{"id":6855,"date":"2026-11-20T09:00:00","date_gmt":"2026-11-20T08:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=6855"},"modified":"2026-11-20T08:15:11","modified_gmt":"2026-11-20T07:15:11","slug":"interaktivne-povijesne-simulacije-razvoj-prototipa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2026\/interaktivne-povijesne-simulacije-razvoj-prototipa\/","title":{"rendered":"Interaktivne povijesne simulacije &#8211; razvoj prototipa"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Povijest je silno zanimljiva jer, koliko god znali, koliko god knjiga pro\u010ditali ili dokumentaraca pogledali, uvijek mo\u017eete otkriti ne\u0161to novo. Ili otkriti <em>ne\u0161to staro<\/em> \u0161to dosad niste u potpunosti razumjeli. Ponekad je dovoljno postaviti druk\u010dije pitanje, povezati ve\u0107 poznate \u010dinjenice ili pogledati doga\u0111aj iz perspektive nekoga o kome prije niste razmi\u0161ljali. Iz te je ideje proiza\u0161ao i razvoj digitalnog alata za povijesne simulacije. Njime u\u010diteljima Povijesti nastojimo <em>olak\u0161ati posao<\/em>, a u\u010denicima omogu\u0107iti da aktivnije istra\u017euju pro\u0161lost i bolje razumiju okolnosti u kojima su ljudi \u017eivjeli, razmi\u0161ljali i donosili odluke.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"130\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/preporuke-za-edukatore.jpg\" alt=\"Preporu\u010deno za u\u010ditelje i nastavnike\" class=\"wp-image-972\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/preporuke-za-edukatore.jpg 1024w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/preporuke-za-edukatore-300x38.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/preporuke-za-edukatore-768x98.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>HPP Simulacije<\/strong> zami\u0161ljamo kao zasebnu zbirku digitalnih povijesnih sadr\u017eaja koji korisnicima omogu\u0107uju istra\u017eivanje gospodarskih, politi\u010dkih, dru\u0161tvenih, demografskih i tehnolo\u0161kih procesa promjenom parametara, uspore\u0111ivanjem podataka i dono\u0161enjem odluka.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Radni slogan:<strong> Istra\u017eite kako je funkcionirao svijet u pro\u0161losti.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Simulacije o ovom smislu mogu biti: povijesni kalkulatori, dinami\u010dki modeli, vremenske simulacije, prostorne simulacije, scenariji odlu\u010divanja, politi\u010dki simulatori, itd. Evo prvog primjera:<\/p>\n\n\n        <section class=\"hpps hpps--default\" aria-labelledby=\"hpps-1-title\" data-hpps-model=\"{&quot;id&quot;:&quot;feudalno-gospodarstvo&quot;,&quot;engine&quot;:&quot;feudal&quot;,&quot;title&quot;:&quot;Koliko uroda ostaje selja\\u010dkoj obitelji?&quot;,&quot;period&quot;:&quot;Srednji vijek&quot;,&quot;grade&quot;:&quot;6. razred O\\u0160 (prijedlog)&quot;,&quot;domain&quot;:&quot;Ekonomija&quot;,&quot;type&quot;:&quot;Raspodjela resursa&quot;,&quot;version&quot;:&quot;0.1.0&quot;,&quot;intro&quot;:&quot;Selja\\u010dka obitelj obra\\u0111uje zemlju i dio uroda predaje vlastelinu i Crkvi. Koliko joj ostaje za prehranu i idu\\u0107u sjetvu?&quot;,&quot;instruction&quot;:&quot;Mijenjajte urod, davanja i koli\\u010dinu sjemena. Usporedite dobru i lo\\u0161u \\u017eetvu.&quot;,&quot;inputs&quot;:[{&quot;key&quot;:&quot;harvest&quot;,&quot;label&quot;:&quot;Ukupan urod&quot;,&quot;unit&quot;:&quot;kg&quot;,&quot;min&quot;:400,&quot;max&quot;:2400,&quot;step&quot;:50,&quot;default&quot;:1200,&quot;origin&quot;:&quot;hypothetical&quot;},{&quot;key&quot;:&quot;lord&quot;,&quot;label&quot;:&quot;Davanje vlastelinu&quot;,&quot;unit&quot;:&quot;%&quot;,&quot;min&quot;:0,&quot;max&quot;:40,&quot;step&quot;:5,&quot;default&quot;:20,&quot;origin&quot;:&quot;hypothetical&quot;},{&quot;key&quot;:&quot;tithe&quot;,&quot;label&quot;:&quot;Crkvena desetina&quot;,&quot;unit&quot;:&quot;%&quot;,&quot;min&quot;:0,&quot;max&quot;:10,&quot;step&quot;:10,&quot;default&quot;:10,&quot;origin&quot;:&quot;convention&quot;},{&quot;key&quot;:&quot;seed&quot;,&quot;label&quot;:&quot;Sjeme za idu\\u0107u sjetvu&quot;,&quot;unit&quot;:&quot;kg&quot;,&quot;min&quot;:100,&quot;max&quot;:350,&quot;step&quot;:10,&quot;default&quot;:180,&quot;origin&quot;:&quot;hypothetical&quot;},{&quot;key&quot;:&quot;need&quot;,&quot;label&quot;:&quot;Godi\\u0161nja potreba obitelji za \\u017eitom&quot;,&quot;unit&quot;:&quot;kg&quot;,&quot;min&quot;:200,&quot;max&quot;:1000,&quot;step&quot;:50,&quot;default&quot;:600,&quot;origin&quot;:&quot;hypothetical&quot;}],&quot;scenarios&quot;:[{&quot;label&quot;:&quot;Dobra \\u017eetva&quot;,&quot;values&quot;:{&quot;harvest&quot;:1800,&quot;lord&quot;:20,&quot;tithe&quot;:10,&quot;seed&quot;:180,&quot;need&quot;:600}},{&quot;label&quot;:&quot;Lo\\u0161a \\u017eetva&quot;,&quot;values&quot;:{&quot;harvest&quot;:650,&quot;lord&quot;:20,&quot;tithe&quot;:10,&quot;seed&quot;:180,&quot;need&quot;:600}},{&quot;label&quot;:&quot;Ve\\u0107a davanja&quot;,&quot;values&quot;:{&quot;harvest&quot;:1200,&quot;lord&quot;:35,&quot;tithe&quot;:10,&quot;seed&quot;:180,&quot;need&quot;:600}}],&quot;method&quot;:&quot;Oba davanja ra\\u010dunaju se na bruto urod, a sjeme se oduzima nakon davanja. Model ne uklju\\u010duje tlaku, nov\\u010dane obveze, druge usjeve, gubitke ni zalihe. Desetina je pojednostavljena na 10 %; lokalne obveze i njihova osnovica razlikovale su se. Koli\\u010dine, udio vlastelina i potrebe obitelji su hipotetski. Kilogram je suvremena jedinica radi lak\\u0161e usporedbe.&quot;,&quot;formula&quot;:&quot;Ostatak = urod \\u2212 (urod \\u00d7 udio vlastelina) \\u2212 (urod \\u00d7 desetina) \\u2212 sjeme. Bilanca = ostatak \\u2212 potrebe.&quot;,&quot;question&quot;:&quot;Koliki bi urod uz po\\u010detna davanja bio potreban da se osigura sjeme i zadovolje modelirane potrebe obitelji? Koji bi povijesni izvor pomogao provjeriti pretpostavke?&quot;,&quot;sources&quot;:[{&quot;label&quot;:&quot;Hrvatska enciklopedija \\u2013 desetina&quot;,&quot;url&quot;:&quot;https:\\\/\\\/enciklopedija.hr\\\/clanak\\\/desetina&quot;,&quot;role&quot;:&quot;Povijesni kontekst davanja&quot;},{&quot;label&quot;:&quot;Hrvatska enciklopedija \\u2013 tlaka&quot;,&quot;url&quot;:&quot;https:\\\/\\\/enciklopedija.hr\\\/clanak\\\/tlaka&quot;,&quot;role&quot;:&quot;Radne obveze izostavljene iz modela&quot;}],&quot;period_group&quot;:&quot;medieval&quot;,&quot;grade_tags&quot;:[&quot;os6&quot;],&quot;curriculum_codes&quot;:&quot;POV O\\u0160 B.6.1.&quot;,&quot;concepts&quot;:&quot;Uzroci i posljedice; povijesna perspektiva&quot;}\" data-hpps-events=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/hpp-simulacije\/v1\/event\">\n          <header class=\"hpps-head\">\n            <div class=\"hpps-eyebrow\">HPP SIMULACIJE <span>\u00b7<\/span> VERZIJA 1.0.0<\/div>\n            <h2 id=\"hpps-1-title\">Koliko uroda ostaje selja\u010dkoj obitelji?<\/h2>\n            <p class=\"hpps-meta\">Srednji vijek \u00b7 Ekonomija<\/p>\n            <p>Selja\u010dka obitelj obra\u0111uje zemlju i dio uroda predaje vlastelinu i Crkvi. Koliko joj ostaje za prehranu i idu\u0107u sjetvu?<\/p>\n            <p class=\"hpps-instruction\">Mijenjajte urod, davanja i koli\u010dinu sjemena. Usporedite dobru i lo\u0161u \u017eetvu.<\/p>\n          <\/header>\n          <p class=\"hpps-notice\">Didakti\u010dki model. Parametri koji nisu povijesno dokumentirani ozna\u010deni su kao hipotetski. Rezultati su izra\u010duni modela.<\/p>\n          <div class=\"hpps-app\" data-hpps-app><p>U\u010ditavanje interaktivnog prikaza\u2026 Ako se ne pojavi, ponovno u\u010ditajte stranicu.<\/p><noscript><p>Za simulaciju je potreban JavaScript. Povijesni kontekst, formula i izvori dostupni su i bez njega.<\/p><\/noscript><\/div>\n          <aside class=\"hpps-question\"><h3>Pitanje za istra\u017eivanje<\/h3><p>Koliki bi urod uz po\u010detna davanja bio potreban da se osigura sjeme i zadovolje modelirane potrebe obitelji? Koji bi povijesni izvor pomogao provjeriti pretpostavke?<\/p><\/aside>\n          <details class=\"hpps-method\" >\n            <summary>O modelu i izvorima<\/summary>\n            <p>Oba davanja ra\u010dunaju se na bruto urod, a sjeme se oduzima nakon davanja. Model ne uklju\u010duje tlaku, nov\u010dane obveze, druge usjeve, gubitke ni zalihe. Desetina je pojednostavljena na 10 %; lokalne obveze i njihova osnovica razlikovale su se. Koli\u010dine, udio vlastelina i potrebe obitelji su hipotetski. Kilogram je suvremena jedinica radi lak\u0161e usporedbe.<\/p>\n            <p><strong>Izra\u010dun:<\/strong> Ostatak = urod \u2212 (urod \u00d7 udio vlastelina) \u2212 (urod \u00d7 desetina) \u2212 sjeme. Bilanca = ostatak \u2212 potrebe.<\/p>\n            <h3>Izvori i literatura<\/h3><ul>\n                          <li><a href=\"https:\/\/enciklopedija.hr\/clanak\/desetina\">Hrvatska enciklopedija \u2013 desetina<\/a> \u2014 Povijesni kontekst davanja<\/li>\n                          <li><a href=\"https:\/\/enciklopedija.hr\/clanak\/tlaka\">Hrvatska enciklopedija \u2013 tlaka<\/a> \u2014 Radne obveze izostavljene iz modela<\/li>\n            <\/ul>\n            <p class=\"hpps-meta\">Predlo\u017eeni ishodi: POV O\u0160 B.6.1.<\/p><p class=\"hpps-meta\">Tehni\u010dki koncepti (prijedlog): Uzroci i posljedice; povijesna perspektiva<\/p>            <p class=\"hpps-meta\">Model feudalno-gospodarstvo \u00b7 verzija 0.1.0 \u00b7 6. razred O\u0160 (prijedlog).<\/p>\n          <\/details>\n        <\/section>\n        \n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U\u010denicima mo\u017eemo postaviti pitanje: <em>\u0160to se doga\u0111a sa \u017eivotom selja\u010dke obitelji ako zbog vremenskih neprilika urod bude upola manji, a dio obveza ostane nepromijenjen?<\/em> Naprednija ina\u010dica mogla bi uklju\u010divati stalna davanja, tlaku, broj \u010dlanova obitelji, potro\u0161nju, zalihe i razli\u010dite vrste povijesnih posjeda.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Simulacije se mogu povezati s tehni\u010dkim konceptima kurikuluma Povijesti, posebno s uzrocima i posljedicama, kontinuitetima i promjenama te usporedbom i su\u010deljavanjem. Uz odgovaraju\u0107e izvore mogu podupirati i razvoj povijesne perspektive.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-table is-style-stripes\"><table class=\"has-border-color\" style=\"border-color:#703e3e;border-width:1px\"><thead><tr><th>Tehni\u010dki koncept<\/th><th>Aktivnost<\/th><\/tr><\/thead><tbody><tr><td>Uzroci i posljedice<\/td><td>Promijeni jedan parametar i objasni posljedice<\/td><\/tr><tr><td>Kontinuiteti i promjene<\/td><td>Usporedi rezultate u razli\u010ditim godinama<\/td><\/tr><tr><td>Povijesna perspektiva<\/td><td>Usporedi posljedice za razli\u010dite dru\u0161tvene skupine<\/td><\/tr><tr><td>Rad s povijesnim izvorima<\/td><td>Provjeri podatke kori\u0161tene u modelu<\/td><\/tr><tr><td>Usporedba i su\u010deljavanje<\/td><td>Usporedi dva gospodarska ili politi\u010dka sustava<\/td><\/tr><tr><td>Vrijeme i prostor<\/td><td>Istra\u017ei utjecaj udaljenosti i trajanja putovanja<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Svaka simulacija ima povijesni uvod, upute, promjenjive parametre, automatski izra\u010dun rezultata, grafi\u010dki prikaz, alternativne scenarije, vra\u0107anje po\u010detnih vrijednosti, istra\u017eiva\u010dko pitanje te odjeljak o metodologiji i izvorima. Za prva javna testiranja pripremili smo ukupno \u010detiri primjera. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>MOLIMO VAS da sve pohvale, komentare, prijedloge i druga zapa\u017eanja po\u0161aljete na mail urednik@povijest.net<\/strong><\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:100px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n        <section class=\"hpps hpps--default\" aria-labelledby=\"hpps-2-title\" data-hpps-model=\"{&quot;id&quot;:&quot;hrvatsko-ugarska-nagodba&quot;,&quot;engine&quot;:&quot;settlement&quot;,&quot;title&quot;:&quot;Hrvatsko-ugarska nagodba: raspodjela prihoda&quot;,&quot;period&quot;:&quot;1868.&quot;,&quot;grade&quot;:&quot;7. razred O\\u0160 (prijedlog)&quot;,&quot;domain&quot;:&quot;Politika \\\/ Ekonomija&quot;,&quot;type&quot;:&quot;Prora\\u010dunski model&quot;,&quot;version&quot;:&quot;0.1.0&quot;,&quot;intro&quot;:&quot;Nagodba iz 1868. predvidjela je 2,2 milijuna forinta za autonomne hrvatske poslove, opisano kao pribli\\u017eno 45 % prihoda. Za zajedni\\u010dke poslove navodi se 55 %. Model prikazuje pojednostavljenu postotnu raspodjelu i uspore\\u0111uje je s ugovorenom svotom.&quot;,&quot;instruction&quot;:&quot;Mijenjajte hipotetske prihode i postotni udio autonomnih poslova. Ispitajte koliko bi u postotnom modelu bilo dostupno za autonomne nadle\\u017enosti.&quot;,&quot;inputs&quot;:[{&quot;key&quot;:&quot;revenue&quot;,&quot;label&quot;:&quot;Ukupni prihodi (model)&quot;,&quot;unit&quot;:&quot;forinta&quot;,&quot;min&quot;:2000000,&quot;max&quot;:10000000,&quot;step&quot;:100000,&quot;default&quot;:4900000,&quot;origin&quot;:&quot;hypothetical&quot;},{&quot;key&quot;:&quot;share&quot;,&quot;label&quot;:&quot;Udio za autonomne poslove&quot;,&quot;unit&quot;:&quot;%&quot;,&quot;min&quot;:20,&quot;max&quot;:80,&quot;step&quot;:5,&quot;default&quot;:45,&quot;origin&quot;:&quot;reference&quot;},{&quot;key&quot;:&quot;cost&quot;,&quot;label&quot;:&quot;Pretpostavljeni tro\\u0161kovi autonomnih poslova&quot;,&quot;unit&quot;:&quot;forinta&quot;,&quot;min&quot;:1000000,&quot;max&quot;:6000000,&quot;step&quot;:100000,&quot;default&quot;:2200000,&quot;origin&quot;:&quot;hypothetical&quot;}],&quot;scenarios&quot;:[{&quot;label&quot;:&quot;Manji prihodi&quot;,&quot;values&quot;:{&quot;revenue&quot;:3500000,&quot;share&quot;:45,&quot;cost&quot;:2200000}},{&quot;label&quot;:&quot;Ve\\u0107i prihodi&quot;,&quot;values&quot;:{&quot;revenue&quot;:7000000,&quot;share&quot;:45,&quot;cost&quot;:2200000}},{&quot;label&quot;:&quot;\\u0160ira financijska autonomija (hipoteza)&quot;,&quot;values&quot;:{&quot;revenue&quot;:4900000,&quot;share&quot;:60,&quot;cost&quot;:2200000}}],&quot;method&quot;:&quot;Povijesni podatci: \\u010dl. 15 navodi 2 200 000 forinta, a \\u010dl. 16 pribli\\u017ean odnos 45 : 55. Svota ostaje fiksna referenca u svim scenarijima. Postotni izra\\u010dun je didakti\\u010dka aproksimacija, ne rekonstrukcija izvr\\u0161enja zakonskih odredbi ili naknadnih revizija. Ukupni prihodi i tro\\u0161kovi su ilustrativni. Promjene udjela su protu\\u010dinjeni\\u010dne. Zajedni\\u010dki poslovi uklju\\u010duju i obveze na razini Monarhije; model ne prikazuje njihov detaljni obra\\u010dun.&quot;,&quot;formula&quot;:&quot;Autonomni dio = prihodi \\u00d7 udio \\\/ 100. Zajedni\\u010dki dio = prihodi \\u2212 autonomni dio. Bilanca = autonomni dio \\u2212 pretpostavljeni tro\\u0161kovi.&quot;,&quot;question&quot;:&quot;Za\\u0161to pravo odlu\\u010divanja o \\u0161kolstvu i unutarnjoj upravi nije isto \\u0161to i financijska samostalnost? Usporedite rezultat pri 45 % i 60 %.&quot;,&quot;sources&quot;:[{&quot;label&quot;:&quot;Hrvatska enciklopedija \\u2013 Hrvatsko-ugarska nagodba&quot;,&quot;url&quot;:&quot;https:\\\/\\\/enciklopedija.hr\\\/clanak\\\/hrvatsko-ugarska-nagodba&quot;,&quot;role&quot;:&quot;Odredbe \\u010dl. 15, 16 i 48; povijesna referenca&quot;}],&quot;period_group&quot;:&quot;modern&quot;,&quot;grade_tags&quot;:[&quot;os7&quot;],&quot;curriculum_codes&quot;:&quot;&quot;,&quot;concepts&quot;:&quot;Uzroci i posljedice; usporedba i su\\u010deljavanje&quot;}\" data-hpps-events=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/hpp-simulacije\/v1\/event\">\n          <header class=\"hpps-head\">\n            <div class=\"hpps-eyebrow\">HPP SIMULACIJE <span>\u00b7<\/span> VERZIJA 1.0.0<\/div>\n            <h2 id=\"hpps-2-title\">Hrvatsko-ugarska nagodba: raspodjela prihoda<\/h2>\n            <p class=\"hpps-meta\">1868. \u00b7 Politika \/ Ekonomija<\/p>\n            <p>Nagodba iz 1868. predvidjela je 2,2 milijuna forinta za autonomne hrvatske poslove, opisano kao pribli\u017eno 45 % prihoda. Za zajedni\u010dke poslove navodi se 55 %. Model prikazuje pojednostavljenu postotnu raspodjelu i uspore\u0111uje je s ugovorenom svotom.<\/p>\n            <p class=\"hpps-instruction\">Mijenjajte hipotetske prihode i postotni udio autonomnih poslova. Ispitajte koliko bi u postotnom modelu bilo dostupno za autonomne nadle\u017enosti.<\/p>\n          <\/header>\n          <p class=\"hpps-notice\">Didakti\u010dki model. Parametri koji nisu povijesno dokumentirani ozna\u010deni su kao hipotetski. Rezultati su izra\u010duni modela.<\/p>\n          <div class=\"hpps-app\" data-hpps-app><p>U\u010ditavanje interaktivnog prikaza\u2026 Ako se ne pojavi, ponovno u\u010ditajte stranicu.<\/p><noscript><p>Za simulaciju je potreban JavaScript. Povijesni kontekst, formula i izvori dostupni su i bez njega.<\/p><\/noscript><\/div>\n          <aside class=\"hpps-question\"><h3>Pitanje za istra\u017eivanje<\/h3><p>Za\u0161to pravo odlu\u010divanja o \u0161kolstvu i unutarnjoj upravi nije isto \u0161to i financijska samostalnost? Usporedite rezultat pri 45 % i 60 %.<\/p><\/aside>\n          <details class=\"hpps-method\" >\n            <summary>O modelu i izvorima<\/summary>\n            <p>Povijesni podatci: \u010dl. 15 navodi 2 200 000 forinta, a \u010dl. 16 pribli\u017ean odnos 45 : 55. Svota ostaje fiksna referenca u svim scenarijima. Postotni izra\u010dun je didakti\u010dka aproksimacija, ne rekonstrukcija izvr\u0161enja zakonskih odredbi ili naknadnih revizija. Ukupni prihodi i tro\u0161kovi su ilustrativni. Promjene udjela su protu\u010dinjeni\u010dne. Zajedni\u010dki poslovi uklju\u010duju i obveze na razini Monarhije; model ne prikazuje njihov detaljni obra\u010dun.<\/p>\n            <p><strong>Izra\u010dun:<\/strong> Autonomni dio = prihodi \u00d7 udio \/ 100. Zajedni\u010dki dio = prihodi \u2212 autonomni dio. Bilanca = autonomni dio \u2212 pretpostavljeni tro\u0161kovi.<\/p>\n            <h3>Izvori i literatura<\/h3><ul>\n                          <li><a href=\"https:\/\/enciklopedija.hr\/clanak\/hrvatsko-ugarska-nagodba\">Hrvatska enciklopedija \u2013 Hrvatsko-ugarska nagodba<\/a> \u2014 Odredbe \u010dl. 15, 16 i 48; povijesna referenca<\/li>\n            <\/ul>\n            <p class=\"hpps-meta\">Tehni\u010dki koncepti (prijedlog): Uzroci i posljedice; usporedba i su\u010deljavanje<\/p>            <p class=\"hpps-meta\">Model hrvatsko-ugarska-nagodba \u00b7 verzija 0.1.0 \u00b7 7. razred O\u0160 (prijedlog).<\/p>\n          <\/details>\n        <\/section>\n        \n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>MOLIMO VAS da sve pohvale, komentare, prijedloge i druga zapa\u017eanja po\u0161aljete na mail urednik@povijest.net<\/strong><\/p>\n\n\n        <section class=\"hpps hpps--default\" aria-labelledby=\"hpps-3-title\" data-hpps-model=\"{&quot;id&quot;:&quot;industrijska-revolucija&quot;,&quot;engine&quot;:&quot;worker&quot;,&quot;title&quot;:&quot;Tjedni prora\\u010dun radni\\u010dke obitelji&quot;,&quot;period&quot;:&quot;Britanija, prva polovica 19. stolje\\u0107a&quot;,&quot;grade&quot;:&quot;7. razred O\\u0160 (prijedlog)&quot;,&quot;domain&quot;:&quot;Dru\\u0161tvo \\\/ Ekonomija&quot;,&quot;type&quot;:&quot;Prora\\u010dunski model&quot;,&quot;version&quot;:&quot;0.1.0&quot;,&quot;intro&quot;:&quot;Ovisnost radni\\u010dkih obitelji o pla\\u0107ama \\u010dinila je gubitak radnih dana i poskupljenje hrane ozbiljnim problemom. Istra\\u017eite jedan pojednostavljeni tjedni ku\\u0107ni prora\\u010dun.&quot;,&quot;instruction&quot;:&quot;Prilagodite radne dane, dnevnicu, dodatni prihod, hranu i ostale izdatke. Pratite tjednu bilancu.&quot;,&quot;inputs&quot;:[{&quot;key&quot;:&quot;days&quot;,&quot;label&quot;:&quot;Pla\\u0107eni radni dani&quot;,&quot;unit&quot;:&quot;dana&quot;,&quot;min&quot;:0,&quot;max&quot;:6,&quot;step&quot;:1,&quot;default&quot;:6,&quot;origin&quot;:&quot;hypothetical&quot;},{&quot;key&quot;:&quot;wage&quot;,&quot;label&quot;:&quot;Dnevnica&quot;,&quot;unit&quot;:&quot;\\u0161ilinga&quot;,&quot;min&quot;:1,&quot;max&quot;:8,&quot;step&quot;:0.5,&quot;default&quot;:4,&quot;origin&quot;:&quot;hypothetical&quot;},{&quot;key&quot;:&quot;other&quot;,&quot;label&quot;:&quot;Dodatni prihod ku\\u0107anstva&quot;,&quot;unit&quot;:&quot;\\u0161ilinga&quot;,&quot;min&quot;:0,&quot;max&quot;:20,&quot;step&quot;:0.5,&quot;default&quot;:4,&quot;origin&quot;:&quot;hypothetical&quot;},{&quot;key&quot;:&quot;food&quot;,&quot;label&quot;:&quot;Tro\\u0161ak hrane&quot;,&quot;unit&quot;:&quot;\\u0161ilinga&quot;,&quot;min&quot;:5,&quot;max&quot;:40,&quot;step&quot;:0.5,&quot;default&quot;:19,&quot;origin&quot;:&quot;hypothetical&quot;},{&quot;key&quot;:&quot;rent&quot;,&quot;label&quot;:&quot;Stanovanje&quot;,&quot;unit&quot;:&quot;\\u0161ilinga&quot;,&quot;min&quot;:1,&quot;max&quot;:15,&quot;step&quot;:0.5,&quot;default&quot;:4,&quot;origin&quot;:&quot;hypothetical&quot;},{&quot;key&quot;:&quot;rest&quot;,&quot;label&quot;:&quot;Gorivo, odje\\u0107a i ostalo&quot;,&quot;unit&quot;:&quot;\\u0161ilinga&quot;,&quot;min&quot;:0,&quot;max&quot;:20,&quot;step&quot;:0.5,&quot;default&quot;:3,&quot;origin&quot;:&quot;hypothetical&quot;}],&quot;scenarios&quot;:[{&quot;label&quot;:&quot;Gubitak dva radna dana&quot;,&quot;values&quot;:{&quot;days&quot;:4,&quot;wage&quot;:4,&quot;other&quot;:4,&quot;food&quot;:19,&quot;rent&quot;:4,&quot;rest&quot;:3}},{&quot;label&quot;:&quot;Skuplja hrana&quot;,&quot;values&quot;:{&quot;days&quot;:6,&quot;wage&quot;:4,&quot;other&quot;:4,&quot;food&quot;:24,&quot;rent&quot;:4,&quot;rest&quot;:3}},{&quot;label&quot;:&quot;Bez dodatnog prihoda&quot;,&quot;values&quot;:{&quot;days&quot;:6,&quot;wage&quot;:4,&quot;other&quot;:0,&quot;food&quot;:19,&quot;rent&quot;:4,&quot;rest&quot;:3}}],&quot;method&quot;:&quot;Sve vrijednosti izra\\u010duna su hipotetske, nadahnute povijesnim istra\\u017eivanjima obiteljskih prora\\u010duna. Ne predstavljaju prosje\\u010dnu pla\\u0107u ili cijene u odre\\u0111enom gradu. Ne prikazuje se dug, \\u0161tednja ni razlika po zanimanju, dobi i spolu. Britanski \\u0161iling dijelio se na 12 penija; pola \\u0161ilinga je 6 penija. Dodatni prihod mo\\u017ee pripadati drugim \\u010dlanovima ku\\u0107anstva.&quot;,&quot;formula&quot;:&quot;Prihod = radni dani \\u00d7 dnevnica + dodatni prihod. Izdaci = hrana + stanovanje + ostalo. Bilanca = prihod \\u2212 izdaci.&quot;,&quot;question&quot;:&quot;Koje tro\\u0161kove obitelj mo\\u017ee smanjiti, a koji ostaju i kada radnik izgubi posao? Kako biste provjerili realisti\\u010dnost prora\\u010duna u izvorima?&quot;,&quot;sources&quot;:[{&quot;label&quot;:&quot;Diets, Hunger and Living Standards During the British Industrial Revolution (Past \\u0026 Present, 2018)&quot;,&quot;url&quot;:&quot;https:\\\/\\\/doi.org\\\/10.1093\\\/pastj\\\/gtx061&quot;,&quot;role&quot;:&quot;Istra\\u017eivanje obiteljskih prora\\u010duna i tro\\u0161kova hrane; kontekst, bez preuzimanja pojedinih iznosa&quot;}],&quot;period_group&quot;:&quot;modern&quot;,&quot;grade_tags&quot;:[&quot;os7&quot;],&quot;curriculum_codes&quot;:&quot;POV O\\u0160 A.7.1.&quot;,&quot;concepts&quot;:&quot;Uzroci i posljedice; povijesna perspektiva&quot;}\" data-hpps-events=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/hpp-simulacije\/v1\/event\">\n          <header class=\"hpps-head\">\n            <div class=\"hpps-eyebrow\">HPP SIMULACIJE <span>\u00b7<\/span> VERZIJA 1.0.0<\/div>\n            <h2 id=\"hpps-3-title\">Tjedni prora\u010dun radni\u010dke obitelji<\/h2>\n            <p class=\"hpps-meta\">Britanija, prva polovica 19. stolje\u0107a \u00b7 Dru\u0161tvo \/ Ekonomija<\/p>\n            <p>Ovisnost radni\u010dkih obitelji o pla\u0107ama \u010dinila je gubitak radnih dana i poskupljenje hrane ozbiljnim problemom. Istra\u017eite jedan pojednostavljeni tjedni ku\u0107ni prora\u010dun.<\/p>\n            <p class=\"hpps-instruction\">Prilagodite radne dane, dnevnicu, dodatni prihod, hranu i ostale izdatke. Pratite tjednu bilancu.<\/p>\n          <\/header>\n          <p class=\"hpps-notice\">Didakti\u010dki model. Parametri koji nisu povijesno dokumentirani ozna\u010deni su kao hipotetski. Rezultati su izra\u010duni modela.<\/p>\n          <div class=\"hpps-app\" data-hpps-app><p>U\u010ditavanje interaktivnog prikaza\u2026 Ako se ne pojavi, ponovno u\u010ditajte stranicu.<\/p><noscript><p>Za simulaciju je potreban JavaScript. Povijesni kontekst, formula i izvori dostupni su i bez njega.<\/p><\/noscript><\/div>\n          <aside class=\"hpps-question\"><h3>Pitanje za istra\u017eivanje<\/h3><p>Koje tro\u0161kove obitelj mo\u017ee smanjiti, a koji ostaju i kada radnik izgubi posao? Kako biste provjerili realisti\u010dnost prora\u010duna u izvorima?<\/p><\/aside>\n          <details class=\"hpps-method\" >\n            <summary>O modelu i izvorima<\/summary>\n            <p>Sve vrijednosti izra\u010duna su hipotetske, nadahnute povijesnim istra\u017eivanjima obiteljskih prora\u010duna. Ne predstavljaju prosje\u010dnu pla\u0107u ili cijene u odre\u0111enom gradu. Ne prikazuje se dug, \u0161tednja ni razlika po zanimanju, dobi i spolu. Britanski \u0161iling dijelio se na 12 penija; pola \u0161ilinga je 6 penija. Dodatni prihod mo\u017ee pripadati drugim \u010dlanovima ku\u0107anstva.<\/p>\n            <p><strong>Izra\u010dun:<\/strong> Prihod = radni dani \u00d7 dnevnica + dodatni prihod. Izdaci = hrana + stanovanje + ostalo. Bilanca = prihod \u2212 izdaci.<\/p>\n            <h3>Izvori i literatura<\/h3><ul>\n                          <li><a href=\"https:\/\/doi.org\/10.1093\/pastj\/gtx061\">Diets, Hunger and Living Standards During the British Industrial Revolution (Past &amp; Present, 2018)<\/a> \u2014 Istra\u017eivanje obiteljskih prora\u010duna i tro\u0161kova hrane; kontekst, bez preuzimanja pojedinih iznosa<\/li>\n            <\/ul>\n            <p class=\"hpps-meta\">Predlo\u017eeni ishodi: POV O\u0160 A.7.1.<\/p><p class=\"hpps-meta\">Tehni\u010dki koncepti (prijedlog): Uzroci i posljedice; povijesna perspektiva<\/p>            <p class=\"hpps-meta\">Model industrijska-revolucija \u00b7 verzija 0.1.0 \u00b7 7. razred O\u0160 (prijedlog).<\/p>\n          <\/details>\n        <\/section>\n        \n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>MOLIMO VAS da sve pohvale, komentare, prijedloge i druga zapa\u017eanja po\u0161aljete na mail urednik@povijest.net<\/strong><\/p>\n\n\n        <section class=\"hpps hpps--default\" aria-labelledby=\"hpps-4-title\" data-hpps-model=\"{&quot;id&quot;:&quot;hiperinflacija-1923&quot;,&quot;engine&quot;:&quot;inflation&quot;,&quot;title&quot;:&quot;Hiperinflacija: koliko vrijedi ista pla\\u0107a?&quot;,&quot;period&quot;:&quot;Njema\\u010dka, 1923.&quot;,&quot;grade&quot;:&quot;8. razred O\\u0160 (prijedlog)&quot;,&quot;domain&quot;:&quot;Ekonomija&quot;,&quot;type&quot;:&quot;Dinami\\u010dki model&quot;,&quot;version&quot;:&quot;0.1.0&quot;,&quot;intro&quot;:&quot;U studenome 1923. jedan ameri\\u010dki dolar vrijedio je 4,2 bilijuna papirnatih maraka. Cijene su se vrlo brzo mijenjale, a ista nominalna svota mogla je kupiti sve manje robe.&quot;,&quot;instruction&quot;:&quot;Mijenjajte tjednu stopu rasta cijene i pla\\u0107e te broj tjedana. U tablici pratite kupovnu mo\\u0107 izra\\u017eenu brojem osnovnih ko\\u0161arica.&quot;,&quot;inputs&quot;:[{&quot;key&quot;:&quot;price&quot;,&quot;label&quot;:&quot;Po\\u010detna cijena ko\\u0161arice&quot;,&quot;unit&quot;:&quot;M&quot;,&quot;min&quot;:10,&quot;max&quot;:1000,&quot;step&quot;:10,&quot;default&quot;:100,&quot;origin&quot;:&quot;hypothetical&quot;},{&quot;key&quot;:&quot;pay&quot;,&quot;label&quot;:&quot;Po\\u010detna tjedna pla\\u0107a&quot;,&quot;unit&quot;:&quot;M&quot;,&quot;min&quot;:100,&quot;max&quot;:10000,&quot;step&quot;:100,&quot;default&quot;:1000,&quot;origin&quot;:&quot;hypothetical&quot;},{&quot;key&quot;:&quot;inflation&quot;,&quot;label&quot;:&quot;Rast cijene tjedno&quot;,&quot;unit&quot;:&quot;%&quot;,&quot;min&quot;:0,&quot;max&quot;:300,&quot;step&quot;:10,&quot;default&quot;:100,&quot;origin&quot;:&quot;hypothetical&quot;},{&quot;key&quot;:&quot;growth&quot;,&quot;label&quot;:&quot;Rast pla\\u0107e tjedno&quot;,&quot;unit&quot;:&quot;%&quot;,&quot;min&quot;:0,&quot;max&quot;:300,&quot;step&quot;:10,&quot;default&quot;:20,&quot;origin&quot;:&quot;hypothetical&quot;},{&quot;key&quot;:&quot;weeks&quot;,&quot;label&quot;:&quot;Broj tjedana&quot;,&quot;unit&quot;:&quot;&quot;,&quot;min&quot;:0,&quot;max&quot;:12,&quot;step&quot;:1,&quot;default&quot;:6,&quot;origin&quot;:&quot;hypothetical&quot;}],&quot;scenarios&quot;:[{&quot;label&quot;:&quot;Zamrznuta pla\\u0107a&quot;,&quot;values&quot;:{&quot;price&quot;:100,&quot;pay&quot;:1000,&quot;inflation&quot;:100,&quot;growth&quot;:0,&quot;weeks&quot;:6}},{&quot;label&quot;:&quot;Pla\\u0107a prati cijene&quot;,&quot;values&quot;:{&quot;price&quot;:100,&quot;pay&quot;:1000,&quot;inflation&quot;:100,&quot;growth&quot;:100,&quot;weeks&quot;:6}},{&quot;label&quot;:&quot;Ubrzano poskupljenje&quot;,&quot;values&quot;:{&quot;price&quot;:100,&quot;pay&quot;:1000,&quot;inflation&quot;:250,&quot;growth&quot;:50,&quot;weeks&quot;:8}}],&quot;method&quot;:&quot;Povijesni podatak o te\\u010daju dolara slu\\u017ei za kontekst. Sve po\\u010detne cijene, pla\\u0107e i tjedne stope su hipotetske; redovi tablice nisu povijesni datumi ili stvarne cijene. Model primjenjuje stalne slo\\u017eene stope tijekom odabranog razdoblja i ne obuhva\\u0107a promjenjive stope, nesta\\u0161ice ni monetarnu reformu. M ozna\\u010dava papirnate marke.&quot;,&quot;formula&quot;:&quot;Cijena nakon t tjedana = po\\u010detna cijena \\u00d7 (1 + rast cijene\\\/100)^t. Pla\\u0107a se ra\\u010duna jednako uz vlastitu stopu rasta. Kupovna mo\\u0107 = pla\\u0107a \\\/ cijena ko\\u0161arice.&quot;,&quot;question&quot;:&quot;Mo\\u017ee li nominalna pla\\u0107a rasti, a \\u017eivotni standard padati? Usporedite scenarije i objasnite za\\u0161to su \\u0161tednja i fiksni prihodi bili pogo\\u0111eni.&quot;,&quot;sources&quot;:[{&quot;label&quot;:&quot;Deutscher Bundestag \\u2013 Hyperinflation in Deutschland 1923&quot;,&quot;url&quot;:&quot;https:\\\/\\\/www.bundestag.de\\\/parlament\\\/geschichte\\\/100-jahre-weimar\\\/hyperinflation-970722&quot;,&quot;role&quot;:&quot;Povijesni te\\u010daj i dru\\u0161tvene posljedice&quot;},{&quot;label&quot;:&quot;Deutsches Historisches Museum \\u2013 Die Hyperinflation 1923&quot;,&quot;url&quot;:&quot;https:\\\/\\\/www.dhm.de\\\/lemo\\\/kapitel\\\/weimarer-republik\\\/innenpolitik\\\/inflation&quot;,&quot;role&quot;:&quot;Povijesni kontekst monetarne krize&quot;}],&quot;period_group&quot;:&quot;contemporary&quot;,&quot;grade_tags&quot;:[&quot;os8&quot;],&quot;curriculum_codes&quot;:&quot;POV O\\u0160 B.8.1.&quot;,&quot;concepts&quot;:&quot;Uzroci i posljedice; kontinuiteti i promjene&quot;}\" data-hpps-events=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/hpp-simulacije\/v1\/event\">\n          <header class=\"hpps-head\">\n            <div class=\"hpps-eyebrow\">HPP SIMULACIJE <span>\u00b7<\/span> VERZIJA 1.0.0<\/div>\n            <h2 id=\"hpps-4-title\">Hiperinflacija: koliko vrijedi ista pla\u0107a?<\/h2>\n            <p class=\"hpps-meta\">Njema\u010dka, 1923. \u00b7 Ekonomija<\/p>\n            <p>U studenome 1923. jedan ameri\u010dki dolar vrijedio je 4,2 bilijuna papirnatih maraka. Cijene su se vrlo brzo mijenjale, a ista nominalna svota mogla je kupiti sve manje robe.<\/p>\n            <p class=\"hpps-instruction\">Mijenjajte tjednu stopu rasta cijene i pla\u0107e te broj tjedana. U tablici pratite kupovnu mo\u0107 izra\u017eenu brojem osnovnih ko\u0161arica.<\/p>\n          <\/header>\n          <p class=\"hpps-notice\">Didakti\u010dki model. Parametri koji nisu povijesno dokumentirani ozna\u010deni su kao hipotetski. Rezultati su izra\u010duni modela.<\/p>\n          <div class=\"hpps-app\" data-hpps-app><p>U\u010ditavanje interaktivnog prikaza\u2026 Ako se ne pojavi, ponovno u\u010ditajte stranicu.<\/p><noscript><p>Za simulaciju je potreban JavaScript. Povijesni kontekst, formula i izvori dostupni su i bez njega.<\/p><\/noscript><\/div>\n          <aside class=\"hpps-question\"><h3>Pitanje za istra\u017eivanje<\/h3><p>Mo\u017ee li nominalna pla\u0107a rasti, a \u017eivotni standard padati? Usporedite scenarije i objasnite za\u0161to su \u0161tednja i fiksni prihodi bili pogo\u0111eni.<\/p><\/aside>\n          <details class=\"hpps-method\" >\n            <summary>O modelu i izvorima<\/summary>\n            <p>Povijesni podatak o te\u010daju dolara slu\u017ei za kontekst. Sve po\u010detne cijene, pla\u0107e i tjedne stope su hipotetske; redovi tablice nisu povijesni datumi ili stvarne cijene. Model primjenjuje stalne slo\u017eene stope tijekom odabranog razdoblja i ne obuhva\u0107a promjenjive stope, nesta\u0161ice ni monetarnu reformu. M ozna\u010dava papirnate marke.<\/p>\n            <p><strong>Izra\u010dun:<\/strong> Cijena nakon t tjedana = po\u010detna cijena \u00d7 (1 + rast cijene\/100)^t. Pla\u0107a se ra\u010duna jednako uz vlastitu stopu rasta. Kupovna mo\u0107 = pla\u0107a \/ cijena ko\u0161arice.<\/p>\n            <h3>Izvori i literatura<\/h3><ul>\n                          <li><a href=\"https:\/\/www.bundestag.de\/parlament\/geschichte\/100-jahre-weimar\/hyperinflation-970722\">Deutscher Bundestag \u2013 Hyperinflation in Deutschland 1923<\/a> \u2014 Povijesni te\u010daj i dru\u0161tvene posljedice<\/li>\n                          <li><a href=\"https:\/\/www.dhm.de\/lemo\/kapitel\/weimarer-republik\/innenpolitik\/inflation\">Deutsches Historisches Museum \u2013 Die Hyperinflation 1923<\/a> \u2014 Povijesni kontekst monetarne krize<\/li>\n            <\/ul>\n            <p class=\"hpps-meta\">Predlo\u017eeni ishodi: POV O\u0160 B.8.1.<\/p><p class=\"hpps-meta\">Tehni\u010dki koncepti (prijedlog): Uzroci i posljedice; kontinuiteti i promjene<\/p>            <p class=\"hpps-meta\">Model hiperinflacija-1923 \u00b7 verzija 0.1.0 \u00b7 8. razred O\u0160 (prijedlog).<\/p>\n          <\/details>\n        <\/section>\n        \n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>MOLIMO VAS da sve pohvale, komentare, prijedloge i druga zapa\u017eanja po\u0161aljete na mail urednik@povijest.net<\/strong><\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:50px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Isprobajte i komentirajte prve verzije povijesnih simulacija za pou\u010davanje povijesti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":6861,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[23],"tags":[1586,1584,1585],"class_list":["post-6855","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-digitalno-i-ai","tag-hpp-simulacije","tag-interaktivni-alati","tag-simulacije"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6855","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6855"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6855\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6867,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6855\/revisions\/6867"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6861"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6855"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6855"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6855"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}