{"id":6742,"date":"2012-04-11T22:16:00","date_gmt":"2012-04-11T20:16:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=6742"},"modified":"2026-11-15T22:25:08","modified_gmt":"2026-11-15T21:25:08","slug":"bitka-kod-hampton-roadsa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2012\/bitka-kod-hampton-roadsa\/","title":{"rendered":"Bitka kod Hampton Roadsa"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U o\u017eujku 1862. na sidri\u0161tu Hampton Roads, u blizini Norfolka (Virginia), dogodila se revolucija pomorskog ratovanja, uzrokovana sukobom dviju oklopnja\u010da \u2013 ju\u017enja\u010dke \u201eVirginie\u201c i sjevernja\u010dkog \u201eMonitora\u201c. Taj je boj bio relativno neva\u017ean za ishod Ameri\u010dkog gra\u0111anskog rata, ali od iznimne va\u017enosti za ratne mornarice industrijskog svijeta. Bio je to prvi okr\u0161aj oklopnja\u010da koji je, za njih, zavr\u0161io nerije\u0161eno. Gubitnik je bio drveni ratni brod \u010dija je milenijska vladavina zavr\u0161ila na Hampton Roadsu, pod oklopnim pram\u010danim kljunom i topovima \u201eVirginie\u201c.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ameri\u010dki gra\u0111anski rat bio je prvi moderni oru\u017eani sukob iznimno velikog utjecaja tehnologije, odnosno njenog napretka, te masovnom i rasprostranjenom (barem u slu\u010daju Unije) kori\u0161tenju tehni\u010dkih naprava za prevladavanje geografskih barijera, kao i ograni\u010denosti ljudske, zapre\u017ene i snage prirodnih elemenata. Obje su mornarice bile sklone inovacijama i eksperimentiranju, iako je u njihovom slu\u010daju to bio prvenstveno rezultat ratnih potreba, a ne pomno razra\u0111enog planskog rada. Konfederacija je trebala sredstvo za razbijanje pomorske blokade, a Unija, nakon saznanja o po\u010detku gradnje \u201eVirginie\u201c, protusredstvo. Iako je Ameri\u010dka ratna mornarica (USN) u razdoblju prije rata [djelomi\u010dno] implementirala dostignu\u0107a poput parnog stroja, vijka, \u017elijebljenih topova, koni\u010dnih projektila itd., nije se previ\u0161e razmi\u0161ljalo o uvo\u0111enju novih klasa brodova poput britanskih i francuskih parnih oklopnja\u010da[1]. Ukoliko su, rije\u010dima Benjamina Disraelija, oklopnja\u010de usidrene me\u0111u drvenim brodovima izgledale poput \u201ezmija me\u0111u ze\u010devima\u201c[2], tada su brodovi kojima su u po\u010detkom rata raspolagale Unija i Konfederacija bili glodavci.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zara\u0107ene su strane bile svjesne va\u017enosti trgova\u010dkih kontakata sa Europom[3] za ratne napore i obje su znale da bi ona koja prva u borbu uvede oklopnja\u010de mogla izvojevati odlu\u010duju\u0107u pobjedu u tom, izuzetno va\u017enom, segmentu rata. Igrom slu\u010daja, obje su mornarice bacile svoje adute na stol istovremeno, 8.-9. o\u017eujka 1862., na sidri\u0161tu Hampton Roads.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">BLOKADA NORFOLKA<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Od samog po\u010detka rata sjevernja\u010dka je mornarica provodila blokadu ju\u017enja\u010dkih luka, ostvariv\u0161i vidljive uspjehe. Obujam prekomorske trgova\u010dke aktivnosti ju\u017enih dr\u017eava pao je za 60%-70% u odnosu na predratno razdoblje, stvaraju\u0107i Konfederaciji velike probleme pri nabavi nu\u017enih ratnih oru\u0111a i sirovina. Konfederati se blokadi nisu mogli suprotstaviti zbog malobrojnosti flote[4] koja bi, u slu\u010daju sukoba, zasigurno bila potu\u010dena. Jedino sredstvo koje im je preostalo bilo je probijanje blokade manjim, brzim brodovima (eng. blockade runners). Iako je u prvoj fazi rata 5 od 6 takvih brodova uspijevalo probiti blokadu (kasnije 2 od 3, kona\u010dno 1 od 2), koli\u010dina esencijalnog ratnog materijala koju su mogli dopremiti bila je nedostatna.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ju\u017enja\u010dke je neda\u0107e pove\u0107avao relativno malen broj luka sa razvijenom okolnom prometnom infrastrukturom koja bi omogu\u0107ila brz prijevoz materijala na daljnja odredi\u0161ta. Luka Norfolk bila je jedna od takvih, te je od 27. travnja 1861. privukla odgovaraju\u0107u pa\u017enju kontingenta unionisti\u010dkih plovila. Neke od najboljih jedinica sjevernja\u010dke flote odr\u017eavale su blokadu Norfolka ne samo zbog privredne va\u017enosti, ve\u0107 i zbog njegovog vrhunskog arsenala koji je velikim kapacitetom proizvodnje ratnih brodova predstavljao potencijalnu prijetnju unionisti\u010dkoj blokadi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tijekom druge polovine travnja 1861. konfederalne su postrojbe zaprijetile norfol\u0161kom arsenalu Gosport Navy Yard u Portsmouthu, na \u0161to je zapovjednik baze zapovjedio uni\u0161tavanje brodova na remontu, suhih dokova i ostalih brodogradili\u0161nih i lu\u010dkih postrojenja. Unionisti su spalili devet brodova, me\u0111u njima i parnu fregatu USS \u201eMerrimack\u201c, ali su uni\u0161tavanje postrojenja obavili povr\u0161no \u0161to je Ju\u017enjacima omogu\u0107ilo da ih u vrlo kratkom razdoblju poprave i zapo\u010dnu koristiti. Bez ispaljenog hica Konfederacija je pribavila brodogradili\u0161te svjetske klase, veliku zalihu streljiva i vi\u0161e od 1.200 neo\u0161te\u0107enih topova[5]! Unato\u010d iznimnom plijenu, pro\u0107i \u0107e skoro \u010ditava godina prije negoli proizvedu sredstvo sposobno za borbu protiv blokade.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">USS \u201eMERRIMACK\u201c POSTAJE CSS \u201eVIRGINIA\u201c<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">O\u010dajni\u010dki \u017eele\u0107i popraviti ju\u017enja\u010dki paritet na moru zapovjednik baze, komodor[6] French Forrest, uspijeva 30. svibnja 1861. sa plitkog dna podi\u0107i fregatu \u201eMerrimack\u201c, na njegovo zadovoljstvo obnovljivu, i otpremiti ju u suhi dok. Trup je izgorio do vodene linije, no strojevi su ostali upotrebljivi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ispravno ocjenjuju\u0107i kako je jedina prednost koju mogu ostvariti nad protivnicima tehnolo\u0161ka[7], Ju\u017enjaci su odlu\u010dili brod nanovo izgraditi kao oklopnja\u010du naoru\u017eanu u\u017elijebljenim topovima i kljunom za probijanje [brodova], prema nacrtu pripadnika Konfederalne ratne mornarice (CSN) poru\u010dnika Johna M. Brookea. Njegov je nacrt dobio prvenstvo pred onim poru\u010dnika Johna L. Portera, no Porter je, kao \u0161kolovani brodograditelj, nadgledao \u010ditav postupak obnove i konverzije fregate. Brooke je bio zadu\u017een za oklopno oplo\u010denje i naoru\u017eanje, dok je odgovornost za parne strojeve snosio William P. Williamson, glavni strojar CSN.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"550\" height=\"272\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/CSS_Virginia.jpg\" alt=\"CSS Virginia\n\" class=\"wp-image-6745\"\/><figcaption class=\"wp-element-caption\">CSS Virginia<br><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Radovi su zapo\u010deli odmah nakon \u0161to je plan za konverziju \u201eMerrimacka\u201c usvojen i odobren 11. srpnja 1861. Najve\u0107i dio radova oko obnove trupa i strojeva obavljao se u Norfolku, dok su oklopne plo\u010de izra\u0111ene u Richmondu, u postrojenju Tredegar Iron Works[8]. Kazamat je bio izgra\u0111en od dva sloja hrastovih i borovih greda, ukupne \u0161irine 60cm. Povrh drvene gra\u0111e postavljena su dva sloja \u017eeljeznih plo\u010da debljine 51mm, isko\u0161enih pod kutom od 36\u00b0 prema unutra kako bi se pospje\u0161io riko\u0161e projektila.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Brod je imao 14 topovskih vrata: po \u010detiri na svakom boku i po tri na pramcu i krmi. \u0160to se naoru\u017eanja ti\u010de, Brooke je izradio nacrte za dva tipa topova u\u017elijebljenih cijevi, nazvanih Brooke rifle[9]. Ostali su bili standardni Dahlgreni[10] glatkih cijevi. Brod je u bitku nosio 10 topova[11]: na pramcu i krmi po jedan rotiraju\u0107i (eng. pivot gun) Brooke kalibra 178mm, svaki sa po troja raspolo\u017eiva vrata (jedna po sredi\u0161njoj brodskoj osi i dvoja pod kutom od 45\u00b0 u odnosu na nju); i po \u010detiri 229mm Dahlgrena glatkih cijevi na bokovima, s tim da su dva u sredi\u0161njem dijelu broda, najbli\u017ea kotlovima, bila prilago\u0111ena ispaljivanju zapaljivih projektila. Jo\u0161 je jedno oru\u017eje bilo na provi, sakriveno oko pola metra ispod vode. Bio je to podsjetnik na antiku \u2013 oko 700 kila te\u017eak \u017eeljezni kljun duljine 60 centimetara. Bio je prvenstveno namijenjen borbi protiv neprijateljske oklopnja\u010de, poka\u017ee li se topovska paljba neu\u010dinkovitom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u017deljezno oplo\u010denje je toliko opteretilo konstrukciju da je po zavr\u0161etku izgradnje oklopnja\u010da imala oko 1.000 tona ve\u0107u istisninu (4.100-4.300t) od prvobitne drvene fregate (3.200t). To je bilo skop\u010dano s problemom pogona, jer parni strojevi, iako nakon generalnog remonta bolji no za slu\u017ebe na \u201eMerrimacku\u201c, nisu mogli prete\u0161ko, duboko uronjeno plovilo tjerati maksimalnom brzinom ve\u0107om od 7-8 \u010dvorova, dok mu je uobi\u010dajena, krstare\u0107a brzina iznosila 5-6 \u010dvorova. Neadekvatni strojevi nisu doprinijeli manevarskim karakteristikama plovila \u010diji je radijus okreta bio oko 1.600 metara, dok mu je za opisivanje punog kruga trebalo nekih 50 minuta. Duljina broda iznosila je 84, \u0161irina 15,5, a gaz 6,5 metara. Zbog svoje lo\u0161e plovnosti kategoriziran je kao plovilo za lu\u010dku obranu, nepogodno za slu\u017ebu na otvorenom moru. Posada se sastojala od 19 \u010dasnika i 311 do\u010dasnika i mornara koji su boravili, radili i borili se u mra\u010dnim, vla\u017enim i slabo zra\u010denim prostorijama, \u010desto uz vru\u0107inu od neugodnih 30-33\u00b0 Celzija.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Unato\u010d svim nedostacima bio je to sna\u017ean brod, me\u0111u prvima svoje vrste u svijetu i bez dostojnog protivnika me\u0111u sjevernja\u010dkim brodovima u blokadi Norfolka. Sve su to bili razlozi zbog kojih ga je komodor Franklin Buchanan, zapovjednik vriginijske mornarice, odabrao za svoj zapovjedni brod, a unionisti\u010dku flotu kod Hampton Roadsa za svoju prvu \u017ertvu.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">USS \u201eMONITOR\u201c<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Saznav\u0161i da Konfederacija gradi oklopnja\u010du Sjevernjaci su ostali zate\u010deni. Jedini im je izbor bio hitna izrada vlastite oklopnja\u010de, jer ve\u0107 su kasnili tri mjeseca za suparnicima! Ministar mornarice Gideon Wells osnovao je u kolovozu Odbor za oklopnja\u010de koji je trebao provesti natje\u010daj i odabrati najbolju ponudu. Iako je nakon pregleda prispjelih radova ve\u0107ina \u010dlanova Odbora bila sklona konvencionalnim rje\u0161enjima, naposljetku je pobijedio neortodoksni nacrt \u0161vedskog konstruktora Johna Ericssona, uvelike zbog kratkog, stodvadesetdnevnog roka izgradnje.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"550\" height=\"321\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/USS_Monitor_poprecni_presjek.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-6747\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/USS_Monitor_poprecni_presjek.jpg 550w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/USS_Monitor_poprecni_presjek-300x175.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 550px) 100vw, 550px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">USS Monitor popre\u010dni presjek trupa i kupole<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Plovilo je imalo gornju i donju palubu. Gornja je bila odozgo oklopljena \u017eeljeznim plo\u010dama debljine 2,5cm, a postrance debljine 12,5cm, pri\u010dvr\u0161\u0107enim na tijelo od hrastovine i borovine. Za ono doba najneobi\u010dniji dio broda bilo je ku\u0107i\u0161te naoru\u017eanja koje se sastojalo od dva 280mm Dahlgrena, smje\u0161tenih paralelno u oklopnoj kupoli. Kupola se mogla okretati, daju\u0107i topovima polje vatre od skoro 360o[12], a bila je za\u0161ti\u0107ena \u017eeljeznim plo\u010dama debljine 20cm. Na donjoj su palubi, za\u0161ti\u0107enoj sa 16mm oklopa, bili smje\u0161teni parni strojevi i ve\u0107ina posade. Jedina slaba strana broda bila je [oklopljena] kormilarova ku\u0107ica, izlo\u017eena na najve\u0107im dijelom uronjenom pramcu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u010citava donja paluba nalazila se ispod vodene linije, kao i ve\u0107i dio gornje, pru\u017eaju\u0107i neprijatelju razmjerno malu metu. Lo\u0161a strana takvog rje\u0161enja bila je izrazito slaba plovnost zbog koje je \u201eMonitor\u201c, poput \u201eVirginie\u201c, bio nepogodan za slu\u017ebu na otvorenom moru. Duljina broda iznosila je 52m, \u0161irina 12,5m, a gaz 3,2 metra. Posada se sastojala od 13 \u010dasnika i 36 do\u010dasnika i mornara. Maksimalna brzina broda iznosila je 8 \u010dvorova, kao i kod ju\u017enja\u010dkog parnjaka, no za razliku od njega, \u201eMonitor\u201c je zbog manjih dimenzija bio znatno [p]okretniji, \u0161to \u0107e u predstoje\u0107em okr\u0161aju prili\u010dno frustrirati neprijatelja. Oklopnja\u010da je porinuta 30. sije\u010dnja, a stavljena u slu\u017ebu 25. velja\u010de 1862. pod zapovjedni\u0161tvom poru\u010dnika Johna L. Wordena.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eMonitor\u201c je 8. o\u017eujka uve\u010der doplovio na sidri\u0161te Hampton Roads nakon opasnog putovanja na kojem je gotovo potonuo pod udarima valova. Doznav\u0161i za te\u017eak poraz koji je floti tijekom dana nanijela ju\u017enja\u010dka oklopnja\u010da, posada se temeljito pripremila za sutra\u0161nju borbu i po\u017eurila uhvatiti ne\u0161to prijeko potrebnog sna.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"550\" height=\"382\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/monitor_merrimac.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-6749\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/monitor_merrimac.jpg 550w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/monitor_merrimac-300x208.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 550px) 100vw, 550px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Virginia i Monitor izmjenjuju plotune<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">CSS \u201eVIRGINIA\u201c NAPADA<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ujutro 8. o\u017eujka 1862. CSS \u201eVirginia\u201c krenula je na \u201eprobnu borbu\u201c protiv blokiraju\u0107e sjevernja\u010dke flote kod Hampton Roadsa. Bilo je jo\u0161 sitnica koje je trebalo dotjerati, no oklopnja\u010da je bila borbeno spremna, a situacija je zahtijevala njezin \u0161to skoriji anga\u017eman. Problemi koje je stvarala odsje\u010denost Norfolka od oceanskih trgova\u010dkih putova bili su toliko ozbiljni da je komodor, iznerviran ka\u0161njenjem po\u0161iljke baruta, bio spreman napasti koriste\u0107i samo \u017eeljezni kljun. Zahvaljuju\u0107i prispije\u0107u baruta u posljednji tren \u201eVirginia\u201c nije morala praznih topova krenuti na svoje vatreno kr\u0161tenje.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"550\" height=\"285\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/USS_Monitor_na_moru.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-6751\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/USS_Monitor_na_moru.jpg 550w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/USS_Monitor_na_moru-300x155.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 550px) 100vw, 550px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">USS Monitor na moru<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Posada je bila u bla\u017eenom neznanju o misiji u koju su se otisnuli, a me\u0111u prvima koji je saznao o \u010demu se radi bio je glavni strojar H. A. Ramsey. Ubrzo nakon polaska komodor Buchanan ga je pozvao i objasnio: \u201eZabit \u0107u se u \u201eCumberland\u201c. Re\u010deno mi je da ima nove u\u017elijebljene topove, jedine kojih se moramo bojati u \u010ditavoj floti. \u010cim dosegnemo Roads i\u0107i \u0107u ravno na nj i probiti ga. U kakvom su stanju va\u0161i strojevi? \u2026 Treba li ih ispitati probnom vo\u017enjom?\u201c, na \u0161to mu je Ramsey u istom stilu odgovorio kako imaju \u201enekih deset milja do Roadsa\u201c, \u0161to \u0107e biti \u201ezadovoljavaju\u0107a probna vo\u017enja\u201c[13]. \u201eVirginiu\u201c je u bitku pratilo i nekoliko manjih brodova: CSS \u201eRaleigh\u201c; \u201eBeaufort\u201c; \u201ePatrick Henry\u201c; \u201eJamestown\u201c; i CSS \u201eTeaser\u201c sa ukupno 19 topova raznih tipova i kalibara. Osim \u0161to su podigli broj ju\u017enja\u010dkih topova za 190%, ti su brodovi predstavljali pet dodatnih prijetnji, odnosno meta koje \u0107e privu\u0107i dio neprijateljske paljbe i time smanjiti pritisak na oklopnja\u010du.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"579\" height=\"720\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/hampton-roads-march-8-9-824x1024-1-579x720.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-6752\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/hampton-roads-march-8-9-824x1024-1-579x720.jpg 579w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/hampton-roads-march-8-9-824x1024-1-241x300.jpg 241w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/hampton-roads-march-8-9-824x1024-1-768x954.jpg 768w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/hampton-roads-march-8-9-824x1024-1.jpg 824w\" sizes=\"auto, (max-width: 579px) 100vw, 579px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Shema bitke kod Hampton Roads (klikni za punu veli\u010dinu)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Unija je 8. o\u017eujka imala na sidri\u0161tu H. Roads pet brodova iz sastava \u201eSjevernoatlantskog blokiraju\u0107eg eskadrona\u201c: bojni slup USS \u201eCumberland\u201c i fregatu \u201eCongress\u201c u kanalu kod lokaliteta Newport News; a fregatu USS \u201eSt. Lawrence\u201c, te parne fregate \u201eRoanoke\u201c i \u201eMinnesota\u201c u blizini utvrde Monroe. Posljednje tri jedinice zapo\u010dele su s prili\u010dno trapavim manevriranjem \u010dim se ju\u017enja\u010dka grupacija pojavila i, ubrzo se nasukav\u0161i, li\u0161ile Uniju 142 topa sa koliko su ukupno raspolagale. Preostala su dva broda zajedno imala 76 topova, a podr\u0161ku im je davala i kopnena artiljerija. Vatrena je premo\u0107 o\u010dito bila na strani Unije, no ne i tehnolo\u0161ka, \u0161to \u0107e biti glavna karakteristika prvog dana bitke.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za sjevernja\u010dke je mornare to bio jo\u0161 jedan dosadan dan na du\u017enosti. Rutina brodskog \u017eivota odvijala se monotonom predvidivo\u0161\u0107u sve dok se oko 13:45 nije pojavio konfederalni pomorski odred predvo\u0111en \u201eVirginiom\u201c. Zapovjednik \u201eSjevernoatlantskog blokiraju\u0107eg eskadrona\u201c komodor Goldsborough je, znaju\u0107i za konverziju \u201eMerrimacka\u201c u oklopnja\u010du, osmislio plan za raspored brodova kojim bi neprijateljsku jedinicu uhvatio u \u010detverostranu unakrsnu vatru, no kako je ba\u0161 tog klju\u010dnog dana bio odsutan provedba je zakazala, a jedan od razloga bio je i taj \u0161to je v.d. zapovjednika odreda ostao nasukan na USS \u201eRoanokeu\u201c i tako sprije\u010den u vo\u0111enju bitke. Unionisti\u010dke jedinice stupile su u borbu odlu\u010dno, no posve nekoordinirano \u0161to je neprijatelju omogu\u0107ilo da se obra\u010duna svakim brodom posebno, umjesto da se sukobi sa svih pet brodova odjednom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ne obra\u0107aju\u0107i pa\u017enju na sve gu\u0161\u0107e neprijateljske projektile \u201eVirginia\u201c se punom parom ustremila na USS \u201eCumberland\u201c i probila ga u sudaru svojim oklopnim kljunom. \u0160kripanje i prasak drvenih greda izdigli su se nad kakofonijom bitke, \u0161alju\u0107i \u017emarce strave niz ki\u010dmu svakog mornara koji ih je \u010duo. Samo petnaest minuta po po\u010detku okr\u0161aja Unionisti su izgubili jedini brod \u010diji su topovi, eventualno, mogli nauditi oklopnja\u010di. \u201eCumberland\u201c je brzo tonuo, \u010ditavo vrijeme prkosno ispaljuju\u0107i plotune, a za sobom je odvukao 121 od 400 \u010dlanova posade. Jedina \u0161teta na \u201eVirginiji\u201c bio je gubitak kljuna, koji se odlomio pri srazu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Buchanan se potom bacio na novu \u017ertvu \u2013 USS \u201eCongress\u201c. Vidjev\u0161i \u0161to se dogodilo \u201eCumberlandu\u201c, kapetan \u201eCongressa\u201c je odlu\u010dio pobje\u0107i u pli\u0107ak, van dohvata ju\u017enja\u010dkog kljuna, no nasukao se na podvodni pje\u0161\u010dani sprud i beznadno zapeo u rije\u010dnom mulju. Unionisti su bezuspje\u0161no poku\u0161ali olak\u0161ati brod bacanjem svih nepotrebnih stvari, no uskoro su se na\u0161li pod vatrom nadmo\u0107nog neprijatelja i prisiljeni prihvatiti borbu hrabro odolijevali \u010ditavih devedeset minuta. Naposljetku, te\u0161ko o\u0161te\u0107en ju\u017enja\u010dkom vatrom, \u201eCongress\u201c je istaknuo bijelu zastavu na \u0161to su mu pri\u0161li CSS \u201eRaleigh\u201c i \u201eBeaufort\u201c kako bi prihvatili zarobljenike i preuzeli brod. Prema Buchananovom izvje\u0161\u0107u[14], u tom su trenutku Unionisti s \u201eCongressa\u201c i obale izdajni\u010dki otvorili vatru. Vidjev\u0161i kako je neprijateljevo nepo\u0161tivanje bijele zastave dovelo do \u017ertava me\u0111u posadama dvaju njegovih brodova komodor Buchanan, i sam ranjen pu\u0161\u010danim zrnom, zapovijeda uni\u0161tenje \u201eCongressa\u201c zapaljivim projektilima[15]. Brod se uskoro pretvorio u buktinju, a \u201eVirginia\u201c se okrenula tre\u0107oj \u017ertvi \u2013 USS \u201eMinnesoti\u201c koja se, \u017eure\u0107i u bitku, nasukala. Brod je pretrpio umjerena o\u0161te\u0107ena od ju\u017enja\u010dke paljbe, no spasile su ga nastupaju\u0107a oseka, natjerav\u0161i \u201eVirginiu\u201c u dublje vode van efektivnog dometa topova, i no\u0107, onemogu\u0107iv\u0161i ostatku konfederalne flote precizno ga\u0111anje. U takvim su okolnostima Ju\u017enjaci prekinuli borbu, usidrili se kod rta Sewell pod kontrolom prijateljskih trupa i po\u010deli s nu\u017enim popravcima.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"550\" height=\"345\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/Virginia_potapa_Cumberland.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-6754\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/Virginia_potapa_Cumberland.jpg 550w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/Virginia_potapa_Cumberland-300x188.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 550px) 100vw, 550px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Virginia potapa Cumberland<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rezultat prvog dana borbe bio je za Ju\u017enjake izvrstan. Nasuprot vi\u0161e od 350 onesposobljenih neprijatelja, njihovi su gubici iznosili 24 mornara. Nasuprot dvama o\u0161te\u0107enim topovima \u201eVirginie\u201c i nekolikim olabavjelim oklopnim plo\u010dama, Sjevernjaci su izgubili dva broda, dok su tri bila nasukana i osu\u0111ena na bespomo\u0107no \u010dekanje jutra i uni\u0161tenja\u2026<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">DVOBOJ OKLOPNJA\u010cA<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Budu\u0107i da je komodor Buchanan bio ranjen, zapovjedni\u0161tvo nad \u201eVirginiom\u201c preuzeo je prvi \u010dasnik, poru\u010dnik Catesby Ap. Roger Jones, koji se tijekom borbe 8. o\u017eujka pokazao hladnokrvnim i britkim[16] vo\u0111om. Deveti o\u017eujka oko osam sati ujutro ju\u017enja\u010dka se eskadra[17] zaputila na H. Roads kako bi zavr\u0161ila uni\u0161tavanje nasukanih neprijateljskih jedinica. Prva na redu bila je ve\u0107 na\u010deta \u201eMinnesota\u201c. \u201eVirginia\u201c se prema njoj i uputila, kad joj je put preprije\u010dilo \u010dudnovato plovilo koje su Ju\u017enjaci isprva smatrali remontnom splavi natovarenom o\u0161te\u0107enim parnim kotlom iz fregate. Prvi plotun \u201eVirginie\u201c bio je usmjeren na to plovilo, no proma\u0161io je i pogodio \u201eMinnesotu\u201c smje\u0161tenu u produ\u017eetku linije paljbe. Drugi je plotun pogodio \u201eMonitor\u201c direktno u oklopnu kupolu (\u201eparni kotao\u201c) ne prouzro\u010div\u0161i o\u0161te\u0107enja. Posada \u201eVirginie\u201c shvatila je kako se namjerila na ravnopravnog protivnika.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Uskoro su oklopnja\u010de po\u010dele kru\u017eiti jedna oko druge, izmjenjuju\u0107i salve. Takvo je manevriranje vi\u0161e odgovaralo sjevernja\u010dkoj, okretnijoj od 32 metra dulje i 3 metra \u0161ire \u201eVirginie\u201c. S druge strane, Ju\u017enjaci su imali vi\u0161e topova i mogli su ispaliti plotun svakih pet, nasuprot sjevernja\u010dkih osam minuta. Iako su obje strane nastojale, i uspijevale, iskoristiti svoje prednosti, ni jednoj nije polazilo za rukom ozbiljno nauditi protivniku. \u201eMonitor\u201c je nakratko dobio priliku kad je \u201eVirginia\u201c naletjela na pli\u0107ak i privremeno se nasukala. Ina\u010de uronjena, neoklopljena prova izdigla se iz vode pru\u017eaju\u0107i izvrsnu \u201emekanu\u201c metu \u201eMonitorovim\u201c topovima. Na ju\u017enja\u010dku sre\u0107u, sjevernja\u010dka je oklopnja\u010da u tom trenutku bila umjereno udaljena, a poru\u010dnik Worden nije odmah uo\u010dio njihovu nevolju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u017dele\u0107i se \u010dim prije izvu\u0107i iz opasne situacije Ju\u017enjaci su osim ugljena nalo\u017eili i sav brzo goru\u0107i materijal koji su prona\u0161li, di\u017eu\u0107i tlak u kotlovima do to\u010dke eksplozije. Rizik se isplatio! \u201eVirginia\u201c se polako odsukala, a potom punom parom krenula na \u201eMonitor\u201c. Jones je odlu\u010dio zabiti se u neprijatelja, usprkos gubitku kljuna prethodnog dana, odlu\u010dan okon\u010dati s uzaludnim prepucavanjem. Zahvaljuju\u0107i tromosti \u201eVirginie\u201c udarac je samo okrznuo \u201eMonitor\u201c, no, gurnuv\u0161i ga ustranu, otvorio Ju\u017enjacima put ka drvenoj \u201eMinnesoti\u201c! Oni su usmjerili vatru na nasukanu fregatu, \u017eele\u0107i dovr\u0161iti posao, ali \u201eMonitor\u201c se vratio u igru juri\u0161om na krmu ju\u017enja\u010dkog plovila. \u010cistom [ne]sre\u0107om, nekoliko sekunda prije udara zaglavilo mu se kormilo i \u201eMonitor\u201c je proma\u0161io krmu neprijateljskog broda za nekoliko metara. Ju\u017enjaci su iskoristili priliku i sa dvadesetak metara uputili precizan hitac krmenim topom u kormilarevu ku\u0107icu, onesposobiv\u0161i poru\u010dnika Wordena.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"550\" height=\"323\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/bitka_oklopnjaca.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-6756\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/bitka_oklopnjaca.jpg 550w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/bitka_oklopnjaca-300x176.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 550px) 100vw, 550px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Niz slijede\u0107ih doga\u0111aja obje su strane krivo protuma\u010dile, svojataju\u0107i pobjedu. Po uni\u0161tenju kormilareve ku\u0107ice i ranjavanju zapovjednika \u201eMonitor\u201c se nakratko povukao iz borbe kako bi posada procijenila \u0161tetu i sredila redove, a Konfederati su taj potez protuma\u010dili kao bijeg. Jones se, napokon, \u017eelio obra\u010dunati s \u201eMinnesotom\u201c, no kormilar ga je upozorio na nastupaju\u0107u oseku i nemogu\u0107nost pribli\u017eavanja nasukanom brodu, \u010dime je ju\u017enja\u010dka oklopnja\u010da ostala na rubu efektivnog dometa. Povrh toga, neki od prate\u0107ih brodova su, kao i sama oklopnja\u010da, pretrpjeli o\u0161te\u0107enja koja su zahtijevala popravak u brodogradili\u0161tu, a paljba sjevernja\u010dkih kopnenih bitnica nije situaciju \u010dinila podno\u0161ljivijom. U takvim se okolnostima Jones, zadovoljan polu\u010denom pobjedom, odlu\u010dio vratiti u Portsmouth.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na drugoj je strani \u201eMonitor\u201c, sada pod zapovjedni\u0161tvom I. \u010dasnika Samuela D. Greena, zapo\u010deo sa zaokretom koji \u0107e ga vratiti u borbu. Vidjev\u0161i ju\u017enja\u010dki odred u odlasku Green je zaklju\u010dio kako se neprijatelj povla\u010di, te i sam proglasio pobjedu, jer \u201eMonitor\u201c je ispunio zada\u0107u \u2013 za\u0161titio je drvene brodove i otjerao neprijateljsku oklopnja\u010du\u2026<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">ZAKLJU\u010cAK<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Osmi o\u017eujka 1862. \u201eVirginia\u201c je poslala drveni ratni brod u povijest. Idu\u0107eg je dana \u201eMonitor\u201c, svojom strojno okretanom oklopnom kupolom, poslao u povijest njezinu konvencionalnu konstrukciju i postao ne samo jedan od dva broda \u010dije su klase nazvane njihovim imenima[18], ve\u0107 i revolucionarni primjer slije\u0111en do dana\u0161njih dana.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bitka kod Hampton Roadsa imala je klju\u010dan utjecaj na promjene koje su zahvatile mornarice, u prvom redu ameri\u010dku i britansku, u posljednjoj \u010detvrtini XIX. stolje\u0107a, najavljuju\u0107i eru dreadnaughta, bojnih brodova i krsta\u0161a, krstarica i razara\u010da, te, u kona\u010dnici, modernog pomorskog ratovanja. Ona je predstavljala diskontinuitet u vojno-pomorskoj misli i praksi, potaknut prvenstveno uporabom suvremene tehnologije i novih tehni\u010dkih rje\u0161enja. Posljedica prvog sukoba dvaju oklopljenih brodova bila je naprasna globalna promjena tehnologije izrade ratnih brodova i njihova naoru\u017eanja, organizacije mornarica, operativnih koncepata, bojnih taktika i edukacijskih curriculuma mornari\u010dkih \u010dasnika.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"550\" height=\"408\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/USS_Monitor_tone.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-6757\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/USS_Monitor_tone.jpg 550w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/USS_Monitor_tone-300x223.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 550px) 100vw, 550px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Monitor tone u oluji<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eKrivci\u201c za tu kolosalnu promjenu neslavno su zavr\u0161ili. \u201eVirginia\u201c je uni\u0161tena 11. svibnja 1862., nakon sjevernja\u010dkog osvajanja Norfolka u sklopu Peninsular Campaign[19]. Budu\u0107i da je brod bio nepogodan za plovidbu Atlantikom, a preduboka gaza za povla\u010denje rijekom James, posljednji zapovjednik, komodor Josiah Tattnall, zapovjedio je da se topovi uklone, a brod minira. Zbog toga je zavr\u0161io na vojnom sudu kojem je uspje\u0161no dokazao ispravnost svog postupka i bio oslobo\u0111en svih optu\u017eaba.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eMonitor\u201c je potonuo u oluji 31. prosinca 1862., povukav\u0161i na dno 16 \u010dlanova posade. Godine 1973. otkriveno je po\u010divali\u0161te broda, tridesetak kilometara od rta Hatteras (North Caroline), a u kolovozu 2002. izva\u0111ena je njegova revolucionarna topovska kupola. U njoj su prona\u0111eni ostaci dvojice mornara, a postupak njihove identifikacije jo\u0161 je u tijeku. Mjesto po\u010divali\u0161ta oklopnja\u010de ozna\u010deno je kao vojno groblje i nacionalna historijska lokacija, dok se \u017eive spomenike \u201eMonitoru\u201c, topovske kupole, mo\u017ee vidjeti na svakom ratnom brodu dana\u0161njice.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">IZVORI<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Knjige; magistarski radovi:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Deogracias II., Alan J., The Battle Of Hampton Roads: A Revolution In Military Affairs, Baton Rouge, 1990<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Porter, John W. H., A record of events in Norfolk County, Virginia, from April 19th, 1861, to May 10th, 1862, with a history of the soldiers and sailors of Norfolk County, Norfolk City and Portsmouth, who served in the Confederate States army or navy., Portsmouth, 1892, http:\/\/hdl.loc.gov\/loc.gdc\/lhbcb.08753<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Soley, James Russell, The Navy In The Civil War Volume I. The Blockade And The Cruisers, New York, 1885<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Wesley, Brown A., An Analysis Of The Relationship Between Technology And Strategy And How They Shaped The Confederate States Navy, Waco, 1983<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Worden, J. L et. al., The Monitor And The Merrimac: Both Sides Of The Story, http:\/\/www.gutenberg.org\/files\/24612\/24612-h\/24612-h.htm<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Stru\u010dni \u010dlanci, novine i ostalo:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">http:\/\/www.civilwarhome.com\/ironclad.htm<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">http:\/\/www.historyofwar.org\/articles\/battles_hampton_roads.html<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Battle_of_Hampton_Roads<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/CSS_Virginia<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/USS_Monitor<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">http:\/\/cssvirginia.org\/<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">http:\/\/www.fold3.com\/image\/#75394731<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">BILJE\u0160KE<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">[1] Bile su to francuska i britanska oklopnja\u010da \u201eLa Gloire\u201c, odnosno HMS \u201eWarrior\u201c.&nbsp;Vidi: http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/French_ironclad_Gloire;<br>http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/HMS_Warrior_(1860)<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">[2] Keegan, John, The American Civil War, New York, 2009, str. 138<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">[3] Prekomorska trgovina bila je puno va\u017enija za Konfederaciju \u010dija rudimentarna, industrijska baza nije mogla podmiriti ratne potrebe. (op. a.)<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">[4] \u201eU travnju 1861. Ratna mornarica Konfederacije imala je flotu od deset plovila sa ukupno petnaest topova.\u201c<br>Deogracias II., Alan J., The Battle Of Hampton Roads: A Revolution In Military Affairs, Baton Rouge, 1990, str. 21 (prijevod D.O.)<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">[5] Vidi: Ibid.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">[6] Prema izvornom nazivu \u010dina Forrest je bio \u201eflag officer\u201c. Taj je \u010din ozna\u010davao starijeg mornari\u010dkog \u010dasnika, pripadnika pomorskog \u201egeneraliteta\u201c. Uvo\u0111enjem vi\u0161e-manje ekvivalentnog \u010dina \u201ekomodora\u201c smanjuje se rasprostranjenost \u010dina \u201eflag officer\u201c, no i danas ga se mo\u017ee na\u0107i u mornaricama engleskog govornog podru\u010dja.<br>Vidi: http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Flag_Officer<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">[7] Steven R. Mallory, konfederalni ministar mornarice:<br>\u201eSmatram posjedovanje \u017eeljezom oklopljenog broda prioritetnim\u2026 Ukoliko\u2026 \u2026\u0107emo slijediti njihov [Mornarice USA]\u2026 \u2026primjer i graditi drvene brodove, morat \u0107emo ih graditi nekoliko odjednom; jer jedan-dva bi bila lak plijen njihovim usporedno brojnim parnim fregatama. Ali nejednakost u brojevima mo\u017ee se kompenzirati neranjivo\u0161\u0107u; tako da ne samo ekonomija, ve\u0107 i pomorski uspjeh diktiraju mudrost borbe \u017eeljezom protiv drva, bez obzira na tro\u0161ak prvog.\u201c<br>Deogracias II., Alan J., The Battle Of Hampton Roads: A Revolution In Military Affairs, Baton Rouge, 1990, str. 21 (prijevod D.O.)<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">[8] http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Tredegar_Iron_Works#American_Civil_War<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">[9] http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Brooke_rifle<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">[10] http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Dahlgren_gun<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">[11] Pi\u0161u\u0107i \u010dlanak nai\u0161ao sam na razli\u010dite podatke o vrsti i broju topova.<br>Wikipedija (http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/CSS_Virginia#Reconstruction_as_an_ironclad) daje podatak o \u0161est 229mm Dahlgrena \u2013 po tri na svakom boku i \u010detiri Brooke rifle \u2013 po jedan od 178mm u krmi i pramcu i po jedan od 163mm na bokovima. Isti podatak daje i Deogracias II (str. 22). Nasuprot njima, Porter (http:\/\/hdl.loc.gov\/loc.gdc\/lhbcb.08753 str. 337) temeljem uvida u primarne izvore i razgovora s \u010dasnicima i mornarima \u201eVirginie\u201c, kao i pre\u017eivjelima sa sjevernja\u010dkog \u201eCongressa\u201c, tvrdi da se naoru\u017eanje \u201eVirginie\u201c u okr\u0161ajima 8.-9. travnja 1862. sastojalo od osam 229mm Dahlgrena i dva 178mm Brooke rifles. S obzirom da su dva bo\u010dna Dahlgrena o\u0161te\u0107ena u borbi 8.-9. travnja, zamijenili su ih 163mm Broke rifles, tako da je situacija 2:2:6 nastala nakon Hampton Roadsa.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">[12] Topovi nisu mogli ga\u0111ati jedino ravno naprijed, jer im je vatrenu liniju zaklanjala kormilareva ku\u0107ica. (op. a.)<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">[13] http:\/\/www.gutenberg.org\/files\/24612\/24612-h\/24612-h.htm<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">[14] Brown, Wesley A., An Analysis Of The Relationship Between Technology And Strategy And How They Shaped The Confederate States Navy, Waco, 1983, str. 37<br>Nekoliko drugih prikaza doga\u0111aja koje sam pro\u010ditao ne spominju paljbu sa \u201eCongressa\u201c nakon \u0161to je izvjesio bijelu zastavu, ve\u0107 samo sa obale.<br>Vidi [nekoliko dostupnih on-line]: Porter (http:\/\/hdl.loc.gov\/loc.gdc\/lhbcb.08753) str. 360;<br>http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Battle_of_Hampton_Roads#March_8:_Virginia_wreaks_havoc_on_wooden_Union_warships; http:\/\/www.gutenberg.org\/files\/24612\/24612-h\/24612-h.htm<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">[15] USS \u201eCongress\u201c gorio je dugo u no\u0107. Oko pono\u0107i je plamen zahvatio spremi\u0161te baruta i brod je nakon sna\u017ene eksplozije nestao pod valovima. (op. a.)<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">[16] \u201e \u201eCongress se predao\u201c, uzviknuo je netko, \u201epogledajte! Vidite, digli su bijele zastave. \u010casnici ma\u0161u bijelim rupcima.\u201c Na to je nekoliko \u010dasnika napustilo svoje bojne polo\u017eaje i po\u017eurilo na palubu, ali poru\u010dnik Jones je svojim gromoglasnim glasom zapjevao: \u201eOstanite pri svojim topovima poru\u010dnici i spremite se za nastavak borbe. Iskoristite zati\u0161je i pobrinite se da vam topovi budu dobro opskrbljeni streljivom. Doktore Garnett, pregledajte one jadne ranjenike. Gospodine Littlepage, recite blagajniku\u2026 \u2026da poduzme mjere protiv po\u017eara.\u201c\u2026 Takav je bio Catesby Ap. R. Jones, prvi \u010dasnik \u201eMerrimacka.\u201c \u201c<br>http:\/\/www.gutenberg.org\/files\/24612\/24612-h\/24612-h.htm (prijevod D.O.)<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">[17] Uz oklopnja\u010du su u borbi 9. o\u017eujka sudjelovala tri broda: CSS \u201ePatrick Henry\u201c, \u201eJamestown\u201c i \u201eTeaser\u201c.<br>Vidi:http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Battle_of_Hampton_Roads#March_9:_Monitor_engages_Virginia<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">[18] Prema oklopnja\u010di \u201eMonitor\u201c nazvana je klasa rije\u010dnih monitora koji su odigrali va\u017enu ulogu u borbama na Mississippiju. Drugi je brod HMS Dreadnought (1906.) prema kojem je nazvana klasa najte\u017eih ratnih brodova za otvorena mora. (op. a.)<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">[19] http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Peninsula_Campaign<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U o\u017eujku 1862. na sidri\u0161tu Hampton Roads, u blizini Norfolka (Virginia), dogodila se revolucija pomorskog ratovanja, uzrokovana sukobom dviju oklopnja\u010da \u2013 ju\u017enja\u010dke \u201eVirginie\u201c i sjevernja\u010dkog \u201eMonitora\u201c. Taj je boj bio relativno neva\u017ean za ishod Ameri\u010dkog gra\u0111anskog rata, ali od iznimne va\u017enosti za ratne mornarice industrijskog svijeta. Bio je to prvi okr\u0161aj oklopnja\u010da koji je, za [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":29,"featured_media":6744,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[28],"tags":[1563],"class_list":["post-6742","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vojna-povijest","tag-hampton-roads"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6742","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/29"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6742"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6742\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6758,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6742\/revisions\/6758"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6744"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6742"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6742"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6742"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}