=\"hpps-meta\">Model piramide-visoko \u00b7 verzija 0.1.0 \u00b7 5. razred O\u0160; srednja \u0161kola (prijedlog).<\/p>\n          <\/details>\n        <\/section>\n        \n\n\n\n<div style=\"height:50px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-media-text is-stacked-on-mobile\"><figure class=\"wp-block-media-text__media\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"500\" height=\"500\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/bosanske-piramide-4.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-4782 size-full\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/bosanske-piramide-4.jpg 500w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/bosanske-piramide-4-300x300.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/bosanske-piramide-4-150x150.jpg 150w\" sizes=\"auto, (max-width: 500px) 100vw, 500px\" \/><\/figure><div class=\"wp-block-media-text__content\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Po\u010detkom 2000-ih, <strong>bosansko-ameri\u010dki poduzetnik Semir Osmanagi\u0107<\/strong> tvrdio je da je otkrio ono \u0161to je nazvao \u201cPiramida Sunca\u201d u blizini grada Visokog, u Bosni i Hercegovini. Detaljnije o toj poslovnoj ideji <a href=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2024\/kriticki-pogled-na-pricu-o-piramidama-u-bosni\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">razmatramo u ovome \u010dlanku<\/a>.<\/p>\n<\/div><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Simulacija ispituje zahtjeve hipotetske gradnje piramide prema dimenzijama koje je Semir Osmanagi\u0107 naveo za Visoko 2009. godine. Usporedite koli\u010dinu materijala, radnu snagu, prijevoz i trajanje gradnje s referentnim primjerom Keopsove piramide iz 26. stolje\u0107a pr. Kr. Aktivnost je primjerena u\u010denicima 5. razreda i srednjih \u0161kola u radu s izvorima i pseudoarheolo\u0161kim tvrdnjama. Izra\u010duni se temelje [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4781,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[296,1586,1135],"class_list":["post-6873","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-materijali-za-nastavu","tag-gimna1","tag-hpp-simulacije","tag-piramida-sunca"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6873","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6873"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6873\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6881,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6873\/revisions\/6881"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4781"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6873"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6873"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6873"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}