{"id":6545,"date":"2009-06-08T22:14:00","date_gmt":"2009-06-08T20:14:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=6545"},"modified":"2026-11-14T22:19:29","modified_gmt":"2026-11-14T21:19:29","slug":"sto-istazuje-ekohistorija-ili-povijesti-okolisa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2009\/sto-istazuje-ekohistorija-ili-povijesti-okolisa\/","title":{"rendered":"\u0160to ista\u017euje ekohistorija ili povijesti okoli\u0161a?"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nastanak povijesti okoli\u0161a ili ekohistorije u svijetu je bio pod utjecajem ekolo\u0161kog pokreta koji se po\u010deo razvijati po\u010detkom 1960-tih godina. U to je vrijeme naro\u010dit odjek u javnosti imala knjiga ameri\u010dke biologinje mora Rachel Carson (1907.-1964.) \u00abThe Silent Spring\u00bb.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Povijest okoli\u0161a (ekohistorija, ekopovijest, ekolo\u0161ka povijest) ne prou\u010dava u pro\u0161losti samo djelovanje \u010dovjeka u pro\u0161losti. Ona ne posve\u0107uje pozornost samo prirodnim i kulturnim uvjetima koji su djelovali na \u010dovjeka i na koje je \u010dovjek djelovao, nego je jedan od njenih prvih ciljeva objasniti postanak svih prirodnih pojava. Povijest okoli\u0161a koordinirati aktualne spoznaje u cilju prou\u010davanja okoli\u0161a u pro\u0161losti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pojava povijesti okoli\u0161a je bila izravna posljedica rastu\u0107e svijesti o sveukupnim svjetskim ekolo\u0161kim problemima, kao \u0161to su zaga\u0111enje vode i zraka pesticidima, osiroma\u0161enje ozonskog omota\u010da i poja\u010dan efekt staklenika, koju je skrivila ljudska aktivnost. U ovakvom razvoju povjesni\u010dari su po\u010deli tra\u017eiti ishodi\u0161ta i podrijetlo sada\u0161njih problema, crpe\u0107i saznanja iz cijelog niza znanstvenih disciplina i specijalisti\u010dkim saznanjima, koje su se razvile ranije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Mo\u017eemo razlikovati dva zna\u010dajna izvori\u0161ta povijesti okoli\u0161a (ekohistorije) iz 19. stolje\u0107a. To su ekologija i geografija (pogotovo humana geografija). U modernoj povijesti okoli\u0161a, ekolo\u0161ki koncepti koriste se za analizu okoli\u0161a u pro\u0161losti. Povr\u0161ina planeta stalno se mijenja i preoblikuje pod utjecajem geolo\u0161kih, klimatskih, biolo\u0161kih i ljudskih utjecaja. Na po\u010detku 20. stolje\u0107a geografi su istaknuli da je utjecaj fizi\u010dkog okoli\u0161a bio va\u017ean i za razvitak ljudskog dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ideju analize utjecaja fizi\u010dkog okoli\u0161a na civilizacije prvi su u historiografiju uveli povjesni\u010dari francuske historiografske \u0161kole \u00abAnala\u00bb i to s razlogom kako bi objasnili razvitak koji je oblikovao ljudsku povijest.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dva ostala korijena povijesti okoli\u0161a (ekohistorije) su arheologija i antropologija, od kojih je ova zadnja uvela ekologiju u humanisti\u010dke znanosti. S vremenom je povijest okoli\u0161a uvela interdisciplinarnost i me\u0111ukontinentalni pristup u povijesna istra\u017eivanja. Ekologija i interdisciplinarna metoda kasnije su postale dvije va\u017ene osobine povijesti okoli\u0161a.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Povijest okoli\u0161a od svojih po\u010detaka govori o ljudskoj interakciji s prirodnim svijetom, ili, da ka\u017eemo druga\u010dije, ona prou\u010dava interakciju izme\u0111u kulture nekog dru\u0161tva i prirode. Glavni cilj povijesti okoli\u0161a je produbljivanje na\u0161ega razumijevanja kako je na ljude utjecao prirodni okoli\u0161 u pro\u0161losti, te kako su ljudi utjecali na sam okoli\u0161 i s kojim rezultatima. To se mo\u017ee nazvati bilateralnim pristupom povijesti okoli\u0161a.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najop\u0107enitija i pojednostavljena definicija povijesti okoli\u0161a bila bi ova: povijest okoli\u0161a prou\u010dava interakciju izme\u0111u ljudi i okoli\u0161a u pro\u0161losti. Da bi prou\u010davali odnose izme\u0111u ljudi i svijeta koji ih okru\u017euje, potrebno je poku\u0161ati razumjeti kako njihova interakcija djeluje. Povijest okoli\u0161a je u svijetu postupno formirana tijekom 1960-tih i 1970-tih godina. U Hrvatskoj se javlja krajem 20. stolje\u0107a unutar me\u0111unarodnog istra\u017eiva\u010dkog projekta \u00abTriplex Confinium\u00bb voditelja prof. dr. Drage Roksandi\u0107a. Dru\u0161tvo za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju je osnovano 2005. godine, a objavljuje \u010dasopis \u00abEkonomska i ekohistorija\u00bb.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jedan od pionira povijesti okoli\u0161a, Donald Worster kroz pristup \u00abEcological History\u00bb (ekolo\u0161ka povijest) smatra da se povijest okoli\u0161a bavi ulogom i mjestom prirode u ljudskom \u017eivotu. On je prepoznao tri grupe problema (stupnja) koje bi ekohistori\u010dari ili povjesni\u010dari okoli\u0161a trebali prou\u010davati.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Svijet, prema njemu, nije stati\u010dan, pa reagira na na\u0161a djelovanja kojima utje\u010demo na prirodni svijet. Uz u\u010dinke ljudskog djelovanja na prirodu, ulazimo na prvi stupanj (grupa problema) po vijesti okoli\u0161a koji obuhva\u0107a prirodnu povijest odnosno okoli\u0161 i prirodu u pro\u0161losti. Ovaj stupanj bavi se razumijevanjem same prirode, prirodnog svijeta. To uklju\u010duje klimu, geologiju, biljni svijet, \u017eivotinjski svijet, insekte i mikroorganizme: stope rasta i razmno\u017eavanja organizama, te uspjehe i neuspjehe reprodukcije. Ekosustav lokalnih ili regionalnih grupiranja biotskih i nebiotskih komponenti koje funkcioniraju zajedno. Ekolozi su stvorili koncepte kao \u0161to su ravnote\u017ea u prirodi, hipoteza stabilnosti kroz raznolikost, teorija kaosa, od kojih neke prolaze ponovno razmatranje i reviziju, kako se ekolo\u0161ka znanost nastavlja razvijati.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovdje ulazimo u drugi stupanj problema koje treba prou\u010davati: stupanj socio-ekonomskog podru\u010dja odnosno na\u010dine proizvodnje. Primjeri su skupljanje, lov, ribolov; pastoralne ili ekonomije uzgoja stoke (u krdu); ekonomije kori\u0161tenje hidraulike ili irigacije; industrijski kapitalizam. Materijalna baza ekonomije razlikuje se u razli\u010ditim regijama, kao npr. sjeverna arkti\u010dka podru\u010dja od tropskih, te u razli\u010ditim temperaturnim slojevima ili regijama. Ljudi iz eko-sustava uzimaju resurse za prehranu ili tr\u017ei\u0161te, od \u010dega je najva\u017enija hrana. Agro ekosustav organiziran je za agrikulturnu proizvodnju hrane za prehranu grupe ljudi. Kapitalisti\u010dki na\u010din proizvodnje u agronomiji je \u0161iri od same organizacije rada. On tako\u0111er uklju\u010duje zemlju i prirodu (posebno kapitaliziranu prirodu) kao utr\u017eive robe. Ideje imaju utjecaj na politiku, postupanja i ekonomiju preko kojih se ideje materijaliziraju u prirodnom svijetu. To uklju\u010duje tehnologije i na\u010dine organiziranja proizvodnje.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tre\u0107i se stupanj odnosno grupa problema bavi idejama odnosno ljudskim intelektom i razumom, koji se sastoji od percepcija, etike, zakona, mitova i ostalih mentalnih konstrukcija povezanih sa svijetom prirode. Ideje o svijetu oko nas utje\u010du na na\u010din kako mi razrje\u0161avamo prirodno okru\u017eenje. Ona obuhva\u0107a ideologiju, percepcije i vrijednosti, religije, mitove, filozofiju, (prirodne) znanost(i) itd. Ideja \u00abPrirode\u00bb ima mnoga zna\u010denja koja se vremenom mijenjaju, uklju\u010duju\u0107i i ljudsku percepciju svijeta prirode, te ideja poretka stvari i samog procesa.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Carolyn Merchant pristupa povijesti okoli\u0161a kroz pristup \u00abEcological Revolutions\u00bb (Ekolo\u0161ke revolucije). Prema njoj su ekolo\u0161ke revolucije procesi kroz koje razli\u010dita dru\u0161tva mijenjaju svoj odnos prema prirodi. One proizlaze iz tenzija izme\u0111u proizvodnje i ekologije, te izme\u0111u proizvodnje i reprodukcije. Rezultati su nove konstrukcije prirode, u materijalnom smislu i u ljudskoj svijesti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prva razina je ekolo\u0161ka, a obuhva\u0107a razmjenu energije, materijala i informacija me\u0111u \u017eivim i ne\u017eivim bi\u0107ima u prirodnom okru\u017eenju. Merchant ukazuje na proizvodnju: va\u0111enje, procesiranje te razmjena dijelova i resursa prirode kao darove u tradicionalnim ekonomijama, razmjenu roba i usluga u siroma\u0161nim ekonomijama osnovnih potreba, ili kao razmjenu roba u tr\u017ei\u0161nim ekonomijama. Merchant obra\u0111uje i reprodukciju kao drugu razinu. Ona obuhva\u0107a biolo\u0161ke i dru\u0161tvene procese kroz koje se ljudi ra\u0111aju, odgajaju, socijaliziraju i vladaju. Reprodukcija ima dvije biolo\u0161ke i dvije dru\u0161tvene manifestacije:<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li>me\u0111ugeneracijska reprodukcija vrsta (i ljudskih i neljudskih),<\/li>\n\n\n\n<li>me\u0111ugeneracijska reprodukcija u svakodnevnom \u017eivotu,<\/li>\n\n\n\n<li>reprodukcija dru\u0161tvenih normi u okviru obitelji i dru\u0161tvene zajednice,<\/li>\n\n\n\n<li>reprodukcija zakonskih-politi\u010dkih struktura koje odr\u017eavaju dru\u0161tveni poredak u okviru dru\u0161tvene zajednice i dr\u017eave.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakon toga upozorava i na svijest odnosno na\u010din, na koji se svijet do\u017eivljava, razumijeva i interpretira u bilo kojem trenutku od strane dru\u0161tva ili dru\u0161tvene grupe kao tre\u0107u razinu. Individualna svijest je ukupnost ne\u010dijih misli, osje\u0107aja, impresija, svijest ne\u010dijih radnji i htijenja, snage volje. Prema Merchant grupna svijest je kolektivna svijest zbira svih pojedinaca.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nastanak povijesti okoli\u0161a ili ekohistorije u svijetu je bio pod utjecajem ekolo\u0161kog pokreta koji se po\u010deo razvijati po\u010detkom 1960-tih godina. U to je vrijeme naro\u010dit odjek u javnosti imala knjiga ameri\u010dke biologinje mora Rachel Carson (1907.-1964.) \u00abThe Silent Spring\u00bb.<\/p>\n","protected":false},"author":15,"featured_media":6546,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[37],"tags":[1526,140,1524,1525],"class_list":["post-6545","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-okolisa","tag-carolyn-merchant","tag-ekohistorija","tag-rachel-carson","tag-the-silent-spring"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6545","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/15"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6545"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6545\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6550,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6545\/revisions\/6550"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6546"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6545"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6545"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6545"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}