{"id":6759,"date":"2014-12-27T22:25:00","date_gmt":"2014-12-27T21:25:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=6759"},"modified":"2026-11-15T22:33:07","modified_gmt":"2026-11-15T21:33:07","slug":"njemacki-gusari-velikog-rata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2014\/njemacki-gusari-velikog-rata\/","title":{"rendered":"Njema\u010dki gusari Velikog rata"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Odmah po izbijanju I. svjetskog rata, Njema\u010dka je u poku\u0161aju pariranja tradicionalnoj pomorskoj supersili, Velikoj Britaniji, pribjegla \u201e<em>guerre de course<\/em>\u201c, ratu protiv trgova\u010dke mornarice<a href=\"https:\/\/web.archive.org\/web\/20200723011426\/http:\/\/povijest.net\/2018\/?p=3843#_ftn1\">[1]<\/a>. Ve\u0107ina jedinica Carske mornarice (Kaiserliche Marine; KM) dostupnih za trgova\u010dki rat stradala je nedugo po izbijanju neprijateljstava, pa se ova morala uvelike osloniti na konvertirane putni\u010dke i trgova\u010dke brodove koji su koristili svoj \u201ecivilni\u201c izgled kako bi zavarali, ili namamili, neprijatelja. Danas je uloga tih \u201epomo\u0107nih krstarica\u201c gotovo sasvim zaboravljena, rekao bih nepravedno, jer iako nisu uspjeli prekinuti neprijateljske pomorske komunikacije, gusarski su brodovi bili klju\u010dni u njema\u010dkoj pomorskoj strategiji, tj. nekim njenim segmentima.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">KAISERLICHE MARINE NAPADA<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zbog nedostatnosti njema\u010dke flote za globalnu prisutnost, kakvu su imali Britanci, vele-admiral Alfred von Tirpitz je svoje glavne jedinice koncentrirao za upotrebu u blizini mati\u010dnih luka, dok se na otvorenim morima odlu\u010dio za \u201e<em>guerre de course<\/em>\u201c. Nijemci su u tu svrhu koristili krstarice i druge specijalizirane ratne brodove, kao i prera\u0111ene trgova\u010dke, odnosno putni\u010dke brodove i podmornice.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U trenutku izbijanja rata njema\u010dka je prekomorska flota bila razbacana \u0161irom svijeta: laka krstarica \u201eKarlsruhe\u201c u Karipskom moru; krstarica \u201eDresden\u201c na isto\u010dnoj meksi\u010dkoj obali; krstarica \u201eK\u00f6nigsberg\u201c i topovnja\u010da \u201eGeier\u201c u Njema\u010dkoj Isto\u010dnoj Africi; topovnja\u010da \u201eEber\u201c u Njema\u010dkoj Zapadnoj Africi; dok su oklopni krsta\u0161i \u201eScharnhorst\u201c i \u201eGneisenau\u201c, krstarica \u201eEmden\u201c, lake krstarice \u201eN\u00fcrnberg\u201c i \u201eLeipzig\u201c, dvije pomo\u0107ne krstarice i dvije topovnja\u010de bile u sastavu Dalekoisto\u010dne eskadre, pod zapovjedni\u0161tvom vice-admirala Maximiliana von Speea. Ta je eskadra, izuzev \u201eEmdena\u201c poslanog u Indijski ocean, krenula na dug put koji je zavr\u0161io njezinom propa\u0161\u0107u 8. prosinca 1914., u Bitki kod Falklanda.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Od svih pobrojanih jedinica, bilo na istoku, bilo na zapadu, rezultate vrijedne spomena postigle su samo krstarice \u201eEmden\u201c i \u201eKarlsruhe\u201c. Prva je, nakon \u0161to je u kolovozu bila izdvojena iz Dalekoisto\u010dne eskadre, \u010detiri mjeseca krstarila isto\u010dnim Indijskim oceanom. Pod izvrsnim zapovjedni\u0161tvom kapetana korvete Karla von M\u00fcllera, krstarica je potopila 17 trgova\u010dkih i dva britanska ratna broda, ukupno 70,825 bruto registarskih tona, a zaplijenila 2 trgova\u010dka broda.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"620\" height=\"347\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/emden.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-6763\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/emden.jpg 620w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/emden-300x168.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 620px) 100vw, 620px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Krstarica \u201eEmden\u201c u njema\u010dkoj luci Tsingtao, Kina.<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Unato\u010d svom neslavnom pozivu, njema\u010dki su gusari bili puno prihvatljiviji od negda\u0161njih Drakeova i Morgana. M\u00fcller je, po pretra\u017eivanju koje ne bi otkrilo kontraband (krijum\u010darenu robu), pu\u0161tao brodove iz neutralnih zemalja, dok ovi, prema protokolu, doga\u0111aj nisu unosili u svoje brodske dnevnike. Izuzetak je bila jedna talijanska posada, koja je prvom prilikom sve detaljno prepri\u010dala zapovjedniku britanskog ratnog broda, dok su, nasuprot tome, izvjesni Norve\u017eani vratili Nijemcima uslugu upozoriv\u0161i ih na prisutnost ratnih brodova Antante u podru\u010dju u\u0161\u0107a rijeke Ganges. \u0160to se ti\u010de potopljenih brodova, njihova je posada bila preba\u010dena na njema\u010dko plovilo u statusu ratnih zarobljenika, odnosno interniranih civila.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Krstare\u0107i duboko u neprijateljskom podru\u010dju, \u201eEmden\u201c se maskirao u britansku krstaricu \u201eYarmouth\u201c, otprilike iste veli\u010dine i prisutnu u istom podru\u010dju, a potencijalnim se \u017ertvama pribli\u017eavao bez istaknutih zastava, nadaju\u0107i se kako \u0107e varka uroditi plodom. Tek kad bi se pribli\u017eili ciljanom plovilu, Nijemci su dizali svoje zastave, istovremeno ispaljuju\u0107i hitac preko pramca plijena i \u0161alju\u0107i poruku da se odmah zaustave i ne koriste radio.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Osim akcija protiv neprijateljskog brodovlja, M\u00fcller je napadao i kopnene instalacije, pa se tako u no\u0107i 22. rujna mirno pribli\u017eio luci Madras (danas Chennai, ili \u010cenai) i sa manje od 3km ispalio 130 granata u rezervoare nafte i usidrene trgova\u010dke brodove. Vrijednost robe izvezene iz isto\u010dne Indije u mjesecu nakon tog doga\u0111aja pala je za 61%! Vrlo uznemireni Britanci su aktivirali sve snage u podru\u010dju \u2013 \u0161ezdesetak britanskih, francuskih i japanskih ratnih brodova raznih tipova \u2013 i nakon mnogo muka priklije\u0161tili i uni\u0161tili \u201eEmden\u201c kod otoka Direction, Oto\u010dje Cocos, 9. studenog 1914. godine. Kapetan M\u00fcller i najve\u0107i dio posade zavr\u0161ili su u zarobljeni\u010dkom logoru na Malti, dok se 50 ljudi, poslanih u napad na telegrafsku postaju na otoku Direction, uspjelo vratiti u Njema\u010dku nakon podu\u017ee odiseje koja ih je vodila morem do Carigrada, a dalje kopnom u domovinu. Kapetan M\u00fcller je bio razmijenjen u kasnijoj fazi rata, te je po povratku u Njema\u010dku promoviran u punog kapetana (<em>Kapit\u00e4n zur See<\/em>) i odlikovan \u017deljeznim kri\u017eem I. klase, kao i svi ostali \u010dasnici, dok je ostatak posade, kao i sam brod, odlikovan \u017deljeznim kri\u017eem II. klase. Osim toga, svi su pomorci \u201eEmdena\u201c, bez obzira na \u010din, dobili privilegij ime Emden dodati svojem imenu. Ime je postalo i dijelom dvaju jezika \u2013 tamilskog, na kojem \u201eemdena\u201c opisuje lukavu, pametnu i prepredenu osobu i; malajskog na kojem \u201eemenden\u201c zna\u010di \u201evelik[an]\u201c.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"620\" height=\"350\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/emden-olupina.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-6764\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/emden-olupina.jpg 620w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/emden-olupina-300x169.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 620px) 100vw, 620px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">\u201eEmdenova\u201c olupina, otok Direction.<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Krstarica \u201eKarlsruhe\u201c bila je progonjena u Karipskom moru, pa je zapovjednik, kapetan fregate Erich K\u00f6hler, odlu\u010dio krstariti du\u017e brazilske obale, gdje je imao puno vi\u0161e manevarskog prostora i lak\u0161i pristup ugljenu. Ska\u010du\u0107i iz podru\u010dja u podru\u010dje, kako bi ote\u017eao eventualno otkrivanje, K\u00f6hler je uni\u0161tio 15 britanskih i jedan nizozemski brod sa ukupno 72,805 bruto registarskih tona (dalje BRT). Brod je uni\u0161tila unutarnja eksplozija 4. studenog 1914., nadomak Barbadosa.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"620\" height=\"387\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/karlsruhe.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-6765\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/karlsruhe.jpg 620w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/karlsruhe-300x187.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 620px) 100vw, 620px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Krstarica \u201eKarlsruhe\u201c na otvorenom moru.<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jedinice smje\u0161tene u Africi nisu imale previ\u0161e uspjeha u ratu protiv neprijateljskih pomorskih komunikacija i brzo su bile na-ovaj-ili-onaj na\u010din onesposobljene za djelovanja.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">POMO\u0106NE KRSTARICE<\/h2>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>\u201eCivili\u201c dolaze<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Osim ovih, u prvom su valu napada na pomorske komunikacije Antante sudjelovale i pomo\u0107ne krstarice, nastale preobrazbom relativno brzih i velikih putni\u010dkih brodova. Bile su opremljene topovima, torpedima, minama i opremom za njihovo polaganje (svi su oru\u017eani sustavi bili bri\u017eno prikriveni) i materijalom za maskiranje, pa su plja\u010dka\u0161i \u010desto mijenjali izgled nadgra\u0111a jednostavnim manevrima poput dodavanja, ili oduzimanja dimnjaka, sitnim izmjenama na palubi, mijenjanjem imena, zastava i tome sli\u010dnim varkama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ratna mornarica napravila je prije rata popis od 13 prekooceanskih brodova koje je smatrala pogodnima za gusarenje. Od njih je, u trenutku izbijanja rata, u njema\u010dkim lukama bilo \u0161est. Od tih su brodova tri progla\u0161ena nepogodnima nakon detaljnijeg ispitivanja, tri su konvertirana u napada\u010de, no samo je jedan krenuo u pohod.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bio je to \u201eKaiser Wilhelm der Grosse\u201c, koji je, nakon \u0161to je preuzeo oru\u017eje i municiju, krenuo od Islanda ka jugu, presijecaju\u0107i atlantske plovne rute. Putem je presreo i potopio tri trgova\u010dka broda \u2013 ukupno 10,685BRT, a njihovu je posadu zarobio, poput kolege sa \u201eEmdena\u201c. Do\u0161av\u0161i u blizinu Kanara, kapetan Reymann je pozvao opskrbne brodove (po jedan njema\u010dki i austrijski), jer se zaliha ugljena opasno smanjila. Sastav\u0161i se s \u201ekravama muzarama\u201c, kako su mornari nazivali opskrbna plovila, 26. kolovoza 1914., \u201eKaiser Wilhelm der Grosse\u201c po\u010deo je prekrcavati gorivo. Ba\u0161 u tom \u010dasu na horizontu se pojavila britanska krstarica \u201eHighflyer\u201c koja je patrolirala podru\u010djem Kanara. Opskrbni brodovi su uspjeli krenuti u posljednjem mogu\u0107em trenutku, dok je gusar ostao \u201enasukan\u201c. Britanci su Nijemcima ponudili predaju, jer je rezultat bio unaprijed jasan, no Reymann je ponudu odbio, pustio sve zarobljenike i zapo\u010deo bitku koja je ubrzo zavr\u0161ila nestankom njema\u010dkog plja\u010dka\u0161a pod valovima. Ve\u0107ina posade je zavr\u0161ila u zarobljeni\u010dkom logoru Amherst u Kanadi, no ne i kapetan Reymann koji je otplivao na obalu. Uspio se dokopati Njema\u010dke kao lo\u017ea\u010d na neutralnom brodu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Od sedam brodova \u201ena moru\u201c, \u010detiri su bila internirana u neutralnim lukama, dok su se preostali uspjeli naoru\u017eati i krenuti u akciju. Bili su to \u201eKronprinz Wilhelm\u201c (kojeg je naoru\u017eala k. \u201eKarlsruhe\u201c na Atlantiku), \u201eCap Trafalgar\u201c (naoru\u017eala ga je topovnja\u010da \u201eEber\u201c iz Njema\u010dke Zapadne Afrike, na moru pred Brazilskom obalom) i \u201ePrinz Eitel Friedrich\u201c (naoru\u017ean u njema\u010dkoj luci Tsingtao, Kina). Naknadno su jo\u0161 dva prekooceanska broda postala dostupna za gusarenje, jedan u Njema\u010dkoj, \u201eBerlin\u201c, a jedan u Tsingtau \u2013 ruski brod \u201eRjazan\u201c, nakon konverzije u gusara \u201eCormoran\u201c, \u201eEmdenov\u201c plijen.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ti su brodovi bili vrlo nekonzistentni u izvedbi, pa je, recimo, \u201eCap Trafalgar\u201c stradao u susretu s britanskim parnjakom \u201eCarmania\u201c, prije nego \u0161to je ostvario bilo kakav uspjeh u borbi protiv trgova\u010dkog brodovlja; \u201ePrinz Eitel Friedrich\u201c je nakon odvajanja od Speeove eskadre, u blizini Coronela u studenom 1914., pa do internacije u luci Newport News (SAD) u o\u017eujku 1915., potopio 11 brodova sa ukupno 33,424BRT; brod \u201eBerlin\u201c obavio je samo jednu uspje\u0161nu patrolu \u2013 polaganje minskog polja na kojem su stradali bojni brod \u201eAudacious\u201c i teretnjak \u201eManchester Commerce\u201c sa, ukupno, 30,783BRT (bojni brod 25,420BRT), a karijeru je zavr\u0161io internacijom u norve\u0161koj luci Trondheim, gdje se sklonio od britanske flotile 18. studenog 1914.g.; \u201eCormoran\u201c je nakon neuspje\u0161nog tromjese\u010dnog krstarenja Pacifikom interniran u Guamu; dok je najuspje\u0161niji od konvertiranih prekooceanskih brodova, \u201eKronprinz Wilhelm\u201c, tijekom osmomjese\u010dnog krstarenja ju\u017enim Atlantikom uni\u0161tio trinaest trgova\u010dkih brodova sa, ukupno, 57,000BRT, da bi i on, naposljetku, zavr\u0161io interniran u Newport Newsu, 11. travnja 1915.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tijekom \u010ditave ratne karijere, \u201eKronprinz Wilhelm\u201c nije odnio ni jedan ljudski \u017eivot! Zahvaljuju\u0107i svojoj brzini i veli\u010dini, lako je stizao spore teretnjake, a ponekad bi \u017ertvu namamio glume\u0107i brod u nevolji, ili sunarodnjaka. Njema\u010dka je posada uspijevala svaki put posti\u0107i potpuno iznena\u0111enje i svi su se beziznimno predavali. Potom bi Nijemci poslali ekipu za pregled tereta. Ukoliko teret nije bio namijenjen neprijatelju, a na neutralnom plovilu, pustili bi ga, dok bi u suprotnom slu\u010daju Nijemci vrlo pristojno zamolili posadu doti\u010dnog broda da se prekrca na njihov i potom \u017ertvu poslali na dno minama.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"620\" height=\"321\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/Kronprinz_Wilhelm.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-6766\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/Kronprinz_Wilhelm.jpg 620w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/Kronprinz_Wilhelm-300x155.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 620px) 100vw, 620px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">\u201eKronprinz Wilhelm\u201c na razglednici.<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kraj gusarske karijere ovog broda bio je i zavr\u0161etak kori\u0161tenja prekooceanskih brodova u borbi protiv trgova\u010dke mornarice. Iako su mogli ukrcati znatnu koli\u010dinu oru\u017eja, preuzeti velik broj zarobljenika i razvijati veliku brzinu, cijena je bila relativno mala autonomija \u0161to je, kako vidimo po broju interniranih brodova, bio ogroman problem. Iako je vrh KM ve\u0107 razmi\u0161ljao o napu\u0161tanju gusarenja, u listopadu 1915. Leutnant zur See Theodor Wolff napisao je predstavku u kojoj je predlo\u017eio uporabu neupadljivih teretnjaka dovoljne brzine za presretanje \u201eradnih konja\u201c britanske trgova\u010dke mornarice, opremljenih dodatnim spremi\u0161tima ugljena koja bi im zna\u010dajno pove\u0107ala operativnu autonomiju. Zapovjednik Flote otvorenog mora, admiral Hugo von Pohl, uvjeren u smislenost Wolffova prijedloga, odlu\u010dio se za jo\u0161 jedan napad na neprijateljsku \u017eilu kucavicu.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>\u201eTrgovci\u201c za topovima<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prvi od nove klase gusara bio je \u201eMeteor\u201c, poslan na zadatak u svibnju 1915. Uspje\u0161no je polo\u017eio minska polja u dva navrata, na prilazima Arhangelsku i uz isto\u010dnu obalu \u0160kotske. Na povratku sa drugog zadatka, zaustavio ga je britanski patrolni brod \u201eRamsey\u201c. Ni\u0161ta ne slute\u0107i, \u201eRamsey\u201c je pri\u0161ao blizu, kako su britanski mornari mislili, ruskom teretnom brodu, kad je odjedanput na jarbolu zalepr\u0161ala njema\u010dka zastava, a Britance su zasule granate i torpeda. Nekoliko minuta kasnije sve je bilo gotovo. \u201eRamsey\u201c je oti\u0161ao na dno zajedno sa \u010ditavom posadom. \u201eMeteor\u201c je nastavio put prema Hamburgu, no ve\u0107 je idu\u0107i dan do\u017eivio nesre\u0107u u obliku flotile britanskih lakih krstarica, na svega 180nm od doma. Kapetan von Knorr naredio je posadi i zarobljenicima napu\u0161tanje broda, koji su Nijemci potopili aktiviraju\u0107i eksploziv, i oti\u0161ao u britansko zarobljeni\u0161tvo. \u201eMeteor\u201c je, odnosno njegove mine, potopio \u0161est, a zaplijenio dva broda \u2013 ukupno 16,426BRT.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Drugi od prera\u0111enih teretnjaka, \u201eM\u00f6we\u201c, po\u017enjeo je ogroman uspjeh. Tijekom prve misije, 29. prosinca 1915. \u2013 4. o\u017eujka 1916., postavio je minsko polje u blizini Scapa Flowa, glavne britanske mornari\u010dke baze, i pred u\u0161\u0107em Gironde<a href=\"https:\/\/web.archive.org\/web\/20200723011426\/http:\/\/povijest.net\/2018\/?p=3843#_ftn2\">[2]<\/a>, a potom nastavio ka srednjem i ju\u017enom Atlantiku. U po\u010detku je operirao izme\u0111u \u0160panjolske i Kanara, da bi se kasnije prebacio pred brazilsku obalu. Do povratka u Njema\u010dku, \u201eM\u00f6we\u201c je neposredno, odnosno minama, potopio 15 brodova. Tijekom ljeta 1916. brod je pod imenom \u201eVineta\u201c izveo nekoliko patrola uz norve\u0161ku obalu, ali jedini uspjeh, osim sijanja zabune, bio je pljenidba britanskog teretnjaka \u201eEskimo\u201c od 3,326BRT.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"620\" height=\"320\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/mowe.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-6768\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/mowe.jpg 620w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/mowe-300x155.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 620px) 100vw, 620px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">\u201eM\u00f6we\u201c<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Novi poduhvat pod svojim pravim imenom zapo\u010deo je 22. studenog 1916., a trajao je do drugog uspje\u0161nog povratka, 22. o\u017eujka 1917. godine. Rezultat je bio jo\u0161 upe\u010datljiviji od prvog krstarenja \u2013 25 brodova! Pri drugom krstarenju, \u201eM\u00f6we\u201c je gotovo do\u017eivio pobunu petstotinjak zarobljenika. Njema\u010dkih je posada brojala 250 mornara i 100 radnika. Zbog tolikog broja ljudi zaliha hrane se brzo tro\u0161ila i morala je biti bri\u017eljivo racionirana, a povrh toga, zarobljenici su ve\u0107inu vremena morali provoditi pod palubom, u stvarno o\u010dajnim uvjetima. Opravdanost odluke o povratku u Njema\u010dku, od 13. o\u017eujka, pokazala se ve\u0107 16. o\u017eujka 1917., kad je me\u0111u zarobljenicima zapo\u010deo spontani revolt sa potencijalom za punokrvnu pobunu, koji je naoru\u017eani odred njema\u010dkih mornara ubrzo sasjekao u korijenu, zaprijetiv\u0161i zato\u010denicima ozbiljnom odmazdom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakon drugog krstarenja, \u201eM\u00f6we\u201c vi\u0161e nije poduzimao nove akcije, jer je njegova propagandna vrijednost bila neusporedivo ve\u0107a od mogu\u0107ih koristi novog pohoda, povezanog sa rizikom jo\u0161 jednog dvostrukog proboja blokade. Tijekom gusarskog dijela svoje slu\u017ebe \u201eM\u00f6we\u201c je uni\u0161tio ukupno 40 brodova sa vi\u0161e od 180,000BRT. Ostatak rata slu\u017eio je, preimenovan, kao minopolaga\u010d u Balti\u010dkom moru.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"589\" height=\"720\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/Seeadler-589x720.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-6769\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/Seeadler-589x720.jpg 589w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/Seeadler-245x300.jpg 245w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/Seeadler.jpg 602w\" sizes=\"auto, (max-width: 589px) 100vw, 589px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">\u201eSeeadler\u201c, slika Christophera Ravea.<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vjerojatno naj\u010dudniji, mo\u017eda mo\u017eemo re\u0107i i najromanti\u010dniji, gusarski brod Velikog rata bio je \u201eSeeadler\u201c, trgova\u010dki jedrenjak \u017eeljeznog trupa, tipa windjammer. Osim tri jarbola na kojima je mogao razviti 2,600m\u00b2 jedara, imao je i pomo\u0107ni stroj koji je gonio brod maksimalnom brzinom od 9 \u010dvorova. Kapetan Felix von Luckner isplovio je 21. prosinca 1916., a putovanje je zavr\u0161ilo u ju\u017enom Pacifiku, na grebenima otoka Mopela, dijela oto\u010dnog lanca Dru\u0161tveni otoci, 2. kolovoza 1917. Tijekom krstarenja \u201eSeeadler\u201c je uni\u0161tio 16, uglavnom manjih, brodova sa ukupno 30,099BRT.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"620\" height=\"345\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/Seeadler-olupina.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-6771\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/Seeadler-olupina.jpg 620w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/Seeadler-olupina-300x167.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 620px) 100vw, 620px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Olupina \u201eSeeadlera\u201c, otok Mopela.<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U studenom 1916. na scenu je stupio i legendarni \u201eWolf\u201c, pod kapetanom fregate Karlom Augustom Nergerom. Brod je pre\u0161ao 100,000km u krstarenju od 451 dana, te se vratio u Kiel 24. velja\u010de 1918., sa 467 zarobljenika\/interniranih civila i zna\u010dajnim tovarom cinka, bakra, kakaa i drugih, putem oplja\u010dkanih, primarnih sirovina.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Me\u0111u \u201eWolfovim\u201c prisilnim putnicima na\u0161lo se i civila, poput \u017eene i k\u0107eri kapetana jedne od lovina, jedrenjaka \u201eBeluga\u201c. K\u0107i se zvala Anita, imala je \u0161est godina i bila je iznimno \u0161armantna, te su joj Nijemci, i drugi, spremno opra\u0161tali dje\u010dje svinjarije, iako je zbog njih zaradila nadimak \u201eBrodska kuga\u201c. Alternativno, \u201eSuna\u0161ce\u201c. \u010cesto se, pogotovo u tropima, \u0161uljala no\u0107u palubom i zaspale Nijemce \u0161kakljala po nosu komadom tkanine, dok ovi ne bi kihnuli i uz psovanje se probudili. Ukoliko je itko od posade i po\u017eelio kazniti deri\u0161te, nije se usu\u0111ivao, jer je djevoj\u010dica bila u izvrsnim odnosima s jednim od brodskih do\u010dasnika. Ukratko, svi koji su se na\u0161li na brodu mi\u0161ljenja su kako bi naporno putovanje bilo bez Anite nepodno\u0161ljivo. Ona je bila nepresu\u0161ni izvor veselja svim osu\u0111enicima na orahovu ljusku usred oceana.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"620\" height=\"390\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/wolf.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-6772\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/wolf.jpg 620w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/wolf-300x189.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 620px) 100vw, 620px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">\u201eWolf\u201c<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Unato\u010d tome \u0161to su njema\u010dki mornari prema zarobljenicima i civilima postupali d\u017eentlmenski, nisu imali previ\u0161e obzira prema brodovima koji su im poku\u0161ali umaknuti, bez obzira na ljude i\/ili materijale koje su prevozili. To je otkrio japanski brod \u201eHitachi Maru\u201c, putni\u010dko-teretni hibrid od 6,500BRT, koji se ne samo oglu\u0161io na poziv za zaustavljanje i hitac preko palube, ve\u0107 i otvorio vatru na njema\u010dki brod iz svojeg krmenog 57mm topa. Gusari su odgovorili nadmo\u0107nom paljbom, pogodili japanski brod i prisilili ga na zaustavljanje. Me\u0111u putnicima je zavladala panika i do\u0161lo je do nepotrebnog uni\u0161tavanja imovine i ozljeda. Unisono je mi\u0161ljenje bilo kako je sve to krivica kapetana Tomonage, koji je po\u010dinio samoubojstvo prije zavr\u0161etka krstarenja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eWolf\u201c je imao posebno velik politi\u010dki utjecaj u Australiji, koja je de facto bila nebranjenog akvatorija, jer su njezini brodovi bili u britanskim flotama, tisu\u0107ama milja udaljeni, iako je javnost uvjeravana u suprotno. Kad se gusar pojavio u australskim vodama i po\u010deo potapati brodove, vlada je pro\u0161irila dezinformaciju kako je rije\u010d o djelovanju njema\u010dkih sabotera. Istina bi dovela do logi\u010dnog pitanja o stanju obrane teritorijalnih voda, koje bi bilo krajnje neugodno za odgovorne u Melbourneu<a href=\"https:\/\/web.archive.org\/web\/20200723011426\/http:\/\/povijest.net\/2018\/?p=3843#_ftn3\">[3]<\/a> i Londonu. U kona\u010dnici, \u201eWolf\u201c je minama potopio 13, a direktnim napadom 14 trgova\u010dkih i dva ratna broda \u2013 ukupno, oko 110,000BRT. Kapetan Nerger je, sasvim zaslu\u017eeno, dobio najvi\u0161e odlikovanje, \u201ePour Le Merite\u201c.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"967\" height=\"714\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/wolf-karta.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-6773\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/wolf-karta.jpg 967w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/wolf-karta-768x567.jpg 768w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/wolf-karta-300x222.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 967px) 100vw, 967px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Karta \u201eWolfovog\u201c krstarenja.<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Povratkom \u201eWolfa\u201c u Njema\u010dku zavr\u0161ili su napori za rat protiv Antantine trgovine povr\u0161inskim brodovima. Posljednji udarac bio je rezerviran za podmornice, koje su i prije tog \u201eadministrativnog\u201c zavr\u0161etka povr\u0161inskog gusarenja prionule na posao, no podmorni\u010dka je flota bila nedostatna za zadatak, iako je nanijela neproporcionalno velike i ozbiljne gubitke neprijatelju, te je na kraju bila pora\u017eena. Pobjeda nad Njema\u010dkom u \u201eguerre de course\u201c omogu\u0107ila je Antanti sigurno prebacivanje ameri\u010dkih kontingenata i materijala u Europu, a to je naposljetku odlu\u010dilo rat.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Literatura<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u2013 Herwig, Holger H., \u201eLuxury\u201c Fleet: Imperial The German Navy 1888-1918, London, 1980.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u2013 Hoyt, Edwin P.,&nbsp;Kreuzerkrieg, World Publishing Co., 1968.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u2013 Trayes, Frederic G., Five Months on a German Raider, London, 1919.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u2013 The Amazing Cruise of the German Raider \u201eWolf\u201c, from the log of Cpt. Donaldson, SS \u201eMatunga\u201c, Sydney, 1918.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Internet<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">KM i \u201ecourse de guerre\u201c op\u0107enito:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><a href=\"https:\/\/web.archive.org\/web\/20200723011426\/http:\/\/www.german-navy.de\/hochseeflotte\/ships\/index.html\">http:\/\/www.german-navy.de\/hochseeflotte\/ships\/index.html<\/a><\/li>\n\n\n\n<li><a href=\"https:\/\/web.archive.org\/web\/20200723011426\/http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/German_commerce_raiders_in_World_War_I\">http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/German_commerce_raiders_in_World_War_I<\/a><\/li>\n\n\n\n<li><a href=\"https:\/\/web.archive.org\/web\/20200723011426\/http:\/\/ahoy.tk-jk.net\/macslog\/MaraudersoftheSea1GermanA.html\">http:\/\/ahoy.tk-jk.net\/macslog\/MaraudersoftheSea1GermanA.html<\/a><\/li>\n\n\n\n<li><a href=\"https:\/\/web.archive.org\/web\/20200723011426\/https:\/\/www.usnwc.edu\/getattachment\/cad6901d-2209-4200-925c-4660d4745eb1\/Maritime-Commerce-Warfare--The-Coercive-Response-o.aspx\">https:\/\/www.usnwc.edu\/getattachment\/cad6901d-2209-4200-925c-4660d4745eb1\/Maritime-Commerce-Warfare\u2013The-Coercive-Response-o.aspx<\/a><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Berlin:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><a href=\"https:\/\/web.archive.org\/web\/20200723011426\/http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/SMS_Berlin\">http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/SMS_Berlin<\/a><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Emden:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><a href=\"https:\/\/web.archive.org\/web\/20200723011426\/http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/SMS_Emden\">http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/SMS_Emden<\/a><\/li>\n\n\n\n<li><a href=\"https:\/\/web.archive.org\/web\/20200723011426\/http:\/\/militaryhistorynow.com\/2013\/05\/08\/the-kaisers-pirate-ship-the-unbelievable-voyage-of-the-sms-emden\/\">http:\/\/militaryhistorynow.com\/2013\/05\/08\/the-kaisers-pirate-ship-the-unbelievable-voyage-of-the-sms-emden\/<\/a><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Meteor:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><a href=\"https:\/\/web.archive.org\/web\/20200723011426\/http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/SMS_Meteor_%281903%29\">http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/SMS_Meteor_%281903%29<\/a><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">M\u00f6we:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><a href=\"https:\/\/web.archive.org\/web\/20200723011426\/http:\/\/ahoy.tk-jk.net\/MaraudersWW1\/Moewe.html\">http:\/\/ahoy.tk-jk.net\/MaraudersWW1\/Moewe.html<\/a><\/li>\n\n\n\n<li><a href=\"https:\/\/web.archive.org\/web\/20200723011426\/http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/SMS_M%C3%B6we\">http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/SMS_M%C3%B6we<\/a><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prinz Eitel Friedirech:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><a href=\"https:\/\/web.archive.org\/web\/20200723011426\/http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/SS_Prinz_Eitel_Friedrich_%281904%29\">http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/SS_Prinz_Eitel_Friedrich_%281904%29<\/a><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Seeadler:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><a href=\"https:\/\/web.archive.org\/web\/20200723011426\/http:\/\/www.smsmoewe.com\/ships\/smsms78.htm\">http:\/\/www.smsmoewe.com\/ships\/smsms78.htm<\/a><\/li>\n\n\n\n<li><a href=\"https:\/\/web.archive.org\/web\/20200723011426\/http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/SMS_Seeadler_%281878%29\">http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/SMS_Seeadler_%281878%29<\/a><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Wolf:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/web.archive.org\/web\/20200723011426\/http:\/\/trove.nla.gov.au\/ndp\/del\/article\/73720994\">http:\/\/trove.nla.gov.au\/ndp\/del\/article\/73720994<\/a><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><a href=\"https:\/\/web.archive.org\/web\/20200723011426\/http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/SMS_Wolf_%281913%29\">http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/SMS_Wolf_%281913%29<\/a><\/li>\n\n\n\n<li><a href=\"https:\/\/web.archive.org\/web\/20200723011426\/http:\/\/vimeo.com\/11044511\">http:\/\/vimeo.com\/11044511<\/a><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Bilje\u0161ke:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/web.archive.org\/web\/20200723011426\/http:\/\/povijest.net\/2018\/?p=3843#_ftnref1\">[1]<\/a> Trgova\u010dki rat. Engleski izraz je \u201ecommerce raiding\u201c, a njema\u010dki \u201eder Handelskrieg\u201c. (op. a.)<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/web.archive.org\/web\/20200723011426\/http:\/\/povijest.net\/2018\/?p=3843#_ftnref2\">[2]<\/a> Gironde je u\u0161\u0107e u JZ Francuskoj, nastalo spajanjem donjih tokova rijeka Garonne i Dordogne. (op. a.)<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/web.archive.org\/web\/20200723011426\/http:\/\/povijest.net\/2018\/?p=3843#_ftnref3\">[3]<\/a> Melbourne je bio privremeni glavni grad Australije u razdoblju 1901.-1927., kad je to postala Canberra. (op. a.)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Odmah po izbijanju I. svjetskog rata, Njema\u010dka je u poku\u0161aju pariranja tradicionalnoj pomorskoj supersili, Velikoj Britaniji, pribjegla \u201eguerre de course\u201c, ratu protiv trgova\u010dke mornarice[1]. Ve\u0107ina jedinica Carske mornarice (Kaiserliche Marine; KM) dostupnih za trgova\u010dki rat stradala je nedugo po izbijanju neprijateljstava, pa se ova morala uvelike osloniti na konvertirane putni\u010dke i trgova\u010dke brodove koji su [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":29,"featured_media":6760,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[28],"tags":[],"class_list":["post-6759","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vojna-povijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6759","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/29"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6759"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6759\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6774,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6759\/revisions\/6774"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6760"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6759"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6759"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6759"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}