{"id":6629,"date":"2026-11-15T12:12:32","date_gmt":"2026-11-15T11:12:32","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=6629"},"modified":"2026-11-15T13:12:26","modified_gmt":"2026-11-15T12:12:26","slug":"kako-promatrati-hrvatske-granice-u-ranom-srednjem-vijeku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2026\/kako-promatrati-hrvatske-granice-u-ranom-srednjem-vijeku\/","title":{"rendered":"Kako promatrati hrvatske granice u ranom srednjem vijeku?"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na povijesnim zemljovidima ranosrednjovjekovna Hrvatska \u010desto je prikazana kao obojeno podru\u010dje ome\u0111eno jasnom linijom. Uz nju nalazimo Bizantsku Dalmaciju, Paganiju, Zahumlje, Travuniju i druge politi\u010dke zajednice. Takav prikaz olak\u0161ava snala\u017eenje u prostoru, ali istodobno mo\u017ee stvoriti pogre\u0161nu predod\u017ebu o tome kako su funkcionirale granice prije tisu\u0107u godina. U\u010denik koji promatra kartu Hrvatske oko 925. godine mo\u017ee ste\u0107i dojam da povjesni\u010dari poznaju njezin teritorij jednako precizno kao dana\u0161nje dr\u017eavne granice.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"130\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/preporuke-za-edukatore.jpg\" alt=\"Preporu\u010deno za u\u010ditelje i nastavnike\" class=\"wp-image-972\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/preporuke-za-edukatore.jpg 1024w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/preporuke-za-edukatore-300x38.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/preporuke-za-edukatore-768x98.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Problem je u tome \u0161to za ve\u0107inu ranosrednjovjekovnih politi\u010dkih zajednica raspola\u017eemo tek fragmentarnim podatcima o teritoriju, stanovni\u0161tvu i dosegu vladarske vlasti. Granice koje vidimo na suvremenim kartama uglavnom su historiografske rekonstrukcije. Njihova pouzdanost ovisi o dostupnim izvorima, ali i o na\u010dinu na koji povjesni\u010dari tuma\u010de politi\u010dke odnose u odre\u0111enom razdoblju.<\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:41px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-media-text is-stacked-on-mobile\"><figure class=\"wp-block-media-text__media\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1280\" height=\"720\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/tomislavove-granice.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-6624 size-full\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/tomislavove-granice.jpg 1280w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/tomislavove-granice-300x169.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/tomislavove-granice-768x432.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1280px) 100vw, 1280px\" \/><\/figure><div class=\"wp-block-media-text__content\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tekst za gimnazijalce o tome \u0161to su granice, kako se odre\u0111uju i kakva je razlika srednjovjekovnih granica od dana\u0161njih potra\u017eite <a href=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2026\/granice-nekad-i-danas\/\">na ovoj poveznici<\/a>.<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">\u0160to je u ranome srednjem vijeku zna\u010dila granica?<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Suvremeno razumijevanje dr\u017eavnih granica povezano je s precizno odre\u0111enim teritorijem na kojem dr\u017eava ostvaruje suverenitet. Takav model te\u0161ko je neposredno primijeniti na ranosrednjovjekovnu Hrvatsku.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vlast hrvatskih knezova i kraljeva temeljila se na odnosima s lokalnim velika\u0161ima, \u017eupanima, crkvenim ustanovama i susjednim vladarima. Stvarna mogu\u0107nost vladara da upravlja pojedinim podru\u010djem mogla se razlikovati od teritorija koji mu je formalno pripadao. Na rubovima politi\u010dkih zajednica mogla su postojati podru\u010dja promjenjive pripadnosti, a vojni i politi\u010dki utjecaj nekoga vladara mogao se protezati i izvan prostora kojim je neposredno upravljao.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Povjesni\u010dar Neven Budak u radu <em>Early medieval boundaries in Dalmatia\/Croatia (8th\u201311th centuries)<\/em> iz 2015. godine predla\u017ee promatranje razli\u010ditih vrsta granica. Uz politi\u010dke razmatra crkvene, kulturne i dru\u0161tvene granice te podru\u010dja dodira me\u0111u zajednicama. One se nisu nu\u017eno podudarale, a njihovo postojanje nije uvijek podrazumijevalo fizi\u010dku prepreku. Primjerice, stanovnici dalmatinskoga grada mogli su priznavati bizantskoga cara, biti povezani s Rimskom Crkvom i trgovati sa stanovnicima zale\u0111a kojim je upravljao hrvatski knez. Politi\u010dka pripadnost, crkvena nadle\u017enost i gospodarska povezanost slijedile su razli\u010dite prostorne obrasce.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Takav pristup omogu\u0107uje promatranje granice kao podru\u010dja susreta, pregovaranja i sukoba. Ujedno nas upozorava da srednjovjekovna politi\u010dka pripadnost nije automatski odre\u0111ivala jezik, podrijetlo ili identitet stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Granica izme\u0111u Hrvatske i Bizantske Dalmacije<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jedan od najbolje dokumentiranih primjera politi\u010dkoga razgrani\u010denja povezan je s odnosima Frana\u010dkoga i Bizantskoga Carstva po\u010detkom 9. stolje\u0107a. <strong>Aachenskim mirom 812. godine<\/strong> dva su carstva uredila me\u0111usobne odnose na Jadranu. Bizant je zadr\u017eao odre\u0111ene obalne gradove i otoke, dok je velik dio dalmatinskoga zale\u0111a pripao frana\u010dkoj politi\u010dkoj sferi. Na tom se podru\u010dju razvijala hrvatska kne\u017eevska vlast. Me\u0111utim, razgrani\u010denje iz 812. godine nije rije\u0161ilo sva teritorijalna pitanja. U <em>Frana\u010dkim dr\u017eavnim analima<\/em> (<em>Annales regni Francorum<\/em>) za 817. godinu zabilje\u017een je dolazak bizantskoga poslanika Nikefora na dvor Ludovika Pobo\u017enog. Spor se odnosio na dalmatinska pitanja i razgrani\u010denja, a njegovo rje\u0161avanje zahtijevalo je sudjelovanje predstavnika tamo\u0161njih Romana i Slavena. Odlu\u010deno je da se pregovori nastave u Dalmaciji. Taj podatak otkriva dvije va\u017ene okolnosti. Razgrani\u010denje je bilo predmet diplomatskih pregovora i nekoliko godina nakon sklapanja mira. U odlu\u010divanje su bile uklju\u010dene i lokalne zajednice, \u010diji su interesi mogli biti druk\u010diji od interesa dvaju carstava.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Francesco Borri u radu <em>Dalmatian Romans and their Adriatic friends<\/em> (2018.) razmatra upravo takve oznake stanovni\u0161tva. Nazivi Romani i Slaveni u izvorima povezani su s tada\u0161njim dru\u0161tvenim i politi\u010dkim odnosima. Njihovo zna\u010denje ne mo\u017ee se jednostavno izjedna\u010diti s dana\u0161njim nacionalnim identitetima. Jo\u0161 je zanimljivije pitanje koliko je razgrani\u010denje izme\u0111u frana\u010dkoga i bizantskoga podru\u010dja utjecalo na oblikovanje novih politi\u010dkih identiteta. Budak upozorava na mogu\u0107nost da su politi\u010dke podjele pridonosile stvaranju razlika me\u0111u stanovni\u0161tvom koje je prethodno \u017eivjelo u povezanom prostoru nekada\u0161nje rimske Dalmacije.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Mo\u017eemo li nacrtati granice Hrvatske u 10. stolje\u0107u?<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najva\u017eniji pisani izvor za rekonstrukciju politi\u010dke geografije Hrvatske tijekom 10. stolje\u0107a jest <em>De administrando imperio<\/em> (O upravljanju Carstvom), povezan s bizantskim carem Konstantinom VII. Porfirogenetom. U poglavljima 29\u201336 opisane su razli\u010dite zajednice isto\u010dnoga Jadrana i njegova zale\u0111a. Posebno je va\u017ean popis hrvatskih \u017eupanija te navo\u0111enje podru\u010dja Like, Gacke i Krbave pod banovom upravom. Izvor sadr\u017ei i podatke o dalmatinskim gradovima, rijekama, otocima i me\u0111usobnom polo\u017eaju pojedinih politi\u010dkih zajednica. Takvi podatci omogu\u0107uju pribli\u017enu rekonstrukciju prostora hrvatske vladarske vlasti. Ipak, nekoliko problema ograni\u010dava njihovu kartografsku primjenu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ponajprije, popis \u017eupanija ne odre\u0111uje njihove precizne granice. Pojedine nazive mo\u017eemo povezati s poznatim zemljopisnim podru\u010djima, ali to nam ne govori gdje je to\u010dno zavr\u0161avala jedna \u017eupanija i zapo\u010dinjala druga. Jo\u0161 je slo\u017eenije odrediti vanjske granice hrvatske dr\u017eave. Drugi problem proizlazi iz nastanka samoga izvora. Mladen An\u010di\u0107 u radu <em>Zami\u0161ljanje tradicije: Vrijeme i okolnosti postanka 30. glave djela De administrando imperio<\/em> (2010.) iznosi argumente da je dana\u0161nje 30. poglavlje naknadno oblikovano u posljednjoj \u010detvrtini 10. stolje\u0107a, u vrijeme novih odnosa Bizanta i hrvatskih vladara. Takvo tuma\u010denje otvara mogu\u0107nost da pojedini dijelovi opisa odra\u017eavaju razli\u010dite politi\u010dke okolnosti. Hrvoje Gra\u010danin u istra\u017eivanju objavljenom 2020. dodatno problematizira Porfirogenetove podatke o Hrvatima u ju\u017enoj Panoniji. Upozorava na potrebu prou\u010davanja na\u010dina na koji je bizantski autor oblikovao svoje obja\u0161njenje pro\u0161losti. Sam spomen neke skupine na odre\u0111enom podru\u010dju nije dovoljan za zaklju\u010dak o postojanju politi\u010dke zajednice s odre\u0111enim teritorijem.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zbog toga svaki zemljovid naslovljen \u201eHrvatska oko 950. godine\u201d ili sli\u010dno treba razumjeti kao rekonstrukciju na temelju podataka koje danas posjedujemo. On ne prikazuje neposredno dokumentirano stanje u jednoj godini.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Jesu li politi\u010dke granice razdvajale stanovni\u0161tvo?<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tradicionalni prikazi ranosrednjovjekovne Dalmacije \u010desto su polazili od relativno jasne podjele izme\u0111u romanskih gradova i slavenskoga zale\u0111a. Takva slika zanemaruje dio kontinuiteta stanovni\u0161tva i gospodarske odnose koji su povezivali obalna sredi\u0161ta s njihovom okolicom. Arheolo\u0161ka istra\u017eivanja omogu\u0107uju druk\u010diji pogled na te odnose. Danijel D\u017eino u svojim radovima o dru\u0161tvenim promjenama u kasnoanti\u010dkoj i ranosrednjovjekovnoj Dalmaciji upozorava na potrebu prou\u010davanja lokalnih struktura vlasti, kontinuiteta naseljavanja i promjena dru\u0161tvenih identiteta. Arheolo\u0161ke nalaze stoga nije opravdano automatski povezivati s pojedinom etni\u010dkom skupinom. Maja Petrinec u istra\u017eivanju objavljenom 2024. godine analizira nakit prona\u0111en u srednjovjekovnim grobovima. Nalazi pokazuju da su dalmatinski gradovi opskrbljivali neposredno i \u0161ire zale\u0111e zlatarskim proizvodima. Gospodarske i kulturne veze prelazile su politi\u010dke granice, a predmeti proizvedeni u obalnim radionicama nalazili su se u grobovima udaljenima od gradskih sredi\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sli\u010dan problem vidljiv je i u crkvenoj organizaciji. Splitska nadbiskupija odr\u017eavala je veze s hrvatskim zale\u0111em, a crkvena su prava i posjedi mogli prelaziti politi\u010dke granice. Splitski crkveni sabori 925. i 928. godine pokazuju koliko je uskla\u0111ivanje crkvene organizacije s politi\u010dkim odnosima bilo slo\u017eeno. Prema tome, na istom prostoru moglo je istodobno postojati nekoliko razli\u010ditih razgrani\u010denja. Crkvena granica nije morala slijediti granicu vladarske vlasti, a rasprostranjenost pojedinoga jezika, liturgije ili obi\u010daja nije se morala podudarati ni s jednom od njih.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">\u0160to nam govori 11. stolje\u0107e?<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Promjenjivost politi\u010dkih odnosa osobito je vidljiva tijekom 11. stolje\u0107a. Hrvatski kraljevi postupno su pove\u0107avali svoj utjecaj na isto\u010dnom Jadranu. Petar Kre\u0161imir IV. u ispravama se pojavljuje s naslovima koji povezuju Hrvatsku i Dalmaciju, a darovnica za otok Maun iz 1069. godine poznata je po tvrdnji o \u0161irenju kraljevstva na kopnu i moru. Ipak, titulatura i kraljevske izjave zahtijevaju kriti\u010dko \u010ditanje. Ivo Goldstein u knjizi <em>Hrvati, hrvatske zemlje i Bizant<\/em> (novo elektroni\u010dko izdanje 2020.) upozorava da dokumenti iz \u0161ezdesetih godina 11. stolje\u0107a istodobno potvr\u0111uju postojanje bizantskih du\u017enosnika u Zadru. Godine 1067. spominje se carski protospatar i katepan Dalmacije Leon, a 1069. pojavljuje se i kao svjedok Kre\u0161imirove darovnice. Ti podatci pokazuju da se politi\u010dka vlast i nadle\u017enosti nisu nu\u017eno mijenjale jednim doga\u0111ajem. Formalna bizantska vlast, utjecaj hrvatskoga kralja i odre\u0111ena razina gradske samouprave mogli su postojati u isto vrijeme. Na karti s jednom grani\u010dnom linijom takve je odnose te\u0161ko prikazati. U povijesnom izvoru, me\u0111utim, upravo su oni \u010desto najzanimljiviji dio pri\u010de.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Kako povijesne granice pou\u010davati u \u0161koli?<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Razmatranje granica ranosrednjovjekovne Hrvatske otvara pitanje odabira nastavnih sadr\u017eaja. <strong>Koliko u\u010denici trebaju znati o teritoriju pojedinih kne\u017eevina i \u010demu im to znanje slu\u017ei?<\/strong> <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U \u0161estom razredu osnovne \u0161kole temeljni je cilj razumjeti nastanak i razvoj hrvatske srednjovjekovne dr\u017eave, dru\u0161tvene odnose i polo\u017eaj Hrvatske me\u0111u susjednim politi\u010dkim silama. Prema kurikulumu Povijesti iz 2019. godine, u\u010denici trebaju objasniti oblike vlasti, na\u010dine upravljanja dr\u017eavom i utjecaj politi\u010dkih odnosa na teritorijalne promjene. Za ostvarivanje tih ishoda potrebno je osnovno prostorno snala\u017eenje. U\u010denici trebaju znati gdje se oblikovala ranosrednjovjekovna Hrvatska i razumjeti njezin odnos s Frana\u010dkim i Bizantskim Carstvom. Detaljno u\u010denje naziva i pretpostavljenih granica Paganije, Zahumlja, Travunije i Duklje nije nu\u017eno za ostvarivanje navedenih ishoda. Takvi bi sadr\u017eaji oduzeli nastavno vrijeme koje se mo\u017ee upotrijebiti za razumijevanje dru\u0161tva, na\u010dina \u017eivota i povijesnih promjena.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-columns is-layout-flex wp-container-core-columns-is-layout-995f960e wp-block-columns-is-layout-flex\">\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\">\n<figure data-wp-context=\"{&quot;imageId&quot;:&quot;6afff02edbc45&quot;}\" data-wp-interactive=\"core\/image\" data-wp-key=\"6afff02edbc45\" class=\"wp-block-image size-large wp-lightbox-container\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"818\" height=\"720\" data-wp-class--hide=\"state.isContentHidden\" data-wp-class--show=\"state.isContentVisible\" data-wp-init=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--click=\"actions.showLightbox\" data-wp-on--load=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--pointerdown=\"actions.preloadImage\" data-wp-on--pointerenter=\"actions.preloadImageWithDelay\" data-wp-on--pointerleave=\"actions.cancelPreload\" data-wp-on-window--resize=\"callbacks.setButtonStyles\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/tomislavove-granice-karta-818x720.jpg\" alt=\"Tipi\u010dan prikaz &quot;Hrvatske u doba Tomislava&quot; (zidna karta u izdanju Hrvatske \u0161kolske kartografije, odobrenje AZOO-a, cijena oko 110\u20ac)\" class=\"wp-image-6625\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/tomislavove-granice-karta-818x720.jpg 818w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/tomislavove-granice-karta-767x675.jpg 767w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/tomislavove-granice-karta-300x264.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/tomislavove-granice-karta.jpg 1280w\" sizes=\"auto, (max-width: 818px) 100vw, 818px\" \/><button\n\t\t\tclass=\"lightbox-trigger\"\n\t\t\ttype=\"button\"\n\t\t\taria-haspopup=\"dialog\"\n\t\t\tdata-wp-bind--aria-label=\"state.thisImage.triggerButtonAriaLabel\"\n\t\t\tdata-wp-init=\"callbacks.initTriggerButton\"\n\t\t\tdata-wp-on--click=\"actions.showLightbox\"\n\t\t\tdata-wp-style--right=\"state.thisImage.buttonRight\"\n\t\t\tdata-wp-style--top=\"state.thisImage.buttonTop\"\n\t\t>\n\t\t\t<svg xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" width=\"12\" height=\"12\" fill=\"none\" viewBox=\"0 0 12 12\">\n\t\t\t\t<path fill=\"#fff\" d=\"M2 0a2 2 0 0 0-2 2v2h1.5V2a.5.5 0 0 1 .5-.5h2V0H2Zm2 10.5H2a.5.5 0 0 1-.5-.5V8H0v2a2 2 0 0 0 2 2h2v-1.5ZM8 12v-1.5h2a.5.5 0 0 0 .5-.5V8H12v2a2 2 0 0 1-2 2H8Zm2-12a2 2 0 0 1 2 2v2h-1.5V2a.5.5 0 0 0-.5-.5H8V0h2Z\" \/>\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><figcaption class=\"wp-element-caption\">Tipi\u010dan prikaz &#8220;Hrvatske u doba Tomislava&#8221; (zidna karta u izdanju Hrvatske \u0161kolske kartografije, odobrenje AZOO-a, cijena oko 110\u20ac)<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\">\n<figure data-wp-context=\"{&quot;imageId&quot;:&quot;6afff02ee23e8&quot;}\" data-wp-interactive=\"core\/image\" data-wp-key=\"6afff02ee23e8\" class=\"wp-block-image size-large wp-lightbox-container\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"718\" height=\"720\" data-wp-class--hide=\"state.isContentHidden\" data-wp-class--show=\"state.isContentVisible\" data-wp-init=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--click=\"actions.showLightbox\" data-wp-on--load=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--pointerdown=\"actions.preloadImage\" data-wp-on--pointerenter=\"actions.preloadImageWithDelay\" data-wp-on--pointerleave=\"actions.cancelPreload\" data-wp-on-window--resize=\"callbacks.setButtonStyles\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/karta-hr-10st-PK2019-718x720.jpg\" alt=\"U ud\u017ebenicima koje je Profil Klett izdao 2019. problem hrvatskih granica u 10. st. je pribli\u017een tako da su prikazane postupnim nestankom odre\u0111ene boje\" class=\"wp-image-6636\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/karta-hr-10st-PK2019-718x720.jpg 718w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/karta-hr-10st-PK2019-150x150.jpg 150w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/karta-hr-10st-PK2019-768x770.jpg 768w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/karta-hr-10st-PK2019-299x300.jpg 299w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/karta-hr-10st-PK2019.jpg 1280w\" sizes=\"auto, (max-width: 718px) 100vw, 718px\" \/><button\n\t\t\tclass=\"lightbox-trigger\"\n\t\t\ttype=\"button\"\n\t\t\taria-haspopup=\"dialog\"\n\t\t\tdata-wp-bind--aria-label=\"state.thisImage.triggerButtonAriaLabel\"\n\t\t\tdata-wp-init=\"callbacks.initTriggerButton\"\n\t\t\tdata-wp-on--click=\"actions.showLightbox\"\n\t\t\tdata-wp-style--right=\"state.thisImage.buttonRight\"\n\t\t\tdata-wp-style--top=\"state.thisImage.buttonTop\"\n\t\t>\n\t\t\t<svg xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" width=\"12\" height=\"12\" fill=\"none\" viewBox=\"0 0 12 12\">\n\t\t\t\t<path fill=\"#fff\" d=\"M2 0a2 2 0 0 0-2 2v2h1.5V2a.5.5 0 0 1 .5-.5h2V0H2Zm2 10.5H2a.5.5 0 0 1-.5-.5V8H0v2a2 2 0 0 0 2 2h2v-1.5ZM8 12v-1.5h2a.5.5 0 0 0 .5-.5V8H12v2a2 2 0 0 1-2 2H8Zm2-12a2 2 0 0 1 2 2v2h-1.5V2a.5.5 0 0 0-.5-.5H8V0h2Z\" \/>\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><figcaption class=\"wp-element-caption\">U ud\u017ebenicima koje je Profil Klett izdao 2019. problem hrvatskih granica u 10. st. je pribli\u017een tako da su prikazane prijelaznim zonama<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U drugom razredu gimnazije tema granica ima druk\u010diju obrazovnu mogu\u0107nost. U\u010denici ve\u0107 raspola\u017eu osnovnim kronolo\u0161kim i geografskim znanjem te mogu uspore\u0111ivati izvore, prepoznavati njihove razlike i razmatrati pouzdanost povijesnih prikaza. Gimnazijski kurikulum, primjerice, u ishodu POV S\u0160 A.2.1. predvi\u0111a analizu dru\u0161tvenih promjena i odnosa me\u0111u dru\u0161tvenim skupinama u srednjem i ranom novom vijeku. Karta ranosrednjovjekovnih politi\u010dkih zajednica mo\u017ee poslu\u017eiti kao polazi\u0161te za kratku aktivnost kriti\u010dkog promatranja. U\u010denicima se mo\u017ee prikazati rekonstrukcija granica Hrvatske i susjednih zajednica iz 10. stolje\u0107a, a zatim dati dio Porfirogenetova opisa. Zadatak je utvrditi koje podatke s karte mogu potvrditi izvorom, a za koje nisu prona\u0161li izravne dokaze. Nakon toga mo\u017ee se postaviti pitanje koliko na na\u0161e razumijevanje pro\u0161losti utje\u010de sam na\u010din njezina kartografskog prikazivanja. Primjerice, \u0161to se mijenja ako granice prika\u017eemo isprekidanim linijama ili obojimo samo podru\u010dja za koja imamo razmjerno pouzdane podatke? Kakav dojam stvara karta na kojoj su sva podru\u010dja precizno ome\u0111ena? Takva aktivnost u\u010denike upoznaje s postupkom povijesnog istra\u017eivanja. Omogu\u0107uje im da razumiju razliku izme\u0111u povijesnoga izvora, historiografskoga tuma\u010denja i grafi\u010dkoga prikaza.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Istodobno, valja razmotriti mjesto ove teme u ukupnom nastavnom vremenu. Povijest srednjega vijeka pru\u017ea brojne mogu\u0107nosti za prou\u010davanje migracija, razli\u010ditih identiteta, dru\u0161tvenih nejednakosti, na\u010dina \u017eivota, obrazovanja i odnosa me\u0111u vjerskim zajednicama. Te teme omogu\u0107uju uspore\u0111ivanje povijesnih iskustava s pitanjima koja su u\u010denicima poznata iz suvremenoga dru\u0161tva. Detaljna rekonstrukcija teritorijalnih granica pritom mo\u017ee ostati sadr\u017eaj namijenjen zainteresiranim u\u010denicima i dodatnom istra\u017eiva\u010dkom radu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Interaktivna karta za gimnazijalce (sklavinije, stanje oko 950. g.):<\/p>\n\n\n        <div id=\"hpp-i-1\" class=\"hpp-i hpp-i--dot hpp-i--medium\" data-mode=\"popup\" data-image-id=\"6640\" data-track-token=\"2b1f7b95b300d74eb246c71ff5fd6e2760a2a0ce5e083bde9116715f10e2a5a2\">\n            <figure class=\"hpp-i-figure\">\n                <div class=\"hpp-i-stage\">\n                    <img width=\"1280\" height=\"883\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/950hr-sklavinije.jpg\" class=\"hpp-i-image\" alt=\"Sklavinije i Bizantska Dalmacija oko 950. godine\" loading=\"lazy\" decoding=\"async\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/950hr-sklavinije.jpg 1280w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/950hr-sklavinije-300x207.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/950hr-sklavinije-1044x720.jpg 1044w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/950hr-sklavinije-768x530.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1280px) 100vw, 1280px\" \/>                                            <button class=\"hpp-i-marker\" type=\"button\" data-index=\"0\" data-point-id=\"p-f69e6d67-68db-4588-9a2d-0ed7abfbdf37\" aria-label=\"To\u010dka 1: Hrvatska\" aria-expanded=\"false\" style=\"left:43.561%;top:26.221%\">\n                            <span aria-hidden=\"true\"><\/span>\n                        <\/button>\n                                            <button class=\"hpp-i-marker\" type=\"button\" data-index=\"1\" data-point-id=\"p-5b7df50e-21cd-490d-8d72-dec3f72b930d\" aria-label=\"To\u010dka 2: Paganija\" aria-expanded=\"false\" style=\"left:62.023%;top:59.193%\">\n                            <span aria-hidden=\"true\"><\/span>\n                        <\/button>\n                                            <button class=\"hpp-i-marker\" type=\"button\" data-index=\"2\" data-point-id=\"p-ddc2e1b2-aaae-4f57-ad56-b686ac30f73a\" aria-label=\"To\u010dka 3: Zahumlje\" aria-expanded=\"false\" style=\"left:72.357%;top:63.639%\">\n                            <span aria-hidden=\"true\"><\/span>\n                        <\/button>\n                                            <button class=\"hpp-i-marker\" type=\"button\" data-index=\"3\" data-point-id=\"p-955e3af3-c8da-4e9e-ac3a-1367199f9e4b\" aria-label=\"To\u010dka 4: Travunija\" aria-expanded=\"false\" style=\"left:79.657%;top:71.4%\">\n                            <span aria-hidden=\"true\"><\/span>\n                        <\/button>\n                                            <button class=\"hpp-i-marker\" type=\"button\" data-index=\"4\" data-point-id=\"p-712e2e97-c203-43dd-8951-59b4922bdf95\" aria-label=\"To\u010dka 5: Duklja\" aria-expanded=\"false\" style=\"left:88.905%;top:83.041%\">\n                            <span aria-hidden=\"true\"><\/span>\n                        <\/button>\n                                            <button class=\"hpp-i-marker\" type=\"button\" data-index=\"5\" data-point-id=\"p-07a17e1e-5c0e-4a32-a015-df2aa408d2d8\" aria-label=\"To\u010dka 6: Kotor\" aria-expanded=\"false\" style=\"left:80.899%;top:81.627%\">\n                            <span aria-hidden=\"true\"><\/span>\n                        <\/button>\n                                            <button class=\"hpp-i-marker\" type=\"button\" data-index=\"6\" data-point-id=\"p-4f99ebe4-913a-4913-a150-c311fef57fe7\" aria-label=\"To\u010dka 7: Dubrovnik\" aria-expanded=\"false\" style=\"left:72.7%;top:75.775%\">\n                            <span aria-hidden=\"true\"><\/span>\n                        <\/button>\n                                            <button class=\"hpp-i-marker\" type=\"button\" data-index=\"7\" data-point-id=\"p-53117d9f-cb9c-4def-8d37-ae301c000159\" aria-label=\"To\u010dka 8: Split\" aria-expanded=\"false\" style=\"left:52.895%;top:55.295%\">\n                            <span aria-hidden=\"true\"><\/span>\n                        <\/button>\n                                            <button class=\"hpp-i-marker\" type=\"button\" data-index=\"8\" data-point-id=\"p-cf8557eb-da75-42f9-aac4-696ff4c3fffb\" aria-label=\"To\u010dka 9: Trogir\" aria-expanded=\"false\" style=\"left:49.868%;top:55.661%\">\n                            <span aria-hidden=\"true\"><\/span>\n                        <\/button>\n                                            <button class=\"hpp-i-marker\" type=\"button\" data-index=\"9\" data-point-id=\"p-5202b276-9000-4ed2-9e34-cf3edaae978d\" aria-label=\"To\u010dka 10: Zadar\" aria-expanded=\"false\" style=\"left:38.263%;top:40.301%\">\n                            <span aria-hidden=\"true\"><\/span>\n                        <\/button>\n                                        <div class=\"hpp-i-popup\" role=\"region\" tabindex=\"-1\" hidden>\n                        <button class=\"hpp-i-close\" type=\"button\" aria-label=\"Zatvori obja\u0161njenje\">\u00d7<\/button>\n                        <div class=\"hpp-i-popup-body\"><\/div>\n                    <\/div>\n                <\/div>\n                            <\/figure>\n            <section class=\"hpp-i-below\" tabindex=\"-1\" aria-label=\"Obja\u0161njenje ozna\u010dene to\u010dke\" hidden>\n                <button class=\"hpp-i-close\" type=\"button\" aria-label=\"Zatvori obja\u0161njenje\">\u00d7<\/button>\n                <div class=\"hpp-i-below-body\"><\/div>\n            <\/section>\n                        <div class=\"hpp-i-modal\" hidden>\n                <div class=\"hpp-i-backdrop\" data-close=\"true\"><\/div>\n                <div class=\"hpp-i-dialog\" role=\"dialog\" aria-modal=\"true\" aria-label=\"Obja\u0161njenje ozna\u010dene to\u010dke\" tabindex=\"-1\">\n                    <button class=\"hpp-i-close\" type=\"button\" aria-label=\"Zatvori obja\u0161njenje\">\u00d7<\/button>\n                    <div class=\"hpp-i-modal-body\"><\/div>\n                <\/div>\n            <\/div>\n            <div class=\"hpp-i-templates\" hidden>\n                                    <template data-index=\"0\">\n                        <div class=\"hpp-i-point-content\">\n                            <h3>Hrvatska<\/h3>\n                            <p>Od Cetine na jugu prema Istri, pribli\u017eno do Labina; u zale\u0111u obuhva\u0107a podru\u010dja Knina, Livna, Imotskoga i drugih \u017eupanija. Pouzdanost podataka je visoka za obalne orijentire, ni\u017ea za unutra\u0161njost.<\/p>                                                                                <\/div>\n                    <\/template>\n                                    <template data-index=\"1\">\n                        <div class=\"hpp-i-point-content\">\n                            <h3>Paganija<\/h3>\n                            <p>Izme\u0111u rijeka Cetine i Neretve, uklju\u010duju\u0107i Makarsko primorje i otoke Bra\u010d, Hvar, Kor\u010dulu i Mljet. Pouzdanost je visoka za osnovni obalni prostor.<\/p>                                                                                <\/div>\n                    <\/template>\n                                    <template data-index=\"2\">\n                        <div class=\"hpp-i-point-content\">\n                            <h3>Zahumlje<\/h3>\n                            <p>Od Neretve do dubrova\u010dkoga podru\u010dja, uklju\u010duju\u0107i Ston i dio dana\u0161nje Hercegovine. Pouzdanost granica je visoka za obalni okvir, srednja za zale\u0111e.<\/p>                                                                                <\/div>\n                    <\/template>\n                                    <template data-index=\"3\">\n                        <div class=\"hpp-i-point-content\">\n                            <h3>Travunija<\/h3>\n                            <p>Izme\u0111u Dubrovnika i Kotora, uklju\u010duju\u0107i Konavle i podru\u010dje Trebinja. Pouzdanost granica je visoka za obalni okvir, srednja za zale\u0111e.<\/p>                                                                                <\/div>\n                    <\/template>\n                                    <template data-index=\"4\">\n                        <div class=\"hpp-i-point-content\">\n                            <h3>Duklja<\/h3>\n                            <p>Prostor ju\u017eno od Kotora, oko dana\u0161njega Bara, Ulcinja i Skadarskoga jezera, s nejasnim rubovima prema unutra\u0161njosti. Pouzdanost granica je srednja za op\u0107i polo\u017eaj, niska za pojedine granice.<\/p>                                                                                <\/div>\n                    <\/template>\n                                    <template data-index=\"5\">\n                        <div class=\"hpp-i-point-content\">\n                            <h3>Kotor<\/h3>\n                            <p>Oko 950. godine pripadao je Bizantskoj Dalmaciji, zadr\u017eavaju\u0107i lokalnu samoupravu i veze sa slavenskim zale\u0111em.<\/p>                                                                                <\/div>\n                    <\/template>\n                                    <template data-index=\"6\">\n                        <div class=\"hpp-i-point-content\">\n                            <h3>Dubrovnik<\/h3>\n                            <p>Bio je pod bizantskim vrhovni\u0161tvom, s razvijenom gradskom samoupravom i politi\u010dkim odnosima sa susjednim Zahumljem i Travunijom.<\/p>                                                                                <\/div>\n                    <\/template>\n                                    <template data-index=\"7\">\n                        <div class=\"hpp-i-point-content\">\n                            <h3>Split<\/h3>\n                            <p>Pripadao je Bizantskoj Dalmaciji, ali je odr\u017eavao bliske crkvene i gospodarske odnose s Hrvatskim Kraljevstvom.<\/p>                                                                                <\/div>\n                    <\/template>\n                                    <template data-index=\"8\">\n                        <div class=\"hpp-i-point-content\">\n                            <h3>Trogir<\/h3>\n                            <p>Bio je bizantski grad s lokalnom upravom, okru\u017een podru\u010djima pod vla\u0161\u0107u hrvatskih vladara.<\/p>                                                                                <\/div>\n                    <\/template>\n                                    <template data-index=\"9\">\n                        <div class=\"hpp-i-point-content\">\n                            <h3>Zadar<\/h3>\n                            <p>Bio je upravno sredi\u0161te bizantske teme Dalmacije i sjedi\u0161te stratega, carskoga upravitelja te pokrajine.<\/p>                                                                                <\/div>\n                    <\/template>\n                            <\/div>\n            <noscript><div class=\"hpp-i-noscript\"><strong>Sklavinije i Bizantska Dalmacija oko 950. godine<\/strong><ol>\n                                    <li><strong>Hrvatska<\/strong> Od Cetine na jugu prema Istri, pribli\u017eno do Labina; u zale\u0111u obuhva\u0107a podru\u010dja Knina, Livna, Imotskoga i drugih \u017eupanija. Pouzdanost podataka je visoka za obalne orijentire, ni\u017ea za unutra\u0161njost.                    <\/li>\n                                    <li><strong>Paganija<\/strong> Izme\u0111u rijeka Cetine i Neretve, uklju\u010duju\u0107i Makarsko primorje i otoke Bra\u010d, Hvar, Kor\u010dulu i Mljet. Pouzdanost je visoka za osnovni obalni prostor.                    <\/li>\n                                    <li><strong>Zahumlje<\/strong> Od Neretve do dubrova\u010dkoga podru\u010dja, uklju\u010duju\u0107i Ston i dio dana\u0161nje Hercegovine. Pouzdanost granica je visoka za obalni okvir, srednja za zale\u0111e.                    <\/li>\n                                    <li><strong>Travunija<\/strong> Izme\u0111u Dubrovnika i Kotora, uklju\u010duju\u0107i Konavle i podru\u010dje Trebinja. Pouzdanost granica je visoka za obalni okvir, srednja za zale\u0111e.                    <\/li>\n                                    <li><strong>Duklja<\/strong> Prostor ju\u017eno od Kotora, oko dana\u0161njega Bara, Ulcinja i Skadarskoga jezera, s nejasnim rubovima prema unutra\u0161njosti. Pouzdanost granica je srednja za op\u0107i polo\u017eaj, niska za pojedine granice.                    <\/li>\n                                    <li><strong>Kotor<\/strong> Oko 950. godine pripadao je Bizantskoj Dalmaciji, zadr\u017eavaju\u0107i lokalnu samoupravu i veze sa slavenskim zale\u0111em.                    <\/li>\n                                    <li><strong>Dubrovnik<\/strong> Bio je pod bizantskim vrhovni\u0161tvom, s razvijenom gradskom samoupravom i politi\u010dkim odnosima sa susjednim Zahumljem i Travunijom.                    <\/li>\n                                    <li><strong>Split<\/strong> Pripadao je Bizantskoj Dalmaciji, ali je odr\u017eavao bliske crkvene i gospodarske odnose s Hrvatskim Kraljevstvom.                    <\/li>\n                                    <li><strong>Trogir<\/strong> Bio je bizantski grad s lokalnom upravom, okru\u017een podru\u010djima pod vla\u0161\u0107u hrvatskih vladara.                    <\/li>\n                                    <li><strong>Zadar<\/strong> Bio je upravno sredi\u0161te bizantske teme Dalmacije i sjedi\u0161te stratega, carskoga upravitelja te pokrajine.                    <\/li>\n                            <\/ol><\/div><\/noscript>\n        <\/div>\n        \n\n\n\n<div style=\"height:40px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-media-text is-stacked-on-mobile\"><figure class=\"wp-block-media-text__media\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1176\" height=\"720\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2008\/01\/tomislav-kip-1176x720.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-6563 size-full\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2008\/01\/tomislav-kip-1176x720.jpg 1176w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2008\/01\/tomislav-kip-300x184.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2008\/01\/tomislav-kip-767x470.jpg 767w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2008\/01\/tomislav-kip.jpg 1280w\" sizes=\"auto, (max-width: 1176px) 100vw, 1176px\" \/><\/figure><div class=\"wp-block-media-text__content\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2008\/povijesni-zemljovidi-i-granice-hrvatske-u-tomislavovo-doba\/\">Op\u0161irniji tekst<\/a> o problemu granica u Tomislavovo vrijeme napisao je mr. sc. Vladimir Posavec.<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">\u0160to zapravo prikazuje povijesna karta?<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Svaka povijesna karta nastaje izborom podataka. Autor odlu\u010duje koje \u0107e politi\u010dke zajednice prikazati, kako \u0107e ih imenovati i na koji \u0107e na\u010din ozna\u010diti granice. Ondje gdje izvori ne omogu\u0107uju precizno razgrani\u010denje, mora odabrati izme\u0111u prikazivanja pretpostavke i ostavljanja prostora neodre\u0111enim. Za ranosrednjovjekovnu Hrvatsku preporu\u010dljivo je razlikovati relativno pouzdano utvr\u0111ene polo\u017eaje naselja i geografskih orijentira od pretpostavljenih teritorijalnih granica. Isprekidane linije, prijelazne zone i oznake razli\u010ditih stupnjeva sigurnosti mogu u\u010denicima pomo\u0107i da razumiju prirodu povijesnih podataka. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nastavnik pritom treba voditi ra\u010duna i o vlastitoj uporabi karte. Ako u\u010denicima zada da zapamte ili reproduciraju rekonstruiranu granicu, pretpostavka s povijesnoga zemljovida pretvara se u \u010dinjenicu koju moraju nau\u010diti. Pritom se gubi podatak o tome koliko je takva granica zapravo pouzdana. Povijesne granice hrvatske dr\u017eave imaju mjesto u nastavi jer omogu\u0107uju razumijevanje razvoja politi\u010dke vlasti i odnosa sa susjedima. Njihovo pou\u010davanje treba uskladiti s dobi u\u010denika i obrazovnim ciljem. Za u\u010denika drugoga razreda gimnazije va\u017enije je mo\u0107i objasniti za\u0161to dvije stru\u010dno izra\u0111ene karte Hrvatske u 10. stolje\u0107u mogu prikazivati razli\u010dite granice nego zapamtiti jednu od njih kao jedino to\u010dnu.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Izvori i literatura<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Povijesni izvori<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><em>Annales regni Francorum<\/em> (Frana\u010dki dr\u017eavni anali), zapisi za 812. i 817. godinu.<\/li>\n\n\n\n<li>Einhard, <em>Vita Karoli Magni<\/em> (\u017divot Karla Velikoga), poglavlje 15.<\/li>\n\n\n\n<li>Konstantin VII. Porfirogenet, <em>De administrando imperio<\/em> (O upravljanju Carstvom), poglavlja 29\u201336.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Historiografska istra\u017eivanja<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>An\u010di\u0107, Mladen (2010). <a href=\"https:\/\/www.academia.edu\/1804683\/\">Zami\u0161ljanje tradicije: Vrijeme i okolnosti postanka 30. glave djela De administrando imperio<\/a>. <em>Radovi Zavoda za hrvatsku povijest<\/em>, 42, 133\u2013151.<\/li>\n\n\n\n<li>Borri, Francesco (2018). <a href=\"https:\/\/doi.org\/10.1515\/9783110598384-017\">Dalmatian Romans and their Adriatic friends: Some further remarks<\/a>. U <em>Transformations of Romanness: Early Medieval Regions and Identities<\/em>, 241\u2013252.<\/li>\n\n\n\n<li>Budak, Neven (2014). <a href=\"https:\/\/hrcak.srce.hr\/137502\">Hrvatska i Bizant u 10. stolje\u0107u<\/a>. <em>Tabula<\/em>, 12, 51\u201363.<\/li>\n\n\n\n<li>Budak, Neven (2015). <a href=\"https:\/\/www.academia.edu\/11534976\/\">Early medieval boundaries in Dalmatia\/Croatia (8th\u201311th centuries)<\/a>. U <em>Castellum, civitas, urbs: Centres and Elites in Early Medieval East-Central Europe<\/em>, 35\u201344.<\/li>\n\n\n\n<li>Budak, Neven (2025). <a href=\"https:\/\/doi.org\/10.1093\/9780191896361.003.0033\">A Virtual Empire? Byzantium and the Eastern Adriatic Coast<\/a>. U <em>Revisiting the Byzantine Commonwealth<\/em>, 490\u2013503.<\/li>\n\n\n\n<li>D\u017eino, Danijel (2014). <a href=\"https:\/\/researchers.mq.edu.au\/en\/publications\/the-rise-and-fall-of-the-dalmatian-big-men-social-structures-in-l\/\">The Rise and Fall of the Dalmatian \u2018Big-men\u2019: Social Structures in Late Antique, Post-Roman and Early Medieval Dalmatia (ca. 500\u2013850)<\/a>. <em>Studia Academica \u0160umenensia<\/em>, 1, 127\u2013152.<\/li>\n\n\n\n<li>Goldstein, Ivo (2003). <a href=\"https:\/\/openbooks.ffzg.unizg.hr\/index.php\/FFpress\/catalog\/book\/43\">Hrvati, hrvatske zemlje i Bizant<\/a>. Zagreb: Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Elektroni\u010dko izdanje 2020.<\/li>\n\n\n\n<li>Gra\u010danin, Hrvoje (2020). <a href=\"https:\/\/doi.org\/10.15688\/jvolsu4.2020.6.2\">Constantine VII Porphyrogennetos on Croats in Early Medieval Southern Pannonia<\/a>. <em>Science Journal of VolSU<\/em>, 25(6), 24\u201343.<\/li>\n\n\n\n<li>Petrinec, Maja (2024). <a href=\"https:\/\/hrcak.srce.hr\/329714\">O odnosu dalmatinskih gradova i njihova zale\u0111a na primjeru nakita otkrivenog u srednjovjekovnim grobovima<\/a>. <em>Starohrvatska prosvjeta<\/em>, III\/51, 409\u2013424.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Kurikulumski dokument<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Ministarstvo znanosti i obrazovanja (2019). <em>Kurikulum nastavnog predmeta Povijest za osnovne \u0161kole i gimnazije u Republici Hrvatskoj<\/em>. Narodne novine, 27\/2019.<\/li>\n<\/ul>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u0160to nam povijesne karte govore o nastanku hrvatske dr\u017eave, koliko su njihove granice pouzdane i trebaju li u\u010denici poznavati teritorijalni opseg ranosrednjovjekovnih politi\u010dkih zajednica?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":6631,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[39],"tags":[1542,1541,1543,1540,1544,1535],"class_list":["post-6629","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-historiografija","tag-aachenski-mir","tag-bizant","tag-de-administrando-imperio","tag-granice","tag-konstantin-vii-porfirogenet","tag-povijesni-zemljovidi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6629","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6629"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6629\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6650,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6629\/revisions\/6650"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6631"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6629"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6629"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6629"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}