{"id":6736,"date":"2026-11-16T09:00:00","date_gmt":"2026-11-16T08:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=6736"},"modified":"2026-11-15T21:45:54","modified_gmt":"2026-11-15T20:45:54","slug":"sto-su-izumili-bumeri","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2026\/sto-su-izumili-bumeri\/","title":{"rendered":"\u0160to su izumili bumeri?"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izraz \u201ebumer\u201d posljednjih se godina \u010desto pojavljuje na dru\u0161tvenim mre\u017eama, naj\u010de\u0161\u0107e u \u0161aljivom ili podrugljivom kontekstu. Izraz \u201e<strong>OK, boomer<\/strong>\u201d popularizirao se tijekom 2019. godine kao odgovor mla\u0111ih ljudi na stavove starijih koje smatraju zastarjelima ili pokroviteljskima. U internetskom govoru bumerom se ponekad naziva gotovo svaka starija osoba, bez obzira na godinu ro\u0111enja. Me\u0111utim, izvorno zna\u010denje pojma znatno je preciznije.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Naziv <em>Baby Boomers<\/em> odnosi se na generaciju ro\u0111enu tijekom naglog porasta nataliteta nakon Drugoga svjetskog rata. Prema ameri\u010dkoj demografskoj podjeli, <strong>rije\u010d je o osobama ro\u0111enima od 1946. do 1964. godine<\/strong>. Granice su odre\u0111ene prema ameri\u010dkim demografskim kretanjima i ne mogu se bez prilagodbe primijeniti na sve dr\u017eave. Pripadnici te generacije odrastali su u razdoblju gospodarskog razvoja, Hladnoga rata, \u0161irenja televizije, razvoja elektronike i po\u010detaka svemirskih istra\u017eivanja. Tijekom 1970-ih i 1980-ih mnogi od njih ulazili su u znanstvene laboratorije, in\u017eenjerske timove i tehnolo\u0161ke tvrtke.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iako se u suvremenom govoru bumerima \u010desto pripisuje nerazumijevanje novih tehnologija, me\u0111u njima su ljudi koji su sudjelovali u stvaranju osobnih ra\u010dunala, ra\u010dunalnih mre\u017ea, World Wide Weba, medicinskih ure\u0111aja i metoda koje su promijenile kriminalisti\u010dka istra\u017eivanja. Pogledajmo \u0161to su zapravo izumili.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Od ra\u010dunala za stru\u010dnjake do ra\u010dunala za svakoga<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Po\u010detkom 1970-ih ra\u010dunala su ve\u0107 bila prisutna u znanstvenim ustanovama, velikim poduze\u0107ima i dr\u017eavnim institucijama. Ve\u0107ina je bila skupa, zahtijevala je posebno odr\u017eavanje i uglavnom nije bila namijenjena pojedina\u010dnim korisnicima. Razvoj mikroprocesora omogu\u0107io je proizvodnju manjih i jeftinijih ure\u0111aja. Istodobno su se pojavili in\u017eenjeri i poduzetnici koji su \u017eeljeli ra\u010dunala pribli\u017eiti \u0161iroj publici.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Me\u0111u njima su bili <strong>Steve Wozniak<\/strong>, ro\u0111en 1950., i <strong>Steve Jobs<\/strong>, ro\u0111en 1955. godine. Njihova tvrtka <strong>Apple<\/strong>, osnovana 1976., predstavila je 1977. ra\u010dunalo Apple II. Wozniak je bio njegov glavni konstruktor, dok je Jobs sudjelovao u oblikovanju poslovnog modela, promociji i plasmanu proizvoda. Apple II imao je tipkovnicu ugra\u0111enu u ku\u0107i\u0161te, mogao je prikazivati grafiku u boji i omogu\u0107avao je pro\u0161irivanje dodatnom opremom. Korisnici su ga mogli povezati s televizorom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Osobna ra\u010dunala postojala su i ranije. Apple II ipak je pripadao skupini proizvoda koji su pokazali da ra\u010dunalo mo\u017ee biti korisno u ku\u0107anstvu, \u0161koli ili manjem poduze\u0107u. Dodatni poticaj njegovoj prodaji dao je program VisiCalc iz 1979., jedan od prvih uspje\u0161nih programa za prora\u010dunske tablice. Ra\u010dunalo je time dobilo konkretnu poslovnu primjenu. Prema podatcima Computer History Museuma, Apple II postao je jedan od najuspje\u0161nijih proizvoda ranog razdoblja osobnog ra\u010dunalstva.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U isto vrijeme <strong>Bill Gates<\/strong>, ro\u0111en 1955., i <strong>Paul Allen<\/strong>, ro\u0111en 1953., pokrenuli su <strong>Microsoft<\/strong>. Tvrtka je osnovana 1975., a prve poslovne aktivnosti bile su povezane s razvojem programskog jezika BASIC za mikrora\u010dunala. Tijekom 1980-ih Microsoft je postao va\u017ean proizvo\u0111a\u010d operacijskih sustava i ra\u010dunalnih programa. Razvoj ra\u010dunala i softvera postupno je stvorio tr\u017ei\u0161te na kojem su pojedinci mogli kupovati ra\u010dunalnu opremu i koristiti je za pisanje, ra\u010dunanje, obrazovanje ili zabavu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Takva promjena zahtijevala je i povezivanje ra\u010dunala. <strong>Robert Metcalfe<\/strong>, ro\u0111en 1946., radio je u istra\u017eiva\u010dkom centru Xerox PARC u Kaliforniji. Dana 22. svibnja 1973. napisao je dokument u kojem je predlo\u017eio sustav povezivanja ra\u010dunala nazvan Ethernet. Zajedno s <strong>Davidom Boggsom<\/strong> razvio je tehnologiju koja je omogu\u0107avala razmjenu podataka izme\u0111u ra\u010dunala unutar lokalne mre\u017ee. <strong>Ethernet <\/strong>je postupno postao najra\u0161irenija tehnologija za \u017ei\u010dno povezivanje ra\u010dunala u lokalnim mre\u017eama. Dana\u0161nje mre\u017ee koriste znatno naprednije ina\u010dice, ali njihovo podrijetlo se\u017ee do istra\u017eivanja provedenih u Xeroxovu laboratoriju po\u010detkom 1970-ih. Metcalfe i Boggs pritom nisu izumili internet. Njegovi po\u010detci povezani su s ranijim projektima, me\u0111u kojima je ARPANET, mre\u017ea pokrenuta 1969. godine. Razvoj interneta odvijao se kroz rad brojnih istra\u017eiva\u010dkih skupina koje su stvarale protokole za povezivanje razli\u010ditih ra\u010dunalnih mre\u017ea.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Kako je nastao World Wide Web?<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jedan od najpoznatijih pripadnika generacije Baby Boomera britanski je ra\u010dunalni znanstvenik <strong>Tim Berners-Lee<\/strong>, ro\u0111en 1955. godine. Krajem 1980-ih radio je u CERN-u, Europskoj organizaciji za nuklearna istra\u017eivanja, gdje su znanstvenici iz razli\u010ditih dr\u017eava morali razmjenjivati velike koli\u010dine podataka. Berners-Lee je 1989. predlo\u017eio sustav koji bi omogu\u0107io povezivanje dokumenata smje\u0161tenih na razli\u010ditim ra\u010dunalima. Projekt je dobio naziv World Wide Web (WWW). Tijekom 1990. razvio je prve ina\u010dice programskog jezika HTML, protokola HTTP, internetskog poslu\u017eitelja i programa za pregledavanje povezanih dokumenata. U daljnjem razvoju sura\u0111ivao je s Robertom Cailliauom i drugim stru\u010dnjacima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prva internetska stranica obja\u0161njavala je sam projekt WWW. Korisnici su putem poveznica mogli prelaziti s jednog dokumenta na drugi, bez potrebe da poznaju tehni\u010dke pojedinosti njegova pohranjivanja. Takav na\u010din pristupanja informacijama znatno je olak\u0161ao uporabu interneta. Dana 30. travnja 1993. CERN je programski kod World Wide Weba stavio u javnu domenu. Time je omogu\u0107eno njegovo slobodno kori\u0161tenje i daljnji razvoj. U godinama koje su slijedile pojavili su se novi internetski preglednici i komercijalne mre\u017ene usluge, a broj javno dostupnih stranica brzo je rastao.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2006\/povijesni-razvoj-interneta\/\">Vi\u0161e o razvoju interneta potra\u017eite u ovom \u010dlanku.<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U ra\u010dunalnoj svakodnevici postoji jo\u0161 jedan proizvod \u010diji razvoj povezujemo s bumerima. <strong>Ajay Bhatt<\/strong>, ro\u0111en 1957., tijekom 1990-ih radio je u Intelu na rje\u0161enju koje bi pojednostavilo povezivanje pisa\u010da, tipkovnica, mi\u0161eva i drugih ure\u0111aja s ra\u010dunalima. U suradnji s drugim in\u017eenjerima i konzorcijem tehnolo\u0161kih tvrtki razvijen je <strong>USB<\/strong> (<em>Universal Serial Bus<\/em>). Prije USB-a korisnici su morali razlikovati nekoliko priklju\u010daka i nerijetko ru\u010dno pode\u0161avati na\u010din komunikacije izme\u0111u ra\u010dunala i vanjskih ure\u0111aja. USB je omogu\u0107io standardiziranije povezivanje i jednostavniju uporabu periferne opreme. Prva ina\u010dica standarda objavljena je 1996. godine. Tehnologija se kasnije pro\u0161irila na ure\u0111aje za pohranu podataka, mobilne telefone i brojne druge proizvode.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Pogled na atome i prepoznavanje ljudi prema DNK<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izumi nastali tijekom 1980-ih nisu bili ograni\u010deni na ra\u010dunala. U istra\u017eiva\u010dkim laboratorijima razvijale su se metode koje su znanstvenicima omogu\u0107ile prou\u010davanje materije na dotad te\u0161ko dostupnim razinama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Njema\u010dki fizi\u010dar <strong>Gerd Binnig<\/strong>, ro\u0111en 1947., radio je s Heinrichom Rohrerom, ro\u0111enim 1933., u IBM-ovu istra\u017eiva\u010dkom laboratoriju u Z\u00fcrichu. Godine 1981. razvili su skeniraju\u0107i tunelski mikroskop, ure\u0111aj koji koristi kvantnomehani\u010dki fenomen tuneliranja elektrona. Za razliku od obi\u010dnog svjetlosnog mikroskopa, taj instrument mjeri promjene vrlo slabe elektri\u010dne struje izme\u0111u iznimno tankog vrha i povr\u0161ine promatranog materijala. Na temelju mjerenja mogu\u0107e je rekonstruirati strukturu povr\u0161ine s razlu\u010divo\u0161\u0107u dovoljnom za prikaz pojedina\u010dnih atoma. Binnig i Rohrer za razvoj skeniraju\u0107ega tunelskog mikroskopa dobili su Nobelovu nagradu za fiziku 1986. godine. Njihov rad otvorio je nove mogu\u0107nosti istra\u017eivanja povr\u0161ina materijala i razvoja metoda kojima se mogu prou\u010davati strukture na atomskoj razini. Ujedno je dobar primjer suradnje znanstvenika iz razli\u010ditih generacija.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sli\u010dnu promjenu u drugom znanstvenom podru\u010dju donio je britanski geneti\u010dar <strong>Alec Jeffreys<\/strong>, ro\u0111en 1950. godine. Na Sveu\u010dili\u0161tu u Leicesteru 1984. otkrio je metodu koja omogu\u0107uje razlikovanje osoba na temelju odre\u0111enih obrazaca u njihovoj DNK. Metoda je postala poznata pod nazivom <em>DNA fingerprinting<\/em>, odnosno geneti\u010dka identifikacija. Jeffreys je utvrdio da pojedini dijelovi ljudske DNK pokazuju dovoljno veliku varijabilnost da se mogu koristiti za usporedbu biolo\u0161kih uzoraka. Ve\u0107 1985. metoda je primijenjena pri utvr\u0111ivanju srodstva i rje\u0161avanju imigracijskih slu\u010dajeva. Godine 1986. prvi je put kori\u0161tena u kriminalisti\u010dkoj istrazi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">DNK analiza postupno je postala va\u017ean dio forenzi\u010dke znanosti. Omogu\u0107ila je povezivanje biolo\u0161kih tragova s odre\u0111enim osobama, isklju\u010divanje osumnji\u010denika iz istraga i ponovno ispitivanje ranijih kaznenih postupaka. Tehnologije koje se danas koriste razlikuju se od Jeffreysove izvorne metode, ali njegovo otkri\u0107e bilo je polazi\u0161te za njihov razvoj.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Umjetno srce, nove proteze i ure\u0111aji za lije\u010denje<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U medicini su in\u017eenjerske inovacije tijekom druge polovice 20. stolje\u0107a omogu\u0107ile razvoj ure\u0111aja koji zamjenjuju ili podupiru pojedine tjelesne funkcije. <strong>Robert Jarvik<\/strong>, ro\u0111en 1946., sudjelovao je u razvoju potpuno umjetnog srca Jarvik-7 na Sveu\u010dili\u0161tu Utah. Dana 2. prosinca 1982. kirurg William DeVries ugradio je taj ure\u0111aj pacijentu Barneyju Clarku, koji je bolovao od te\u0161kog zatajenja srca. Clark je nakon operacije \u017eivio 112 dana. Njegovo novo srce nije bilo samostalni ure\u0111aj: bilo je povezano s velikim vanjskim sustavom koji je omogu\u0107avao njegov rad. Tijekom lije\u010denja pojavljivale su se brojne medicinske komplikacije. Operacija je privukla veliku pozornost medija i otvorila rasprave o mogu\u0107nostima i ograni\u010denjima dugotrajne primjene umjetnih organa. Jarvik-7 bio je <strong>prvo potpuno umjetno srce <\/strong>ugra\u0111eno s namjerom trajne zamjene bolesnikova srca. Me\u0111utim, prvo potpuno umjetno srce ugra\u0111eno \u010dovjeku bilo je ranije razvijeno rje\u0161enje Liotta\u2013Cooley. Njega je 4. travnja 1969. kirurg Denton Cooley ugradio Haskellu Karpu kao privremenu zamjenu do dostupnosti donorskog srca. Ure\u0111aj je razvio Domingo Liotta. Karp je s njim \u017eivio pribli\u017eno 64 sata prije transplantacije. Razvoj umjetnih srca stoga obuhva\u0107a desetlje\u0107a istra\u017eivanja i suradnju lije\u010dnika, in\u017eenjera i drugih stru\u010dnjaka. Jarvikov doprinos pripada tom du\u017eem procesu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Drugi ameri\u010dki izumitelj, <strong>Dean Kamen<\/strong>, ro\u0111en 1951., usmjerio se na razvoj ure\u0111aja koji bi pacijentima olak\u0161ali svakodnevni \u017eivot. Njegova <strong>infuzijska pumpa AutoSyringe<\/strong> omogu\u0107avala je precizno doziranje lijekova, uklju\u010duju\u0107i inzulin, uz ve\u0107u slobodu kretanja pacijenata. Kamen je sudjelovao i u razvoju prijenosnog ure\u0111aja za peritonejsku dijalizu, postupka kojim se iz tijela uklanjaju otpadne tvari i vi\u0161ak teku\u0107ine kada bubrezi ne rade dovoljno dobro. Razvio je i iBOT, napredni sustav mobilnosti za osobe s te\u0161ko\u0107ama kretanja, sposoban za odr\u017eavanje ravnote\u017ee i savladavanje odre\u0111enih prepreka. \u0160iroj javnosti Kamen je poznat po <strong>Segwayu<\/strong>, elektri\u010dnom vozilu na dva kota\u010da koje je predstavljeno 2001. godine. Njegovi su izumi dobar primjer povezivanja elektronike, mehanike i medicinskih potreba.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Razvoj proteza tako\u0111er je donio promjene. <strong>Van Phillips<\/strong>, ro\u0111en 1954., izgubio je dio lijeve noge u nesre\u0107i na skijanju na vodi 1976. godine. Nezadovoljan tada\u0161njim protezama, odlu\u010dio je prou\u010davati njihovu izradu. Phillips je tijekom sljede\u0107ih godina razvio Flex-Foot, <strong>protezu stopala od uglji\u010dnih vlakana<\/strong> oblikovanu tako da se pod optere\u0107enjem savija i pohranjuje dio mehani\u010dke energije, koju potom vra\u0107a pri odrazu. Takav dizajn omogu\u0107io je u\u010dinkovitije hodanje i tr\u010danje u odnosu na mnoge ranije konstrukcije. Tvrtku Flex-Foot osnovao je 1984. godine. U kasnijim ina\u010dicama proteza Phillips je istra\u017eivao oblike inspirirane gra\u0111om \u017eivotinjskih nogu, osobito geparda. Njegov rad pridonio je razvoju sportskih i drugih proteza koje korisnicima omogu\u0107uju razli\u010dite razine tjelesne aktivnosti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U podru\u010dju tkivnog in\u017eenjerstva istaknula se <strong>Gail K. Naughton<\/strong>. Sudjelovala je u razvoju proizvoda poput TransCytea za lije\u010denje opeklina i Dermagrafta za lije\u010denje odre\u0111enih kroni\u010dnih rana. Ti proizvodi koriste biolo\u0161ke materijale i tehnologije uzgoja stanica kako bi pomogli za\u0161titi ili obnovi o\u0161te\u0107enog tkiva. Naughton pritom nije bila prva istra\u017eiva\u010dica umjetne ko\u017ee. John Burke i Ioannis Yannas ve\u0107 su tijekom 1970-ih i po\u010detkom 1980-ih razvijali materijale za lije\u010denje te\u0161kih opeklina. Istra\u017eivanja razli\u010ditih skupina postupno su omogu\u0107ila razvoj novih oblika medicinskih nadomjestaka ko\u017ee.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-border-color has-background wp-block-paragraph\" style=\"border-color:#604343;border-style:solid;border-width:1px;border-top-left-radius:6px;border-top-right-radius:6px;border-bottom-left-radius:6px;border-bottom-right-radius:6px;background-color:#f78da773;padding-top:var(--wp--preset--spacing--30);padding-right:var(--wp--preset--spacing--30);padding-bottom:var(--wp--preset--spacing--30);padding-left:var(--wp--preset--spacing--30)\">Me\u0111u hrvatskim izumiteljima iz generacije Baby Boomera isti\u010de se <strong>Bojan Jerbi\u0107<\/strong>, ro\u0111en 1957. godine u Zagrebu. Profesor je Fakulteta strojarstva i brodogradnje i jedan od glavnih razvojnih stru\u010dnjaka robotskog sustava RONNA, koji neurokirurzima poma\u017ee pri <strong>preciznom izvo\u0111enju operacija mozga<\/strong>. Sustav je razvijen u suradnji s Klini\u010dkom bolnicom Dubrava, gdje je 10. o\u017eujka 2016. prvi put kori\u0161ten tijekom operacije. RONNA je primjer hrvatskog doprinosa razvoju medicinske robotike.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Mo\u017ee li se izum pripisati generaciji?<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prikazani izumi pokazuju da su pripadnici generacije Baby Boomera ostvarili zna\u010dajne znanstvene, in\u017eenjerske i poduzetni\u010dke doprinose. Me\u0111utim, povijest tehnologije rijetko se mo\u017ee objasniti radom jednoga \u010dovjeka ili jedne generacije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Primjer je razvoj mobilnog telefona. <strong>Martin Cooper<\/strong>, ro\u0111en 1928., zajedno sa suradnicima u Motoroli radio je na razvoju prijenosnog mobilnog telefona. Dana 3. travnja 1973. obavio je poznati javni poziv s pomo\u0107u ru\u010dnog mobilnog ure\u0111aja. Cooper pripada generaciji koja prethodi Baby Boomerima, a njegov izum izravno je povezan s kasnijim razvojem mobilnih komunikacija. Sli\u010dno vrijedi za internet, \u010diji su temelji nastajali tijekom 1960-ih i 1970-ih. Njegov razvoj uklju\u010divao je istra\u017eiva\u010de poput Vintona Cerfa, ro\u0111enog 1943., i Roberta Kahna, ro\u0111enog 1938. Berners-Leeov World Wide Web nadovezao se na ve\u0107 postoje\u0107u infrastrukturu i omogu\u0107io druk\u010diji na\u010din kori\u0161tenja internetskih usluga.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pritom treba razlikovati sam izum od njegova usavr\u0161avanja, standardizacije i tr\u017ei\u0161nog \u0161irenja. Wozniak nije izumio prvo osobno ra\u010dunalo, ali je projektirao iznimno uspje\u0161an model. Bhatt nije samostalno razvio USB, nego je sudjelovao u radu velikoga in\u017eenjerskog tima. Jarvik-7 nastao je nakon desetlje\u0107a istra\u017eivanja umjetnih organa.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Podjela ljudi na generacije mo\u017ee pomo\u0107i u prou\u010davanju dru\u0161tvenih i demografskih promjena, ali sama godina ro\u0111enja ne obja\u0161njava ne\u010diju inventivnost. Znanstveni rad ovisi o dostupnom znanju, obrazovanju, opremi, financiranju i mogu\u0107nosti suradnje. Generacijske granice pritom \u010desto presijecaju istra\u017eiva\u010dke timove koji rade na istom problemu. Zato se na pitanje iz naslova mo\u017ee odgovoriti vrlo konkretno. Me\u0111u bumerima su izumitelji i razvojni stru\u010dnjaci zaslu\u017eni za Ethernet, Apple II, World Wide Web, skeniraju\u0107i tunelski mikroskop, geneti\u010dku identifikaciju, USB i razli\u010dite medicinske ure\u0111aje. Njihova postignu\u0107a povezana su s prethodnim istra\u017eivanjima i radom suvremenika.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sljede\u0107i put kada netko upotrijebi izraz \u201e<strong>OK, bumer<\/strong>\u201d kao komentar na ne\u010dije nerazumijevanje tehnologije, vrijedi se prisjetiti da je Tim Berners-Lee imao 34 godine kada je 1989. predlo\u017eio World Wide Web, a Steve Wozniak 26 godina kada je 1977. predstavljen Apple II.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Izvori i literatura<\/h2>\n\n\n\n<ol start=\"1\" class=\"wp-block-list\">\n<li>U.S. Census Bureau. (2025). <a href=\"https:\/\/www.census.gov\/newsroom\/press-releases\/2025\/birth-cohorts-geographic-mobility-report.html\"><em>Birth Cohort Geographic Mobility Report<\/em><\/a>.<\/li>\n\n\n\n<li>Merriam-Webster. <a href=\"https:\/\/scrabble.m-w.com\/slang\/ok-boomer\"><em>OK Boomer \u2013 Slang Meaning<\/em><\/a>.<\/li>\n\n\n\n<li>Computer History Museum. <a href=\"https:\/\/www.computerhistory.org\/revolution\/personal-computers\/17\/300\"><em>The Apple II<\/em><\/a>.<\/li>\n\n\n\n<li>Computer History Museum. <a href=\"https:\/\/www.computerhistory.org\/revolution\/networking\/19\/381\"><em>Connections: Local Networks<\/em><\/a>.<\/li>\n\n\n\n<li>Computer History Museum. <a href=\"https:\/\/www.computerhistory.org\/internethistory\/1970s\/\"><em>Internet History: 1970s<\/em><\/a>.<\/li>\n\n\n\n<li>CERN. (2024). <a href=\"https:\/\/home.cern\/world-wide-web-35\/\"><em>World Wide Web at 35<\/em><\/a>.<\/li>\n\n\n\n<li>European Patent Office. <a href=\"https:\/\/www.epo.org\/en\/news-events\/european-inventor-award\/meet-the-finalists\/ajay-v-bhatt-bala-sudarshan-cadambi-jeff\"><em>Ajay V. Bhatt and team: Universal Serial Bus<\/em><\/a>.<\/li>\n\n\n\n<li>Nobel Prize Outreach. <a href=\"https:\/\/www.nobelprize.org\/prizes\/physics\/1986\/binnig\/facts\/\"><em>Gerd Binnig \u2013 Facts, Nobel Prize in Physics 1986<\/em><\/a>.<\/li>\n\n\n\n<li>University of Leicester. <a href=\"https:\/\/le.ac.uk\/dna-fingerprinting\/chronology\"><em>Chronology of DNA Fingerprinting at Leicester<\/em><\/a>.<\/li>\n\n\n\n<li>Smithsonian Institution, National Museum of American History. <a href=\"https:\/\/americanhistory.si.edu\/collections\/object\/nmah_688682\"><em>Liotta\u2013Cooley Artificial Heart<\/em><\/a>.<\/li>\n\n\n\n<li>University of Utah Health. (2012). <a href=\"https:\/\/healthcare.utah.edu\/healthfeed\/2012\/12\/first-artificial-heart-30-years-later\"><em>The First Artificial Heart, 30 Years Later<\/em><\/a>.<\/li>\n\n\n\n<li>National Inventors Hall of Fame. <a href=\"https:\/\/www.invent.org\/inductees\/dean-kamen\"><em>Dean Kamen \u2013 AutoSyringe<\/em><\/a>.<\/li>\n\n\n\n<li>Smithsonian Institution. <a href=\"https:\/\/sova.si.edu\/record\/nmah.ac.0859\"><em>Van Phillips Oral History and Papers<\/em><\/a>.<\/li>\n\n\n\n<li>Massachusetts Institute of Technology. <a href=\"https:\/\/meche.mit.edu\/people\/faculty\/YANNAS%40MIT.EDU\"><em>Ioannis V. Yannas \u2013 Research and Publications<\/em><\/a>.<\/li>\n\n\n\n<li>Centre for Commercialization of Regenerative Medicine. <a href=\"https:\/\/www.ccrm.ca\/gail-naughton\/\"><em>Gail Naughton<\/em><\/a>.<\/li>\n\n\n\n<li>Smithsonian Magazine. (2023). <a href=\"https:\/\/www.smithsonianmag.com\/innovation\/from-the-brick-to-the-iphone-the-cellphone-celebrates-50-years-180981910\/\"><em>From the Brick to the iPhone, the Cellphone Celebrates 50 Years<\/em><\/a>.<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Izraz \u201ebumer\u201d posljednjih se godina \u010desto pojavljuje na dru\u0161tvenim mre\u017eama, naj\u010de\u0161\u0107e u \u0161aljivom ili podrugljivom kontekstu. Izraz \u201eOK, boomer\u201d popularizirao se tijekom 2019. godine kao odgovor mla\u0111ih ljudi na stavove starijih koje smatraju zastarjelima ili pokroviteljskima. U internetskom govoru bumerom se ponekad naziva gotovo svaka starija osoba, bez obzira na godinu ro\u0111enja. Me\u0111utim, izvorno zna\u010denje [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":6737,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[34],"tags":[1560,1558,1562,1561,1555,1559,1557,1556,1553,529],"class_list":["post-6736","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-znanosti-i-tehnologije","tag-apple","tag-bill-gates","tag-bojan-jerbic","tag-microsoft","tag-ok-boomer","tag-paul-allen","tag-steve-jobs","tag-steve-wozniak","tag-tehnologija","tag-tim-berners-lee"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6736","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6736"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6736\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6740,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6736\/revisions\/6740"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6737"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6736"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6736"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6736"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}