{"id":6525,"date":"2012-01-01T21:37:00","date_gmt":"2012-01-01T20:37:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=6525"},"modified":"2026-11-14T22:08:24","modified_gmt":"2026-11-14T21:08:24","slug":"pica-koja-su-utjecala-na-povijest-covjecanstva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2012\/pica-koja-su-utjecala-na-povijest-covjecanstva\/","title":{"rendered":"Pi\u0107a koja su utjecala na povijest \u010dovje\u010danstva"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u017divot bez vode je nemogu\u0107 te su se prvi ljudi naseljavali pokraj rijeka i jezera da bi osigurali dovoljno svje\u017ee vode. Ali u posljednjih 10 000 godina druga su pi\u0107a \u201cugro\u017eavala\u201d dominaciju vode. Ta pi\u0107a ne nalazimo u prirodi, nego se planirano proizvode. U toku povijesti ta su pi\u0107a imala razli\u010dite funkcije-koristila su se u vjerskim obredima, kao nov\u010dane jedinice, bila su filozofska i umjetni\u010dka nadahnu\u0107a&#8230;Neka su pi\u0107a sna\u017eno utjecala na povijest \u010dovje\u010danstva. Povijest je mogu\u0107e podijeliti na razdoblja kojima prevladavaju pojedina pi\u0107a. To su: pivo, vino, \u017eestoka pi\u0107a, kava, \u010daj i Coca-Cola.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Pivo<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najstarije pi\u0107e koje je \u010dovjek proizvodio bilo je pivo. Najstariji dosad poznati arheolo\u0161ki tragovi proizvodnje pi\u0107a sli\u010dnog pivu potje\u010du iz razdoblja prije pribli\u017eno 13 000 godina. Prona\u0111eni su u \u0161pilji Raqefet na podru\u010dju dana\u0161njeg Izraela.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na prostoru plodnog polumjeseca prve \u017eitarice koje su se po\u010dele planski uzgajati su je\u010dam i p\u0161enica. Da bi bile jestive, \u017eitarice su se morale drobiti i namakati. Uslijed namakanja otkrivena su dva neobi\u010dna svojstva-zrnje natopljeno u vodi po\u010dne klijati i dobije slatki okus (nastaje slad), a ka\u0161a natopljenog zrnja nakon nekoliko dana po\u010dinje se pjeniti i biti blago opojna, tj. nastaje pivo. Danas znamo da to uzrokuju prirodne kva\u0161\u010deve gljivice koje \u0161e\u0107er u ka\u0161i fermentacijom pretvaraju u alkohol.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pivo vjerojatno nije prvi oblik alkohola s kojim su se ljudi susreli. Slu\u010dajnom fermentacijom vo\u0107a ili vo\u0107nog soka nastajalo je vino, ali se ono nije moglo dulje sa\u010duvati jer za skladi\u0161tenje vina su potrebni glineni lonci koji nastaju oko 6 000. g. pr. n. e. Prije pojave glinenih lonaca pivo se moglo \u010duvati i u smolom oblo\u017eenim ko\u0161arama, ko\u017enatim vre\u0107ama, \u017eivotinjskim mjehovima, izdubljenim deblima, velikim \u0161koljkama&#8230;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kvaliteta piva se dalje pobolj\u0161avala metodom poku\u0161aja i pogre\u0161aka. Ako je du\u017ee ostavljeno da fermentira, pivo je bilo ja\u010de. Tako\u0111er je bilo bolje nakon vi\u0161estrukog kori\u0161tenja iste posude za vrenje jer su se kva\u0161\u010deve gljivice naselile u pukotinama i brazdama posude i fermentacija nije ovisila samo o gljivicama iz zraka.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pivo je imalo vi\u0161estruku ulogu u dru\u0161tvu. Najprije je, kao i danas, dru\u0161tveno pi\u0107e. Zbog ostataka \u017eitarica koji su na po\u010detku izrade piva plivali na povr\u0161ini pi\u0107a, pilo se iz velikog vr\u010da dugim slamkama i pi\u0107e se dijelilo. Podijeliti pi\u0107e s nekim je univerzalni znak gostoljubivosti i prijateljstva.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zbog tajanstvenog postupka fermentacije i sposobnosti piva da promijeni stanje uma vjerovalo se da pivo ima nadnaravna svojstva te da je dar bogova. Pivo se koristilo i u vjerskim obredima, zatim u robnoj razmjeni, kao sredstvo pla\u0107anja i najva\u017enije, pivo je bilo zamjena za obrok hrane. Standardni obrok ljudi u Mezopotamiji i Egiptu \u010dinilo je pivo i kruh. Obrok za radnike na gradnji piramida u Gizi bio je tri \u0161truce kruha i dva vr\u010da piva.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pivo se spominje i u Epu o Gilgame\u0161u (oko 2000.g.pr.Kr.) kao i u Hamurabijevom zakoniku (17.st.pr.Kr.).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pivo je pro\u017eimalo stanovnike Egipta i Mezopotamije od kolijevke do groba i pili su ga svi slojevi dru\u0161tva. Proizvodnja piva nastavlja se i u srednjem vijeku. Ve\u0107inom se time bave samostani. U 7. st. pivu se dodaje jo\u0161 jedan sastojak &#8211; <strong>hmelj<\/strong>, koji daje pivu gor\u010dinu, pjenu i pridonosi procesu bistrenja. Danas je proizvodnja piva sna\u017ena industrijska grana. U mnogim dijelovima svijeta pivo se i danas smatra glavnim pi\u0107em radnih ljudi. Pivo se povezuje s prijateljskom dru\u0161tvenom interakcijom jer je to napitak koji je stvoren da se dijeli i zbli\u017eava ljude.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Vino<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vino potje\u010de iz prapovijesti ali se ne zna kad je otkriveno. Najstariji poznati kemijski i arheobotani\u010dki dokazi proizvodnje vina od gro\u017e\u0111a potje\u010du s podru\u010dja dana\u0161nje Gruzije i datiraju se pribli\u017eno izme\u0111u 6000. i 5800. godine prije n. e. Odatle se dalje \u0161irilo prema zapadu do isto\u010dnog Sredozemlja. U po\u010detku je vino simbol bogatstva, povla\u0161tenosti i mo\u0107i jer je bilo skupo zbog uvoza iz gorskih predjela. Obi\u010dni puk nije pio vino. \u0160irenjem carstava i ukidanjem nekih granica i cestarina, smanjuje se cijena vina i ono postaje pristupa\u010dnije \u0161irim slojevima dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Uzgoj vinove loze \u0161iri se Gr\u010dkom u 7. st. pr. n. e. i Grci su bili prvi narod koji je pokrenuo komercijalnu proizvodnju vina. Zbog pogodne klime i tla vino uskoro postaje glavni gr\u010dki izvozni proizvod. Vinogradi su zna\u010dili bogatstvo ali su isto tako bili i meta u ratovima (npr. u Peloponeskom ratu). Kako se \u0161irila dostupnost vina, ono postaje sve jeftinije i zato postaje va\u017enije porijeklo i starost vina. \u0160to je bilo starije, to je bilo bolje. Poznavanje porijekla i starosti vina je pokazatelj kulturnog obrazovanja Grka. Grci nikad nisu pili \u010disto vino nego su ga mije\u0161ali s vodom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pijenje \u010distog vina smatrali su barbarskim obi\u010dajem. Osim toga voda je \u0161titila od u\u010dinaka vina, ali je i vino tako\u0111er \u010dinilo vodu sigurnijom za pi\u0107e. Grci tada nisu znali za viruse i bakterije ali su shvatili da se rane natopljene vinom rje\u0111e upale nego one natopljene vodom. Razrije\u0111eno vino nije pouzdano sredstvo dezinfekcije vode. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ispijanje vina bio je isklju\u010divo mu\u0161ki aristokratski obi\u010daj. \u017dene su bile samo poslu\u017eiteljice, plesa\u010dice i svira\u010dice na vinskim zabavama. Gr\u010dka vinska zabava nazivala se <em>symposion<\/em>. Unutar gr\u010dke ku\u0107e postojala je posebna soba s le\u017eajevima za 10-30 mu\u0161karaca koji su prvo bili poslu\u017eeni hranom, a zatim se donosilo vino. Doma\u0107in ku\u0107e je odre\u0111ivao u kojem \u0107e se omjeru mije\u0161ati voda i vino, ovisno od toga \u0161to je bio cilj zabave: opijanje ili knji\u017eevne i filozofske rasprave. Naj\u010de\u0161\u0107i omjer vode i vina bio je 2:1.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Do sredine 2. st. pr. n. e. Rimljani su stekli nadmo\u0107 nad Grcima i postali dominantna sila Sredozemlja. Kako su prisvojili mnoge aspekte gr\u010dke kulture, tako su prihvatili i najfinija gr\u010dka vina te njihov na\u010din proizvodnje. Uskoro se na talijanskom poluotoku proizvodnja vina \u0161irila na \u0161tetu proizvodnje \u017eitarica. \u017ditarice su se uvozile iz afri\u010dkih kolonija. Vino je postalo univerzalno pi\u0107e \u2013 pili su ga car ali i rob, ali razli\u010dite kvalitete. Robovima i vojnicima poslu\u017eivala su se najlo\u0161ija vina, naj\u010de\u0161\u0107e ukiseljena. Sposobnost prepoznavanja najfinijih vina bilo je pokazatelj bogatstva. Najboljim vinom smatralo se falernsko vino (bijelo vino, staro najmanje 10 godina), s brda Falernus ju\u017eno od Napulja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">I Rimljani su organizirali vinske zabave, <em>convivium<\/em>, ali su se od gr\u010dkih razlikovale po tome \u0161to nisu svi pili isto vino, nego se vrsta vina odre\u0111ivala prema polo\u017eaju u dru\u0161tvu i bogatstvu sudionika zabave.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prodorom sjevernih plemena na granice Rimskog carstva nestali su mnogi aspekti rimskog dru\u0161tva, ali se kultura pijenja vina odr\u017eala oko Sredozemlja. Zbog prekinute trgovine dostupnost vina u nekim regijama se smanjila pa su se neki narodi vratili na pivo, npr. Britanci. Oko Sredozemlja \u0161irilo se kr\u0161\u0107anstvo, koje je usko povezano s vinom, \u0161to je jo\u0161 jedan razlog zadr\u017eavanja vina na tom prostoru.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">I danas su najve\u0107i proizvo\u0111a\u010di, kao i potro\u0161a\u010di vina dr\u017eave oko Sredozemnog mora. Vino je tako\u0111er zadr\u017ealo status najciviliziranijeg i najotmjenijeg pi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>\u017destoka pi\u0107a<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u017destoka pi\u0107a proizvode se destilacijom fermentiranih teku\u0107ina, postupkom kojim se pove\u0107ava koncentracija alkohola. Razli\u010diti oblici destilacije bili su poznati jo\u0161 u starom vijeku, a znanstvenici i alkemi\u010dari islamskoga svijeta tijekom srednjega vijeka usavr\u0161avali su destilacijske ure\u0111aje i postupke. Sama rije\u010d <em>alkohol<\/em> potje\u010de od arapske rije\u010di <em>al-ku\u1e25l<\/em>, koja je izvorno ozna\u010davala fino usitnjen prah antimonova spoja koji se koristio kao kozmeti\u010dko sredstvo. Naziv je poslije dobio \u0161ire zna\u010denje i po\u010deo se povezivati s pro\u010di\u0161\u0107enim tvarima. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Znanje o destilaciji alkohola \u0161irilo se zapadnom Europom tijekom 12. i 13. stolje\u0107a, osobito preko medicinskih i alkemijskih spisa. Destilirano vino, poznato pod latinskim nazivom <em>aqua vitae<\/em> (\u201evoda \u017eivota\u201d), smatralo se ljekovitim pripravkom kojemu su pripisivana brojna svojstva, od lije\u010denja bolesti do produljenja \u017eivota. Tijekom 15. i 16. stolje\u0107a destilirana pi\u0107a postupno su se \u0161irila izvan medicinske uporabe i postajala sve dostupnija za svakodnevnu potro\u0161nju, osobito u sjevernoj Europi. U Irskoj i \u0160kotskoj razvijala se proizvodnja viskija destilacijom fermentirane \u017eitne komine, dok se destilacijom vina proizvodio brandy, osobito u vinogradarskim podru\u010djima Francuske. Jedna od njegovih najpoznatijih vrsta poslije je postao konjak, nazvan prema francuskom gradu Cognacu i okolnoj vinogradarskoj regiji.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nova pi\u0107a proizvedena destilacijom po\u010dela su dominirati tijekom velikih istra\u017eivanja i kolonizacije jer su mogli utovariti vi\u0161e alkohola u utrobu broda a i manja je vjerojatnost da \u0107e se pokvariti na dugim putovanjima. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U 17. st. prvi engleski doseljenici naseljavaju otok Barbados u Karipskom oto\u010dju i sa sobom donose \u0161e\u0107ernu trsku. Zatim po\u010dinju iz Afrike uvoziti robove koji rade na planta\u017eama \u0161e\u0107erne trske. Od melase, bezvrijednog ostatka u proizvodnji \u0161e\u0107era, po\u010deli su destilacijom dobivati pi\u0107e koje su najprije nazvali \u201dkill-devill\u201d, a zatim rumbullion, \u0161to je engleski izraz za tu\u010dnjavu ili naguravanje. Kasnije su skratili tu rije\u010d u rum, \u0161to do danas ostaje naziv za \u017eestoko pi\u0107e koje se dobiva od melase. Rum se davao robovima da bi postali ovisni o njemu i na taj na\u010din su ih lak\u0161e dr\u017eali u pokornosti. Koristio se i kao valuta kojom su se pla\u0107ali novi robovi na afri\u010dkom kontinentu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rum je postao popularan i me\u0111u mornarima. Od sredine 17.st. zamijenio je zalihu piva na brodovima Britanske ratne mornarice. Kod razvodnjavanja ruma dodavao se, radi okusa, \u0161e\u0107er i limeta. Dodavanjem limete, koja je bogata vitaminom C, smanjena je u\u010destalost skorbuta na britanskim brodovima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prvi engleski doseljenici koji su po\u010deli kolonizirati Sjevernu Ameriku bili su veoma razo\u010darani kad su shvatili da Amerika nije zemlja bogatstva i da je veoma te\u0161ko uzgojiti europske \u017eitarice i vinovu lozu. To je utjecalo i na oskudice alkohola kojeg je trebalo uvoziti. Najprije su uvozili rum, a zatim su od kraja 17.st. po\u010deli uvozili melasu i sami proizvoditi rum koji je bio i jeftiniji i ja\u010di.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tijekom \u0161irenja kolonista na zapad vi\u0161e se pije viski iz fermentiranog zrnja \u017eitarica. Viski se \u010desto koristio i kao valuta. Europljani su koristili \u017eestoka pi\u0107a u razmjeni s indijanskim plemenima za robu i zemlju, a kasnije da bi ih pokorili.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Kava<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pradomovinom kave smatra se Etiopija, ali se u Europu kava \u0161iri iz arapskog svijeta, iz Jemena. U arapskom svijetu kava je prihva\u0107ena kao zakonita alternativa alkoholu. Ipak je bilo poku\u0161aja zabrane pijenja kave jer se smatrala opijatom, a kavane su smatrane leglom tajnih urota, tra\u010deva i politi\u010dkih rasprava. U Europi se kava \u0161iri zajedno s prosvjetiteljskim idejama u 17. st. i postaje omiljeno pi\u0107e intelektualaca, znanstvenika, trgovaca i slu\u017ebenika.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Po\u010detkom 17. st. otvaraju se prve kavane u zapadnoj Europi, najprije u Velikoj Britaniji i Nizozemskoj. Prva kavana u Velikoj Britaniji otvorena je 1652. g. za vladavine Olivera Cromwella. U sljede\u0107ih desetak godina otvoreno je 80-tak kavana, a do kraja stolje\u0107a nekoliko stotina. Nakon Cromwellove smrti kavane postaju sredi\u0161ta politi\u010dkih rasprava i spletkarenja, koja su pridonije ozra\u010dju za povratak Karla II. na britansko prijestolje 1660. g.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U to vrijeme London se pretvara u prometno sredi\u0161te rastu\u0107eg britanskog trgova\u010dkog carstva i kavane postaju prakti\u010dan i ugledan javni prostor u kojem se sklapaju poslovi. Kavane su bile mjesta za razmjenu informacija i novosti, mjesta za politi\u010dke rasprave, koristile su se i kao uredi politi\u010dkih stranaka ili burze, te sredi\u0161ta prosvjetiteljskih i revolucionarnih ideja.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kriti\u010dara kavana je bio mnogo. Najprije se bune vlasnici kr\u010dmi kojima opada promet. Odre\u0111eni broj medicinskih stru\u010dnjaka tvrdio je da je kava otrovna i mo\u017ee izazvati paralizu, impotenciju i mr\u0161avost. U Londonu je 1674. objavljen satiri\u010dni pamflet <em>The Women&#8217;s Petition Against Coffee<\/em>, u kojem se ismijavala navodna \u0161tetnost kave za mu\u0161ku spolnu mo\u0107 i obiteljski \u017eivot. Treba napomenuti da \u017eenama tada nije bilo dozvoljeno ulaziti u kavane, ali su neke \u017eene u njima radile, upravljale njima ili ih posje\u0107ivale. I sama britanska vlast kritizira kavane, odnosno slobodu govora u kavanama. Kralj Karlo II. je poku\u0161ao zatvoriti kavane, ali zbog prosvjeda je morao odustati od tog zakona.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Arapski poluotok je poku\u0161ao zadr\u017eati monopol nad proizvodnjom i izvozom kave \u0161to mu je i uspijevalo do kraja 17.st. Prvi koji su ugrozili njihov monopol bili su Nizozemci koji su uspjeli do\u0107i do sadnica kave i pokrenuti planta\u017ee kave na Javi. Tek kad su Francuzi pokrenuli sadnju kave na Martinique, po\u010dinje \u0161irenje kave po svijetu, naro\u010dito po Srednjoj i Ju\u017enoj Americi. Najve\u0107i opskrbljiva\u010d kave danas je Brazil.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Suvremene kavane danas su blijeda kopija svojih prethodnica, ali je kava i danas napitak oko kojeg se ljudi sastaju da bi raspravljali i razmjenjivali ideje i informacije.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>\u010caj<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Britansko Carstvo na vrhuncu svoje mo\u0107i obuhva\u0107a je 1\/5 svjetskog teritorija i 1\/4 svjetskog stanovni\u0161tva. Teritorijalni i industrijski razvoj Britanskog Carstva povezan je s novim napitkom &#8211; \u010dajem. \u010caj je bio temelj \u0161irenja britanske trgovine s Istokom i prihodi od te trgovine pomogli su britanskoj Isto\u010dnoindijskoj kompaniji da osvoji Indiju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prema kineskoj legendi prva \u0161alica \u010daja nastaje oko 2700. g. pr. n. e., ali prema stvarnima zapisima \u010daj se prvi put spominje u 1. st. pr. n. e. \u010caj je otopina su\u0161enih listova, pupoljaka i cvjetova zimzelenog grma <em>Camellia sinensis<\/em>, koji se razvio u d\u017eunglama isto\u010dne Himalaje na dana\u0161njoj granici Indije i Kine. Tamo\u0161nje stanovni\u0161tvo je shvatilo da \u017evakanje listova \u010daja ima stimuliraju\u0107i u\u010dinak a trljanje listova na rane djeluje ljekovito. Pijenje \u010daja potaknuli su budisti\u010dki sve\u0107enici jer su otkrili da im pijenje tog napitka pobolj\u0161ava koncentraciju i otklanja umor prilikom meditacije. Od 4. st. po\u010dinje planska sadnja \u010daja, umjesto branja li\u0161\u0107a samoniklih biljaka. \u010caj se \u0161iri Kinom i postaje slu\u017ebeno pi\u0107e tijekom dinastije Tang (7.-10. st.).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U europskim izvje\u0161tajima \u010daj se prvi put spominje 1550-ih godina, ali prva po\u0161iljaka \u010daja dolazi na nizozemskom brodu u Europu tek 1610. g. Zbog velikih tro\u0161kova dopremanja \u0161krinja \u010daja iz Kine, u po\u010detku je \u010daj skup i smatra se otmjenim pi\u0107em. U Europu su se tijekom ranoga novog vijeka uvozili razli\u010diti tipovi \u010daja, uklju\u010duju\u0107i zeleni i crni. Zbog gorkog okusa Englezi su mu po\u010deli dodavati mlijeko i \u0161e\u0107er. Popularnost \u010daja na britanskom dvoru po\u010dela je rasti 1662. nakon vjen\u010danja Karla II. i Katarine, k\u0107eri portugalskog kralja Ivana IV. Katarina je bila velika obo\u017eavateljica \u010daja i sa sobom je na britanski dvor donijela, osim \u0161krinje \u010daja kao miraz, i obi\u010daj pijenja \u010daja, \u0161to je brzo prihvatila britanska aristokracija. Godine 1717. Otvorena je prva trgovina \u010dajem u Londonu, a glavne mu\u0161terije su bile \u017eene. Po\u010detkom 18.st. \u010daj je zamijenio svilu kao glavni uvozni proizvod iz Kine.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Poznavanje \u010daja i obi\u010daj pijenja \u010daja u otmjenim ku\u0107anstvima postalo je znakom obrazovanja i profinjenosti. Pi\u0161u se mnogobrojne knjige koje nude savjete o pripremi i pijenju \u010daja. Vlasnici tvornica uvode stanke za \u010daj jer su shvatili da odr\u017eava radnike budnijima. Pove\u0107ana je potra\u017enja za porculanom \u0161to je potaknulo razvoj industrije porculana u Velikoj Britaniji i prekinut je uvoz kineskog porculana.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Do kraja 18.st. u Velikoj Britaniji je drasti\u010dno smanjen broj oboljelih od bolesti koje se prenose vodom jer \u010daj sadr\u017ei tanin koji uni\u0161tava bakterije koje uzrokuju koleru, tifus i dizenteriju. To nije znanstveno utemeljeno. Priprema \u010daja mogla je smanjiti opasnost od mikroorganizama u vodi zato \u0161to se voda zagrijavala do vrenja. Vrenje u\u010dinkovito inaktivira brojne uzro\u010dnike zaraznih bolesti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U 19. st. Britanci su pokrenuli proizvodnju \u010daja u Indiji, koja je bila pod njihovom vla\u0161\u0107u. Indija je i danas me\u0111u vode\u0107im proizvo\u0111a\u010dima, ali i potro\u0161a\u010dima \u010daja u svijetu.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Coca-cola<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Coca-Colu je 1886. godine osmislio ameri\u010dki ljekarnik John Stith Pemberton iz Atlante. Prije toga proizvodio je alkoholni pripravak nazvan <em>Pemberton\u2019s French Wine Coca<\/em>, nadahnut popularnim francuskim napitkom <em>Vin Mariani<\/em>. Taj se pripravak sastojao od vina, ekstrakta li\u0161\u0107a koke, biljke podrijetlom iz Ju\u017ene Amerike, i ekstrakta ora\u0161astih plodova kole, biljke iz zapadne Afrike. Koka sadr\u017ei kokain, alkaloid \u010dija su stimulativna svojstva europski znanstvenici po\u010deli istra\u017eivati sredinom 19. stolje\u0107a, dok kola sadr\u017ei kofein. Pemberton je svoj pripravak reklamirao kao sredstvo protiv umora, glavobolje i \u017eiv\u010danih tegoba, iako takve ljekovite tvrdnje nisu bile znanstveno potvr\u0111ene. Kada je u Atlanti 1886. godine stupila na snagu zabrana prodaje alkoholnih pi\u0107a, Pemberton je prilagodio recepturu. Vino je zamijenio \u0161e\u0107ernim sirupom, a zadr\u017eao ekstrakte koke i kole te dodao druge sastojke za pobolj\u0161anje okusa. Novi se sirup mije\u0161ao s gaziranom vodom i prodavao kao osvje\u017eavaju\u0107i napitak. Prva \u010da\u0161a Coca-Cole prodana je 8. svibnja 1886. u ljekarni Jacobs\u2019 Pharmacy u Atlanti, po cijeni od pet centi. Naziv Coca-Cola predlo\u017eio je Pembertonov knjigovo\u0111a i poslovni suradnik Frank Mason Robinson, povezuju\u0107i nazive dvaju sastojaka, koke i kole. Robinson je osmislio i prepoznatljiv rukopisni logotip koji se, uz manje promjene, koristi do danas.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Do kraja 1880-ih Coca-Cola postaje prepoznatljiv i popularan proizvod, a do kraja 19. st. prodaje se u svim dr\u017eavama SAD-a. U po\u010detku se prodaje ljekarnama kao sirup. Krajem 19. st. Coca-Cola prestaje biti medicinski proizvod i postaje osvje\u017eavaju\u0107e pi\u0107e jer su shvatili da \u0107e je na taj na\u010din prodati u ve\u0107im koli\u010dinama. Napitak su po\u010deli puniti u boce i 1915. uveden je prepoznatljiv oblik boce Coca-Cole.<br><br>Nakon kritika i tu\u017ebi, po\u010detkom 20. st. izba\u010den je kokain i prepolovljen kofein u Coca-Coli, a Coca Cola Company je obe\u0107ala da u svojim reklamama ne\u0107e prikazivati djecu.  Da bi ipak privukli djecu izra\u0111ivali su postere s Djedom Bo\u017ei\u0107njakom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tijekom 1930-ih mo\u0107i Coca-Cole prijete ukidanje prohibicije, velika gospodarska kriza i uspon Pepsi-cole. Ni\u0161ta od toga nije jako utjecalo na prodaju Coca-Cole i do kraja 1930-ih taj napitak postaje nacionalno pi\u0107e. Po\u010detkom Drugoga svjetskog rata punila se u 44 dr\u017eave. Globalni proizvod Coca-Cola postaje nakon \u0161to su SAD odbacile svoju politiku izolacionizma ulaskom u Drugi svjetski rat. S ameri\u010dkim vojnicima u Drugom svjetskom ratu \u0161iri se i Coca-Cola. U dalekim ameri\u010dkim bazama podsje\u0107ala ih je na domovinu i pomagala odr\u017eavanju morala. Bio je problem prevoziti tako velike koli\u010dine Coca-Cole, pa se u stvari prevozio sirup, a unutar ameri\u010dkih baza otvaraju se punionice. Otvorena su 64 vojna pogona Coca-Cole po cijelom svijetu. Na taj na\u010din su i narodi diljem svijeta prvi put probali Coca-Colu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakon Drugoga svjetskog rata Coca-Cola se proizvodi na svim kontinentima, osim na Antarktici. U doba hladnog rata Coca-Cola postaje simbolom slobode, demokracije i slobodnog tr\u017ei\u0161nog kapitalizma. Dostupnost Coca-Cole razlikovala se me\u0111u socijalisti\u010dkim dr\u017eavama. Nakon ru\u0161enja Berlinskog zida i ukidanja komunizma Coca-Cola postaje najtra\u017eeniji i najprodavaniji proizvod u biv\u0161im europskim komunisti\u010dkim dr\u017eavama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Coca-Cola danas predstavlja Ameriku i globalizaciju i najpoznatiji je proizvod na svijetu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-border-color has-background wp-block-paragraph\" style=\"border-color:#8f6666;border-width:1px;border-top-left-radius:6px;border-top-right-radius:6px;border-bottom-left-radius:6px;border-bottom-right-radius:6px;background-color:#f5efeb\">NAPOMENA: \u010clanak sadr\u017eajno i strukturno vrlo blisko prati knjigu <em>A History of the World in 6 Glasses<\/em> autora Toma Standagea iz 2005. godine.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u017divot bez vode je nemogu\u0107 te su se prvi ljudi naseljavali pokraj rijeka i jezera da bi osigurali dovoljno svje\u017ee vode. Ali u posljednjih 10 000 godina druga su pi\u0107a \u201cugro\u017eavala\u201d dominaciju vode. Ta pi\u0107a ne nalazimo u prirodi, nego se planirano proizvode. U toku povijesti ta su pi\u0107a imala razli\u010dite funkcije-koristila su se u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":49,"featured_media":6527,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[31],"tags":[],"class_list":["post-6525","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-gospodarska-povijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6525","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/49"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6525"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6525\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6544,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6525\/revisions\/6544"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6527"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6525"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6525"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6525"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}