{"id":6620,"date":"2026-11-15T11:33:24","date_gmt":"2026-11-15T10:33:24","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=6620"},"modified":"2026-11-15T11:55:40","modified_gmt":"2026-11-15T10:55:40","slug":"granice-nekad-i-danas","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2026\/granice-nekad-i-danas\/","title":{"rendered":"Granice nekad i danas"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Zamisli da putuje\u0161 automobilom iz Hrvatske u Sloveniju.<\/strong> Prolazi\u0161 pokraj prometnog znaka koji ozna\u010dava ulazak u drugu dr\u017eavu. Mo\u017eda uop\u0107e ne primijeti\u0161 trenutak prelaska granice. Cesta se nastavlja, a oko tebe su ista polja, \u0161ume i naselja. Ipak, pre\u0161ao si dr\u017eavnu granicu. Kako znamo gdje se ona to\u010dno nalazi? Je li tako bilo i prije tisu\u0107u ili dvije tisu\u0107e godina?<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"130\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/preporuke-za-gimnazije.jpg\" alt=\"Preporu\u010deni sadr\u017eaj za u\u010denike gimnazije\" class=\"wp-image-976\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/preporuke-za-gimnazije.jpg 1024w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/preporuke-za-gimnazije-300x38.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/preporuke-za-gimnazije-768x98.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Kako danas odre\u0111ujemo granice?<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dr\u017eavna granica ozna\u010dava prostor na kojem zavr\u0161ava teritorij jedne dr\u017eave i zapo\u010dinje teritorij druge. Ona odre\u0111uje podru\u010dje na kojem dr\u017eava provodi svoje zakone i ostvaruje vlast. Dr\u017eavni teritorij obuhva\u0107a kopno, pripadaju\u0107e vode, zra\u010dni prostor i podzemlje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Dana\u0161nje se granice uglavnom odre\u0111uju me\u0111unarodnim ugovorima. <\/strong>Njihov se polo\u017eaj utvr\u0111uje geodetskim mjerenjima, a na terenu se mogu ozna\u010diti grani\u010dnim kamenovima, stupovima i drugim oznakama. Stru\u010dnjaci koriste satelitske navigacijske sustave (GNSS), digitalne zemljovide i geografske informacijske sustave (GIS). Svaka utvr\u0111ena grani\u010dna to\u010dka mo\u017ee imati precizno zapisane koordinate.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Granice se nadziru razli\u010ditim sredstvima, od grani\u010dne policije i nadzornih kamera do patrola i tehni\u010dkih sustava za pra\u0107enje kretanja. Pritom sve granice nemaju jednak re\u017eim prelaska.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Primjerice, Hrvatska je od 1. sije\u010dnja 2023. \u010dlanica <strong>schengenskog prostora<\/strong>. Na granicama sa Slovenijom i Ma\u0111arskom u pravilu nema redovitih grani\u010dnih kontrola, dok pri prelasku vanjskih schengenskih granica vrijede posebna pravila. Dr\u017eavne granice pritom i dalje postoje, a kontrole se u odre\u0111enim okolnostima mogu privremeno ponovno uvesti.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Gr\u010dki polisi &#8211; granice grada i njegova zemlji\u0161ta<\/h2>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1245\" height=\"720\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/atenski-akropolis-1245x720.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-6623\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/atenski-akropolis-1245x720.jpg 1245w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/atenski-akropolis-300x173.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/atenski-akropolis-768x444.jpg 768w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/atenski-akropolis.jpg 1280w\" sizes=\"auto, (max-width: 1245px) 100vw, 1245px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U anti\u010dkoj Gr\u010dkoj nije postojala jedinstvena gr\u010dka dr\u017eava. Grci su \u017eivjeli u brojnim samostalnim gradovima-dr\u017eavama koje nazivamo polisima. Me\u0111u najpoznatijima bili su Atena, Sparta i Korint.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Svaki je polis imao vlastite zakone, ustanove i podru\u010dje pod svojom upravom. Uz gradsko sredi\u0161te \u010desto su mu pripadala okolna sela, poljoprivredno zemlji\u0161te i pa\u0161njaci. Taj se prostor nazivao <em>hora<\/em> (ch\u014dra).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Granice izme\u0111u polisa katkad su bile ozna\u010dene kamenovima s natpisima, koje su Grci nazivali <em>horoi<\/em>. Mogle su slijediti planinske grebene ili druge prirodne orijentire. Pojedini polisi ratovali su zbog plodnoga zemlji\u0161ta ili pristupa vodi, a u nekim su slu\u010dajevima sporove rje\u0161avali pregovorima i posredovanjem drugih zajednica.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Granicu polisa zato ne treba zami\u0161ljati samo kao gradske zidine. Zidine su \u0161titile grad, dok se teritorij polisa mogao protezati mnogo dalje.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Rimsko Carstvo &#8211; granice koje se nadziru<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u0160irenjem rimske dr\u017eave pod njezinu su vlast do\u0161la velika podru\u010dja Europe, sjeverne Afrike i zapadne Azije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rimljani su na nekim dijelovima granica izgradili utvrde, stra\u017earske kule, vojne ceste i zidove. Takav sustav pograni\u010dnih utvr\u0111enja \u010desto nazivamo <em>limes<\/em>. Jedan je od najpoznatijih primjera Hadrijanov zid, \u010dija je gradnja zapo\u010dela 122. godine na sjeveru rimske Britanije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dunav i Rajna tako\u0111er su bili va\u017eni prirodni orijentiri rimskih granica. Uz njih su bile raspore\u0111ene vojne postrojbe koje su nadzirale prijelaze i promet.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">No rimske granice nisu bile potpuno zatvorene. Njima su prolazili trgovci i putnici, a Rimljani su odr\u017eavali odnose s narodima izvan Carstva. Grani\u010dne su utvrde omogu\u0107avale nadzor nad kretanjem ljudi i robe te obranu od napada.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Granica je mogla biti rijeka, obrambeni zid ili \u0161ire podru\u010dje s vojnim utvrdama. Njezin se polo\u017eaj mijenjao s rimskim osvajanjima i gubitkom teritorija.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Frana\u010dko i Bizantsko Carstvo \u2013 granice velikih srednjovjekovnih dr\u017eava<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U ranome srednjem vijeku nastale su nove politi\u010dke zajednice. Frana\u010dka dr\u017eava, osobito za Karla Velikoga (768. \u2013 814.), pro\u0161irila je svoju vlast nad velikim dijelom zapadne i srednje Europe.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na rubovima Frana\u010dkoga Carstva postojala su pograni\u010dna podru\u010dja, me\u0111u kojima su neke posebno organizirane oblasti nazivane <em>markama<\/em>. Njima su upravljali vladarevi predstavnici. Njihov je zadatak uklju\u010divao obranu, odr\u017eavanje odnosa sa susjedima i u\u010dvr\u0161\u0107ivanje kraljevske vlasti. U udaljenijim podru\u010djima vladareva vlast \u010desto je ovisila o suradnji lokalnih velika\u0161a.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bizantsko Carstvo, koje je nastavilo tradiciju Isto\u010dnoga Rimskog Carstva, imalo je druk\u010diji upravni sustav. U pojedinim razdobljima njegova je vlast obuhva\u0107ala velika podru\u010dja Balkana i isto\u010dnoga Sredozemlja. Ipak, stvarni nadzor nad udaljenim podru\u010djima nije uvijek bio jednak.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na isto\u010dnoj obali Jadrana bizantsku su vlast tijekom ranoga srednjeg vijeka priznavali pojedini gradovi poput Zadra, Splita i Dubrovnika. Njihovo se zale\u0111e postupno na\u0161lo pod vla\u0161\u0107u slavenskih knezova. Stanovnici gradova i okolnih podru\u010dja odr\u017eavali su gospodarske i crkvene veze unato\u010d razli\u010ditoj politi\u010dkoj pripadnosti.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Hrvatske granice u vrijeme Trpimira i Tomislava<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Hrvatska kne\u017eevina oblikovala se tijekom 9. stolje\u0107a. Knez Trpimir, koji je vladao pribli\u017eno od 840. do 864. godine, imao je sredi\u0161te vlasti na podru\u010dju Klisa i Solina. Njegova se vlast protezala nad dijelom dalmatinskoga zale\u0111a, a odr\u017eavao je odnose s dalmatinskim gradovima koji su priznavali bizantskoga cara.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za razliku od dana\u0161njih dr\u017eava, Trpimir nije raspolagao preciznom kartom svojih granica. Njegova se vlast temeljila na odnosima s lokalnim mo\u0107nicima i mogu\u0107nosti upravljanja pojedinim podru\u010djima. Granice prema susjedima nisu svugdje bile jasno odre\u0111ene.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U vrijeme Tomislava, koji je vladao po\u010detkom 10. stolje\u0107a, hrvatska je dr\u017eava dodatno oja\u010dala. Tomislav se smatra prvim hrvatskim kraljem, ali to\u010dan opseg njegove vlasti nije poznat. Na nekim povijesnim kartama Tomislavova se dr\u017eava prikazuje kao veliko podru\u010dje koje se prote\u017ee od Jadranskoga mora do Drave. Me\u0111utim, sa\u010duvani izvori ne omogu\u0107uju pouzdano potvr\u0111ivanje takvih granica. Povjesni\u010dari raspravljaju o tome koliko je daleko na sjever i istok dopirala njegova vlast.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"818\" height=\"720\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/tomislavove-granice-karta-818x720.jpg\" alt=\"Tipi\u010dan prikaz &quot;Hrvatske u doba Tomislava&quot; (zidna karta u izdanju Hrvatske \u0161kolske kartografije, odobrenje AZOO-a, cijena oko 110\u20ac)\" class=\"wp-image-6625\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/tomislavove-granice-karta-818x720.jpg 818w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/tomislavove-granice-karta-767x675.jpg 767w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/tomislavove-granice-karta-300x264.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/tomislavove-granice-karta.jpg 1280w\" sizes=\"auto, (max-width: 818px) 100vw, 818px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Tipi\u010dan prikaz &#8220;Hrvatske u doba Tomislava&#8221; (zidna karta u izdanju Hrvatske \u0161kolske kartografije, odobrenje AZOO-a, cijena oko 110\u20ac)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zbog toga su granice Trpimirove kne\u017eevine i Tomislavova kraljevstva na dana\u0161njim povijesnim kartama <strong>pribli\u017ene rekonstrukcije<\/strong>. Povjesni\u010dari ih izra\u0111uju uspore\u0111ivanjem pisanih izvora, arheolo\u0161kih nalaza i zemljopisnih podataka.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Za\u0161to granice danas i u pro\u0161losti prikazujemo druk\u010dije?<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kada danas na zemljovidu promatramo granicu Hrvatske i Slovenije, ona je prikazana precizno odre\u0111enom crtom. Njezin se polo\u017eaj mo\u017ee provjeravati pomo\u0107u slu\u017ebenih dokumenata i geodetskih podataka.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kada promatramo kartu Hrvatske u vrijeme Tomislava, situacija je druk\u010dija. Povjesni\u010dari imaju ograni\u010den broj izvora, a neki od njih napisani su desetlje\u0107ima ili stolje\u0107ima nakon doga\u0111aja koje opisuju. Osim toga, politi\u010dka je vlast u ranome srednjem vijeku \u010desto bila povezana s osobnim odnosima vladara i velika\u0161a te nadzorom nad naseljima, utvrdama i prometnim putovima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ipak, ni u pro\u0161losti granice nisu uvijek bile neodre\u0111ene. Grci su ozna\u010davali pojedine teritorijalne granice, a Rimljani su gradili opse\u017ene pograni\u010dne sustave. Razlikovali su se na\u010dini odre\u0111ivanja, nadziranja i ostvarivanja vlasti nad teritorijem.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Povijesna karta zato nije fotografija pro\u0161losti.<\/strong> Ona prikazuje ono \u0161to mo\u017eemo rekonstruirati iz sa\u010duvanih podataka. \u0160to su izvori oskudniji, to moramo biti oprezniji s precizno nacrtanim granicama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kada sljede\u0107i put bude\u0161 promatrao povijesnu kartu, postavi pitanje: <strong>Kako znamo da je granica prolazila upravo ondje gdje je nacrtana?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Provjeri razumijevanje ove teme<\/h2>\n\n\n<div class=\"h5p-content\" data-content-id=\"6\"><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u010clanak o granicama i interaktivna provjera nau\u010denog<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":6624,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[39],"tags":[296,1540,584,1535,1538,1539],"class_list":["post-6620","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-historiografija","tag-gimna1","tag-granice","tag-hrvatska-povijest","tag-povijesni-zemljovidi","tag-tomislav","tag-trpimir"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6620","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6620"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6620\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6626,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6620\/revisions\/6626"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6624"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6620"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6620"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6620"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}