{"id":6479,"date":"2026-11-14T19:45:20","date_gmt":"2026-11-14T18:45:20","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=6479"},"modified":"2026-11-14T19:45:21","modified_gmt":"2026-11-14T18:45:21","slug":"koncert-yutel-za-mir","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2026\/koncert-yutel-za-mir\/","title":{"rendered":"Koncert Yutel za mir"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dana 28. srpnja 1991. deseci tisu\u0107a ljudi okupili su se u sarajevskoj olimpijskoj dvorani Zetra i ispred nje kako bi javno izrazili protivljenje ratu. Na koncertu \u201eYutel za mir\u201c nastupili su neki od najpoznatijih jugoslavenskih glazbenika. Njihove izjave, snimljene tijekom koncerta, pokazuju koliko su se tada\u0161nja o\u010dekivanja razlikovala od onoga \u0161to je uslijedilo.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201ePitali su nas neki: \u2018Ima li smisla da sviramo i da pevamo dok se gine, puca i ratuje?\u2019 Pa \u0161ta mislite, ko je tu normalan? Da li oni koji ratuju ili oni koji pevaju? Neka oni prestanu da ratuju, a mi nikad ne\u0107emo da prestanemo da \u017eivimo kao ljudi.\u201c<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tim se rije\u010dima novinar Goran Mili\u0107 obratio publici okupljenoj 28. srpnja 1991. u sarajevskoj dvorani Zetra. Njegov govor bio je dio velikoga antiratnog koncerta koji je organiziran uz sudjelovanje televizije Yutel. U publici su bili ljudi iz razli\u010ditih dijelova Jugoslavije, a na pozornici su se izmjenjivali glazbenici, glumci, novinari i predstavnici gra\u0111anskih inicijativa.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U vrijeme odr\u017eavanja koncerta Jugoslavija je ve\u0107 bila zahva\u0107ena oru\u017eanim sukobima. Desetodnevni rat u Sloveniji zavr\u0161io je po\u010detkom srpnja, dok se u Hrvatskoj nasilje \u0161irilo, a broj poginulih i prognanih rastao. Politi\u010dka kriza, zapo\u010deta znatno ranije, razvijala se u okolnostima raspada saveznih institucija, suprotstavljenih nacionalnih politika i rastu\u0107e uloge oru\u017eanih snaga. Pitanje budu\u0107nosti zajedni\u010dke dr\u017eave sve se manje rje\u0161avalo politi\u010dkim pregovorima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ipak, mnogi su gra\u0111ani jo\u0161 vjerovali da je mogu\u0107e zaustaviti daljnje \u0161irenje rata. Koncert u Sarajevu bio je jedan od njihovih najmasovnijih javnih istupa.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Od jedne mirovne pjesme do velikog koncerta<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Yutel je po\u010deo emitirati program u listopadu 1990. godine, uz potporu savezne vlade premijera Ante Markovi\u0107a. Zami\u0161ljen je kao zajedni\u010dki jugoslavenski informativni program koji \u0107e gledateljima ponuditi vijesti iz svih republika. Program se proizvodio u Sarajevu, a njegov glavni urednik bio je Goran Mili\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Yutel je djelovao u trenutku kada su republi\u010dke televizije sve vi\u0161e razvijale vlastite informativne politike. Njegov program nije bio jednako dostupan u cijeloj Jugoslaviji. Pojedini televizijski centri emitirali su ga izravno, neki sa zaka\u0161njenjem, a drugi su ograni\u010davali njegovu dostupnost.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prema sje\u0107anju Yutelova novinara Milana Trivi\u0107a, jednog od inicijatora koncerta, po\u010detna ideja bila je znatno skromnija. Skupina sarajevskih glazbenika \u017eeljela je snimiti zajedni\u010dku pjesmu posve\u0107enu miru. Na njoj su, me\u0111u ostalima, radili u studiju glazbenika Brane Liki\u0107a u sarajevskom Domu mladih. Nadahnu\u0107e su prona\u0161li u velikim humanitarnim glazbenim okupljanjima, poput koncerata Live Aid iz 1985. godine. Trivi\u0107 je predlo\u017eio da Yutel pomogne u predstavljanju pjesme. Ideja se ubrzo pro\u0161irila na javni nastup u sredi\u0161tu Sarajeva, a zatim na veliki koncert s izvo\u0111a\u010dima iz razli\u010ditih jugoslavenskih republika.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Koncert je prvotno planiran na otvorenom prostoru. Zbog ki\u0161e je premje\u0161ten u olimpijsku dvoranu Zetra, izgra\u0111enu za Zimske olimpijske igre odr\u017eane 1984. godine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Procjene posje\u0107enosti razlikuju se. \u010cesto se navodi oko 30.000 ljudi u dvorani i jo\u0161 pribli\u017eno 50.000 izvan nje, dok neki izvori govore o vi\u0161e od 20.000 posjetitelja u samoj Zetri. Koliko je okupljenih doista bilo, nije pouzdano utvr\u0111eno. Razmjeri okupljanja ipak su bili iznimni.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Mili\u0107 je sa pozornice zahvalio publici na dolasku i posebno spomenuo \u201eonih 50.000 ljudi koji su pod ki\u0161obranima napolju i koji nas slu\u0161aju\u201c. Zatim je okupljene pozvao na minutu \u0161utnje za sve \u017ertve rata.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Koncert su vodili Goran Mili\u0107 i novinarka Gordana Su\u0161a. Izravno su ga prenosili Televizija Sarajevo i Televizija Skoplje, dok je u Beogradu prijenos omogu\u0107io Studio B. Ostali republi\u010dki televizijski centri nisu prihvatili njegovo emitiranje.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe loading=\"lazy\" title=\"Koncert Yutel za mir\" width=\"1290\" height=\"726\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/w4KXKYXgd0A?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" allowfullscreen><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Glazbenici izme\u0111u nade i neizvjesnosti<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na pozornici su se izmjenjivali Indexi, Ekatarina Velika (EKV), Crvena jabuka, Plavi orkestar, Dino Merlin, Hari Mata Hari, Bajaga i Instruktori, Regina i brojni drugi izvo\u0111a\u010di. Nastupili su i Goran Bregovi\u0107, Haris D\u017einovi\u0107 te Nele Karajli\u0107. Glumac Rade \u0160erbed\u017eija recitirao je pjesmu Tina Ujevi\u0107a \u201ePobratimstvo lica u svemiru\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Razli\u010diti glazbeni \u017eanrovi i izvo\u0111a\u010di privla\u010dili su publiku koja se dotad mo\u017eda nije okupljala na istim koncertima. Glazbenici su nastupali pred ljudima koji su ve\u0107 dijelili zajedni\u010dko iskustvo politi\u010dke krize, ali nisu jednako procjenjivali njezin mogu\u0107i zavr\u0161etak.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Hajrudin Hari Vare\u0161anovi\u0107, pjeva\u010d grupe Hari Mata Hari, u izjavi za televiziju izrazio je veliko o\u010dekivanje:<\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eOvo je prekretnica svega. Mislim da od ovog momenta lavina kre\u0107e u drugom smjeru. Ne prema zlu, nego prema dobru.\u201c<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Njegove rije\u010di pokazuju koliko je sna\u017eno bilo uvjerenje da bi masovno okupljanje moglo promijeniti dru\u0161tveno raspolo\u017eenje. Sama veli\u010dina koncerta davala je sudionicima osje\u0107aj da se protivljenje ratu mo\u017ee pretvoriti u organiziranu javnu akciju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sa\u0161a Lo\u0161i\u0107, pjeva\u010d Plavog orkestra, bio je oprezniji. Novinarka ga je pitala je li ljubav izme\u0111u istoka i zapada mogu\u0107a ili je rije\u010d o utopiji. Pitanje se nadovezivalo na poznatu pjesmu Plavog orkestra \u201eLjubi se istok i zapad\u201c, koja je u tada\u0161njim okolnostima dobila novo zna\u010denje.<\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eDa li je mogu\u0107e? Ja stvarno vi\u0161e ne znam, u ovoj zemlji je sve mogu\u0107e, ono. Kako su oni nas maltretirali dvije godine s ratom, tako \u0107emo mi njih s mirom.\u201c\u201c<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U toj izjavi primjetna je razlika izme\u0111u nade da \u0107e koncert utjecati na doga\u0111aje i svijesti da je za politi\u010dki u\u010dinak potrebno dugotrajnije djelovanje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sli\u010dno je razmi\u0161ljao Davor Su\u010di\u0107, poznatiji kao Sejo Sexon, \u010dlan Zabranjenog pu\u0161enja. Njegova izjava bila je konkretnija od op\u0107ih poziva na mir. Govorio je o potrebi da se mirovne inicijative organiziraju, da imaju operativno vodstvo, odr\u017eavaju konferencije za novinare i upu\u0107uju javne apele. Prema njegovim rije\u010dima, cilj je bio da ljudi i u drugim dijelovima zemlje mogu vidjeti \u201eda postoji alternativa ludilu\u201c. Su\u010di\u0107ev prijedlog pokazuje da su barem neki sudionici prepoznavali ograni\u010denja samoga koncerta. Glazba je mogla privu\u0107i velik broj ljudi, ali organizirano gra\u0111ansko djelovanje zahtijevalo je kontinuitet, koordinaciju i mogu\u0107nost obra\u0107anja javnosti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Davorin Popovi\u0107, pjeva\u010d sarajevske grupe Indexi, kratko je izrazio namjeru sudionika:<\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eMi \u017eelimo ovog trenutka da sprije\u010dimo ne\u0161to \u0161to je nagore kod nas.\u201c<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Mom\u010dilo Bajagi\u0107 Bajaga, koji je na koncert doputovao iz Beograda, na pitanje ho\u0107e li biti rata ili mira odgovorio je znatno suzdr\u017eanije:<\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201ePa ja sam optimista, ono, ne znam.\u201c<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U nekoliko rije\u010di sadr\u017eana je neizvjesnost karakteristi\u010dna za ljeto 1991. Nada u mir jo\u0161 je postojala, ali je bilo sve te\u017ee predvidjeti razvoj doga\u0111aja.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-4-3 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe loading=\"lazy\" title=\"Plavi orkestar &amp; Dr.Nele Karajlic - Hajde da ludujemo (28.07.1991.).mp4\" width=\"1290\" height=\"968\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/ai1TCAp0FGg?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" allowfullscreen><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">\u0160to je govorila publika?<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Televizijski prijenos uklju\u010divao je razgovore s ljudima u publici. Ti kratki intervjui danas su osobito zanimljivi jer otkrivaju kako su pojedinci razmi\u0161ljali o nacionalnoj pripadnosti, zajedni\u010dkom \u017eivotu i politi\u010dkim sukobima. Jednu je posjetiteljicu novinarka pitala ima li poruku za \u201eusijane glave\u201c. Odgovorila je da su one \u201eipak marionete u tu\u0111im rukama\u201c i da bi trebale biti svjesne toga \u201ejer se istorija ponavlja\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U drugom razgovoru novinarka je poku\u0161ala prikazati zajedni\u010dko sjedenje Srbina i Hrvata kao primjer su\u017eivota. Jedan od sugovornika odmah je reagirao:<\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201ePogodila si! Ja sam obadvoje.\u201c<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kada mu je novinarka poku\u0161ala predlo\u017eiti poruku o zajedni\u010dkom \u017eivotu razli\u010ditih naroda, odbio je unaprijed pripremljenu formulaciju: \u201eE nemoj mi ubacivati rije\u010di u usta, ej.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U nastavku ankete jedna se posjetiteljica izjasnila kao Jugoslavenka, dok je drugi sugovornik na pitanje o nacionalnosti odgovorio: \u201eNe znam.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Takvi odgovori pokazuju koliko su osobni identiteti bili raznoliki i koliko su se te\u0161ko uklapali u pojednostavljene nacionalne podjele koje su dominirale tada\u0161njim politi\u010dkim raspravama. U Jugoslaviji su \u017eivjeli ljudi koji su se poistovje\u0107ivali s jednom nacijom, pripadnici nacionalno mje\u0161ovitih obitelji, osobe s izra\u017eenim jugoslavenskim identitetom i oni kojima nacionalna pripadnost nije bila osobito va\u017ena.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Istodobno, te izjave ne mogu se smatrati reprezentativnim prikazom mi\u0161ljenja cjelokupnog stanovni\u0161tva. Televizijska ekipa razgovarala je s ljudima koji su do\u0161li na antiratni koncert. Njihovi odgovori govore o stavovima dijela tada\u0161nje javnosti i na\u010dinu na koji su sudionici predstavljali vlastite identitete.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na pozornici su se \u010duli i izravni pozivi na o\u010duvanje Jugoslavije. Predstavnik rudara obratio se dr\u017eavi rije\u010dima:<\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eSretno i budi ponosna \u0161to nas ima\u0161, gorda Jugoslavijo!\u201c<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Takve poruke pokazuju da su se na koncertu isprepletali protivljenje ratu i privr\u017eenost zajedni\u010dkoj dr\u017eavi. No, protivljenje oru\u017eanom nasilju nije nu\u017eno podrazumijevalo podr\u0161ku istom politi\u010dkom rje\u0161enju jugoslavenske krize. Bilo je mogu\u0107e istodobno zagovarati mir i razli\u010dito zami\u0161ljati budu\u0107e odnose izme\u0111u republika.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Poku\u0161aj organiziranja mirovnog pokreta<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na koncertu su sudjelovali i predstavnici studentskih organizacija. Jedan mladi\u0107 iz Crne Gore govorio je o inicijativi za osnivanje Studentske lige za mir. Objasnio je da je neposredno prije koncerta u Titogradu, dana\u0161njoj Podgorici, odr\u017ean sastanak na kojem su predstavnici studentskih organizacija iz razli\u010ditih dijelova Jugoslavije razgovarali o zajedni\u010dkom djelovanju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eMi smo inicirali osnivanje Studentske lige za mir\u201c, rekao je, navode\u0107i da su sudionici sastanka podr\u017eali inicijativu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Njegovo sudjelovanje pokazuje da koncert nije nastao izolirano od drugih gra\u0111anskih aktivnosti. Tijekom 1991. na prostoru Jugoslavije djelovale su skupine koje su organizirale antiratne skupove, prikupljale potpise i poku\u0161avale povezati gra\u0111ane iz razli\u010ditih sredina.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U Bosni i Hercegovini nakon sarajevskog koncerta odr\u017eavani su i drugi skupovi za mir, me\u0111u ostalim u Bosanskoj Gradi\u0161ci, Livnu, Konjicu i Banjoj Luci. Sli\u010dne inicijative nastavljene su u Srbiji. Veliki koncert za mir odr\u017ean je 31. kolovoza 1991. u Kragujevcu, a 22. travnja 1992., kada je rat ve\u0107 zahvatio Bosnu i Hercegovinu, u Beogradu je organiziran antiratni koncert \u201eNe ra\u010dunajte na nas\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ti doga\u0111aji pokazuju da je protivljenje ratu bilo javno prisutno i nakon sarajevskog okupljanja. Istodobno otvaraju pitanje koliko su mirovne organizacije mogle utjecati na politi\u010dke odluke, djelovanje vojske i oru\u017eanih skupina te na medije koji su sve vi\u0161e podupirali suprotstavljene nacionalne politike.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Deset mjeseci poslije<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nada izra\u017eena u Zetri nije se ostvarila. Tijekom druge polovice 1991. rat u Hrvatskoj nastavio se \u0161iriti, a 1992. oru\u017eani sukob zahvatio je Bosnu i Hercegovinu. Sarajevo je od travnja 1992. bilo pod opsadom koja je trajala gotovo \u010detiri godine. Olimpijska dvorana Zetra te\u0161ko je o\u0161te\u0107ena i izgorjela tijekom granatiranja u svibnju 1992. godine. Zgrada u kojoj su deseci tisu\u0107a ljudi prethodnog ljeta pjevali za mir postala je jedna od ratom uni\u0161tenih sarajevskih gra\u0111evina. Obnovljena je 1999. godine uz me\u0111unarodnu pomo\u0107.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1022\" height=\"642\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/1992-Zetra.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-6480\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/1992-Zetra.jpg 1022w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/1992-Zetra-300x188.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/1992-Zetra-767x482.jpg 767w\" sizes=\"auto, (max-width: 1022px) 100vw, 1022px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Zetra u plamenu<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Naknadna sje\u0107anja na koncert \u010desto su obilje\u017eena razo\u010daranjem. Sudionici su 1991. o\u010dekivali da bi masovnim javnim pritiskom mogli utjecati na politi\u010dka zbivanja. Nakon ratova ta su o\u010dekivanja promatrali iz druk\u010dije perspektive. Milan Trivi\u0107, jedan od organizatora, u razgovoru za BBC 2022. prisjetio se kako je sve do po\u010detka opsade Sarajeva vjerovao da se rat u gradu ne\u0107e dogoditi. Sli\u010dno su govorili i pojedini glazbenici te posjetitelji.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ipak, bilo bi pogre\u0161no koncert promatrati samo kroz ono \u0161to je uslijedilo. Njegovi sudionici nisu raspolagali znanjem koje imamo danas. U srpnju 1991. budu\u0107nost nije bila poznata, a politi\u010dki i dru\u0161tveni akteri razli\u010dito su procjenjivali mogu\u0107nosti za zaustavljanje nasilja. Koncert nam zato omogu\u0107uje da vidimo jedno od tada postoje\u0107ih raspolo\u017eenja: uvjerenje dijela gra\u0111ana da se rat mo\u017ee sprije\u010diti javnim okupljanjem, organiziranim djelovanjem i odbijanjem nacionalne mr\u017enje.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Sje\u0107anje na koncert<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Koncert \u201eYutel za mir\u201c sa\u010duvan je na televizijskim snimkama i fotografijama. Posebno mjesto imaju fotografije sarajevskog fotografa Milomira Kova\u010devi\u0107a Stra\u0161nog, koji je toga dana snimao okupljanje ljudi u gradu i u dvorani.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Njegove crno-bijele fotografije prikazuju publiku, zastave, transparente s mirovnim porukama i glazbenike na pozornici. U srpnju 2024. predstavljene su na izlo\u017ebi \u201eKoncert za mir, Zetra, 28. 7. 1991., Sarajevo\u201c u Bosanskom kulturnom centru, u sklopu festivala Ba\u0161\u010dar\u0161ijske no\u0107i.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">I televizijska snimka danas se mo\u017ee promatrati kao povijesni izvor. U njoj su zabilje\u017eene izjave ljudi koji jo\u0161 nisu znali \u0161to \u0107e se dogoditi tijekom sljede\u0107ih mjeseci. Optimisti\u010dne rije\u010di Harija Vare\u0161anovi\u0107a, Lo\u0161i\u0107ev poziv na nastavak mirovnih aktivnosti, Su\u010di\u0107evi prijedlozi za organiziranje gra\u0111ana i Bajagina neodlu\u010dnost pokazuju razli\u010dita o\u010dekivanja unutar istog javnog okupljanja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Masovna posje\u0107enost koncerta potvr\u0111uje da su antiratne inicijative mogle okupiti velik broj ljudi. Ona nam sama po sebi ne govori koliko je stanovnika Jugoslavije dijelilo njihove politi\u010dke stavove. Tako\u0111er ne mo\u017eemo znati koliko je sudionika kasnije ostalo privr\u017eeno porukama izre\u010denima u Zetri.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Posljednjih desetlje\u0107a koncert se \u010desto spominje kao jedan od posljednjih velikih zajedni\u010dkih kulturnih doga\u0111aja tijekom raspada Jugoslavije. Njegova posebnost proizlazi iz \u010dinjenice da su se na istom mjestu na\u0161li izvo\u0111a\u010di razli\u010ditih glazbenih generacija i \u017eanrova, televizijski novinari, gra\u0111anski aktivisti i velika publika, okupljeni oko javnog protivljenja ratu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na zavr\u0161etku koncerta izvo\u0111a\u010di su zajedni\u010dki otpjevali mirovnu pjesmu, a publici je ostala poruka koju je Goran Mili\u0107 izrekao na po\u010detku ve\u010deri: oni koji \u017eele pjevati i \u017eivjeti zajedno ne\u0107e prihvatiti rat kao jedinu mogu\u0107u budu\u0107nost.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U mjesecima koji su slijedili ta poruka nije sprije\u010dila nastavak oru\u017eanih sukoba. No televizijske snimke od 28. srpnja 1991. i dalje omogu\u0107uju da \u010dujemo \u0161to su glazbenici, studenti, rudari i posjetitelji koncerta tada govorili, \u010demu su se nadali i kakvu su budu\u0107nost \u017eeljeli.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Izvori i literatura<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Primarni izvor<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><em>Yutel za mir<\/em>, arhivska televizijska snimka koncerta u sarajevskoj Zetri, 28. srpnja 1991. Citirane izjave prenesene su prema dostavljenoj transkripciji, uz o\u010duvanje izvornoga jezi\u010dnog izraza govornika.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Sekundarni izvori<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Heritage, Timothy. \u201e<a href=\"https:\/\/www.latimes.com\/archives\/la-xpm-1990-12-02-mn-7913-story.html\">Yugoslav TV Network in Uphill Battle<\/a>\u201c. Reuters \/ <em>Los Angeles Times<\/em>, 2. prosinca 1990.<\/li>\n\n\n\n<li>Gligorijevi\u0107, Jovana. \u201e<a href=\"https:\/\/vreme.com\/vreme\/radosti-i-mracne-tajne\/\">Radosti i mra\u010dne tajne<\/a>\u201c. <em>Vreme<\/em>, 22. lipnja 2011.<\/li>\n\n\n\n<li>Dragojlo, Sa\u0161a. \u201e<a href=\"https:\/\/dwp-balkan.org\/bs\/projekat-zetra-secanja-na-jugoslovenski-rok-koncert-za-mir\/\">Projekat Zetra: Se\u0107anja na jugoslovenski rok koncert za mir<\/a>\u201c. BIRN \/ DWP-BALKAN, 2016.<\/li>\n\n\n\n<li>BBC News na srpskom. \u201e<a href=\"https:\/\/www.vijesti.me\/bbc\/600862\/koncerti-za-mir-u-sarajevu-kragujevcu-i-beogradu-koji-nisu-zaustavili-sukobe\">Koncerti za mir u Sarajevu, Kragujevcu i Beogradu koji nisu zaustavili sukobe<\/a>\u201c. 21. travnja 2022.<\/li>\n\n\n\n<li>Radiosarajevo.ba. \u201e<a href=\"https:\/\/radiosarajevo.ba\/metromahala\/kultura\/otvorena-izlozba-fotografija-milomira-kovacevica-strasnog-s-koncert-a-yutel-za-mir-iz-1991\/553936\">Otvorena izlo\u017eba fotografija Milomira Kova\u010devi\u0107a Stra\u0161nog s koncerta Yutel za mir iz 1991.<\/a>\u201c, 19. srpnja 2024.<\/li>\n\n\n\n<li>Grad Sarajevo \/ FENA. \u201e<a href=\"https:\/\/www.sarajevo.ba\/hr\/article\/8911\/na-danasnji-dan-prije-28-godina-zapaljena-dvorana-zetra\">Na dana\u0161nji dan prije 28 godina zapaljena dvorana Zetra<\/a>\u201c. 21. svibnja 2020.<\/li>\n<\/ul>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dana 28. srpnja 1991. deseci tisu\u0107a ljudi okupili su se u sarajevskoj olimpijskoj dvorani Zetra i ispred nje kako bi javno izrazili protivljenje ratu. Na koncertu \u201eYutel za mir\u201c nastupili su neki od najpoznatijih jugoslavenskih glazbenika. Njihove izjave, snimljene tijekom koncerta, pokazuju koliko su se tada\u0161nja o\u010dekivanja razlikovala od onoga \u0161to je uslijedilo.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":6482,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[38],"tags":[1513,502,1512],"class_list":["post-6479","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-javna-povijest","tag-goran-milic","tag-sarajevo","tag-yutel"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6479","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6479"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6479\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6483,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6479\/revisions\/6483"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6482"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6479"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6479"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6479"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}