{"id":6169,"date":"2026-11-11T20:38:16","date_gmt":"2026-11-11T19:38:16","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=6169"},"modified":"2026-11-11T20:38:19","modified_gmt":"2026-11-11T19:38:19","slug":"ante-starcevic-i-crkva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2026\/ante-starcevic-i-crkva\/","title":{"rendered":"Ante Star\u010devi\u0107 i Crkva"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ante Star\u010devi\u0107 (1823.\u20131896.) bio je katolik, zagovornik vjerske slobode i o\u0161tar kriti\u010dar politi\u010dkog djelovanja sve\u0107enstva. Protivio se svjetovnoj vlasti pape, tra\u017eio ograni\u010davanje crkvenog utjecaja na javne poslove i sukobljavao se s utjecajnim katoli\u010dkim dostojanstvenicima. Istodobno je branio pojedina tradicionalna katoli\u010dka stajali\u0161ta, a prema ateizmu je iskazivao nepovjerenje. Njegov odnos prema Crkvi bio je povezan s politi\u010dkim uvjerenjima oblikovanima u Hrvatskoj druge polovice 19. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U politi\u010dkom \u017eivotu Hrvatske tijekom 19. stolje\u0107a religija i politika bile su usko povezane. Katoli\u010dko sve\u0107enstvo imalo je znatan utjecaj na obrazovanje, kulturne ustanove i javno mi\u0161ljenje, a pojedini su crkveni dostojanstvenici aktivno sudjelovali u strana\u010dkim sukobima. \u0110akova\u010dki biskup Josip Juraj Strossmayer bio je jedan od najutjecajnijih predstavnika Narodne stranke. U takvim je okolnostima Ante Star\u010devi\u0107, ideolog i suosniva\u010d Stranke prava, razvio izrazito kriti\u010dan odnos prema politi\u010dkom djelovanju crkvene hijerarhije. Smatrao je da sve\u0107enstvo svojim autoritetom ne smije odre\u0111ivati politi\u010dke odluke naroda, osobito kada se njegovo djelovanje podudara s interesima habsbur\u0161kih vlasti ili politi\u010dkih stranaka kojima se protivio.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Star\u010devi\u0107eva kritika sve\u0107enstva zanimljiva je i zbog njegova obrazovanja. Odrastao je u katoli\u010dkom okru\u017eenju, a njegov stric \u0160ime Star\u010devi\u0107 bio je sve\u0107enik i jezikoslovac. Ante Star\u010devi\u0107 studirao je filozofiju u Zagrebu, potom teologiju u Senju, a 1846. doktorirao je filozofiju u Pe\u0161ti. Iako nije postao sve\u0107enik, religijska pitanja ostala su prisutna u njegovim politi\u010dkim razmi\u0161ljanjima. Prema historiografskoj analizi Tomislava Markusa, Star\u010devi\u0107 je zagovarao laicizaciju, odnosno odvajanje crkvenoga i dr\u017eavnoga podru\u010dja djelovanja, ali je zadr\u017eao vjerovanje u Boga i besmrtnost du\u0161e.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Vjerska sloboda i hrvatska nacionalna ideja<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Star\u010devi\u0107eva stajali\u0161ta o religiji bila su povezana s njegovim shva\u0107anjem nacije. Zastupao je politi\u010dko zajedni\u0161tvo pripadnika razli\u010ditih religija, smatraju\u0107i da vjeroispovijest ne smije odre\u0111ivati narodnu pripadnost. U <em>Naputku za prista\u0161e Stranke prava<\/em>, sastavljenom 1870. i objavljenom u prava\u0161kom tjedniku <em>Hervatska<\/em> 2. srpnja 1871., zapisao je:<\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eda vjera stvar du\u0161evnosti; da se po vjeri ne dijeli niti jedan narod\u201d<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U nastavku je zahtijevao slobodu vjere i odbacivao njezino prisilno nametanje. Smatrao je da sukobi izme\u0111u katolika, pravoslavaca i muslimana slabe mogu\u0107nost zajedni\u010dkog politi\u010dkog djelovanja, a koriste protivnicima hrvatske samostalnosti. Religijska pripadnost, prema njegovu shva\u0107anju, nije trebala odlu\u010divati o pripadnosti politi\u010dkom narodu niti ograni\u010davati prava pojedinca.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Takvo razumijevanje nacionalnog zajedni\u0161tva imalo je ozbiljna ograni\u010denja. Star\u010devi\u0107eva koncepcija hrvatske nacije obuhva\u0107ala je stanovni\u0161tvo mnogo \u0161irega prostora od dana\u0161nje Hrvatske. Bosanskohercegova\u010dke muslimane smatrao je dijelom hrvatskog naroda, a hrvatskim nacionalnim imenom obuhva\u0107ao je i mnoge pravoslavne stanovnike te slovensko stanovni\u0161tvo. Pritom je osporavao zasebnost srpskoga nacionalnog identiteta na podru\u010djima koja je smatrao hrvatskima. Njegova vjerska sno\u0161ljivost stoga je postojala unutar nacionalne ideologije koja je priznavala religijske razlike, ali istodobno odbacivala odre\u0111ene nacionalne identitete.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Povezivanje vjerske slobode i nacionalnog pitanja obja\u0161njava njegovu kritiku politi\u010dki aktivnog sve\u0107enstva. Star\u010devi\u0107 je dr\u017eao da sve\u0107enici mogu pridonositi moralnom \u017eivotu zajednice, ali da im vjerska slu\u017eba ne daje posebno pravo na odlu\u010divanje o dr\u017eavnim poslovima. Dio sve\u0107enstva optu\u017eivao je za iskori\u0161tavanje povjerenja vjernika, odr\u017eavanje politi\u010dke poslu\u0161nosti i za\u0161titu vlastitih povlastica. Posebno je napadao crkvene predstavnike povezane s Narodnom strankom, smatraju\u0107i njezinu politiku suradnje s Be\u010dom i Pe\u0161tom \u0161tetnom za hrvatske interese.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Star\u010devi\u0107 je zagovarao i promjene unutar crkvenih zajednica. Zauzimao se za sudjelovanje vjernika u izboru sve\u0107enika i biskupa te upravljanju crkvenom imovinom. Ipak, me\u0111u prava\u0161ima nije postojalo potpuno suglasje o ulozi sve\u0107enstva. Eugen Kvaternik, Star\u010devi\u0107ev suradnik i suosniva\u010d Stranke prava, smatrao je da sve\u0107enici imaju pravo djelovati i izvan crkve i \u0161kole, dok se Star\u010devi\u0107 zalagao za njihovo usredoto\u010divanje na vjersku slu\u017ebu. Prava\u0161ki odnos prema Crkvi zato nije bio jedinstven ni tijekom razdoblja njihove najbli\u017ee suradnje.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Papinska vlast, Strossmayer i crkveni utjecaj na dru\u0161tvo<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Europski doga\u0111aji 1870. godine otvorili su pitanja odnosa duhovne i politi\u010dke vlasti. U rujnu je talijanska vojska zauzela Rim, \u010dime je zavr\u0161ila svjetovna vladavina pape nad Papinskom Dr\u017eavom. Star\u010devi\u0107 je po\u010detkom 1871. o tome pisao u \u010dlancima <em>Rim i Taliani<\/em> i <em>Papa \u2013 vladar<\/em>. Smatrao je da je papinska svjetovna vlast \u0161tetila Katoli\u010dkoj crkvi jer je duhovni autoritet povezivala s politi\u010dkom vla\u0161\u0107u i teritorijalnim interesima. Istodobno je osudio talijansko vojno osvajanje Rima, dr\u017ee\u0107i da stanovni\u0161tvo nekog podru\u010dja mora imati pravo odlu\u010divati o svojoj politi\u010dkoj pripadnosti. Protivljenje papinskoj vlasti tako je povezivao s protivljenjem dr\u017eavnoj vlasti nametnutoj vojnom silom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rasprave o polo\u017eaju pape dodatno je potaknuo Prvi vatikanski koncil, odr\u017ean 1869. i 1870. godine. Jedno od najspornijih pitanja bilo je progla\u0161enje dogme o papinoj nezabludivosti, koja se odnosi na papino nau\u010davanje o vjeri i moralu pod posebno odre\u0111enim uvjetima. \u0110akova\u010dki biskup Josip Juraj Strossmayer protivio se njezinu progla\u0161enju i zastupao otvoreniji pristup drugim kr\u0161\u0107anskim zajednicama. Takvi su istupi izazvali o\u0161tre reakcije u prava\u0161kom tisku. Jasna Turkalj u istra\u017eivanju vjerske problematike tjednika <em>Hervatska<\/em> pokazuje da su Star\u010devi\u0107, Kvaternik i drugi suradnici lista sudjelovali u polemikama protiv Strossmayera, pri \u010demu je Kvaternik bio osobito o\u0161tar.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sukob sa Strossmayerom imao je politi\u010dku pozadinu. Biskup je podupirao ju\u017enoslavensku suradnju i politiku Narodne stranke, dok je Star\u010devi\u0107 zastupao hrvatsko dr\u017eavno pravo i odbacivao jugoslavensku nacionalnu koncepciju. Njihove su se razlike prenosile i na crkvena pitanja, a polemike su postajale \u017ee\u0161\u0107e tijekom 1871., osobito u vrijeme izbora za Hrvatski sabor. Star\u010devi\u0107, poznat po antiklerikalnim stavovima, kritizirao je Strossmayera i zbog njegovih teolo\u0161kih uvjerenja. Njegovo protivljenje politi\u010dkom autoritetu sve\u0107enstva o\u010dito nije odre\u0111ivalo sva njegova stajali\u0161ta o katoli\u010dkom nauku.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pitanje crkvenog utjecaja posebno se otvorilo u raspravama o obrazovanju. Tijekom 19. stolje\u0107a Katoli\u010dka crkva imala je znatne ovlasti u nadzoru nad \u0161kolama, a sekularizacija javnog \u0161kolstva bila je jedan od zahtjeva dijela u\u010diteljstva i liberalnih politi\u010dkih krugova. Prva op\u0107a hrvatska u\u010diteljska skup\u0161tina, odr\u017eana 1871., potaknula je raspravu o polo\u017eaju u\u010ditelja i \u0161kolskim reformama. Prava\u0161ki tjednik <em>Hervatska<\/em> podr\u017eavao je ograni\u010davanje crkvenog nadzora nad \u0161kolstvom, \u0161to je odgovaralo Star\u010devi\u0107evim politi\u010dkim shva\u0107anjima. Njegova kritika obrazovnog sustava imala je i nacionalni sadr\u017eaj jer je smatrao da \u0161kole trebaju pridonositi obrazovanju slobodnih gra\u0111ana, a ne odr\u017eavanju politi\u010dke podre\u0111enosti. Reforme su nastavljene za banovanja Ivana Ma\u017eurani\u0107a, kada je zakonom iz 1874. javno \u0161kolstvo u ve\u0107oj mjeri stavljeno pod dr\u017eavni nadzor.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Premda je zagovarao vjersku slobodu, Star\u010devi\u0107 nije prihva\u0107ao sve svjetonazore kao jednako pouzdanu osnovu dru\u0161tvenog \u017eivota. Prema analizi Tomislava Markusa, vjerovanje u Boga i besmrtnost du\u0161e smatrao je va\u017enim za moralnost pojedinca. Njegovo nepovjerenje prema ateistima bilo je toliko izra\u017eeno da je dr\u017eao kako ih ne bi trebalo prihva\u0107ati kao svjedoke. Takvo je stajali\u0161te te\u0161ko uskladiti sa suvremenim razumijevanjem slobode savjesti, koje obuhva\u0107a i pravo na nevjerovanje. Ipak, sli\u010dna su ograni\u010denja postojala i u dijelu europske liberalne misli. Star\u010devi\u0107evi pogledi povezivali su liberalne zahtjeve za ograni\u010davanjem crkvene politi\u010dke mo\u0107i s tradicionalnim religijskim shva\u0107anjima morala.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Osobna religioznost ostala je prisutna do kraja njegova \u017eivota. U oporuci sastavljenoj 26. srpnja 1895. Star\u010devi\u0107 je zatra\u017eio skroman sprovod, bez javnih po\u010dasti, glazbe, vijenaca i rasko\u0161nog lijesa. Istodobno je odredio da njegovo tijelo treba pokopati sve\u0107enik Rimokatoli\u010dke crkve prema njezinu obredu. Taj je zahtjev zapisao nakon desetlje\u0107a politi\u010dkih sukoba s dijelom katoli\u010dke hijerarhije. Njegova osobna vjera i protivljenje politi\u010dkom djelovanju Crkve ostali su odvojeni. Star\u010devi\u0107 je umro u Zagrebu 28. velja\u010de 1896., a pokopan je na groblju u \u0160estinama.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Izvori i literatura<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Primarni izvori<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Star\u010devi\u0107, Ante. \u201eNaputak za prista\u0161e Stranke prava\u201d. <em>Hervatska<\/em>, br. 27, 2. srpnja 1871. <a href=\"https:\/\/www.hsp.hr\/starcevicev-naputak-pristasama-1871\">Mre\u017eni prijepis<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Star\u010devi\u0107, Ante. \u201eRim i Taliani\u201d. <em>Hervatska<\/em>, 8. sije\u010dnja 1871.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Star\u010devi\u0107, Ante. \u201ePapa \u2013 vladar\u201d. <em>Hervatska<\/em>, 29. sije\u010dnja 1871.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Star\u010devi\u0107, Ante. \u201eOvo je moja oporuka\u201d. U: <em>Djela dra Ante Star\u010devi\u0107a<\/em>, knjiga III., <em>Znanstveno-politi\u010dke razprave 1894.\u20131896.<\/em>, pretisak 1995., str. 463\u2013464.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Historiografska literatura<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Turkalj, Jasna (2023). \u201eVjerska problematika u prava\u0161kom tjedniku Hervatska 1871. godine\u201d. <em>Povijesni prilozi<\/em>, 42(64), 317\u2013357. <a href=\"https:\/\/doi.org\/10.22586\/pp.v42i64.26080\">https:\/\/doi.org\/10.22586\/pp.v42i64.26080<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Markus, Tomislav (2009). \u201eDru\u0161tveni pogledi Ante Star\u010devi\u0107a\u201d. <em>\u010casopis za suvremenu povijest<\/em>, 41(3), 827\u2013848. <a href=\"https:\/\/hrcak.srce.hr\/57871\">https:\/\/hrcak.srce.hr\/57871<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Gross, Mirjana (2000). <em>Izvorno prava\u0161tvo: ideologija, agitacija, pokret<\/em>. Zagreb: Golden marketing.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Enciklopedijski izvori<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea. \u201eStar\u010devi\u0107, Ante\u201d. <em>Hrvatska enciklopedija<\/em>, mre\u017eno izdanje. <a href=\"https:\/\/enciklopedija.hr\/clanak\/starcevic-ante-1823-1896\">https:\/\/enciklopedija.hr\/clanak\/starcevic-ante-1823-1896<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea. \u201eStar\u010devi\u0107, Ante\u201d. <em>Hrvatski biografski leksikon<\/em>, mre\u017eno izdanje. <a href=\"https:\/\/hbl.lzmk.hr\/clanak\/starcevic-ante\">https:\/\/hbl.lzmk.hr\/clanak\/starcevic-ante<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Napomena o izvorima: Citirani ulomak iz Naputka naveden je prema mre\u017enom prijepisu. Star\u010devi\u0107evi \u010dlanci iz 1871. razmatrani su prema historiografskoj analizi Jasne Turkalj. Navod iz oporuke potvr\u0111en je prema objavljenom prijepisu s bibliografskom uputom na izdanje njegovih djela.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ante Star\u010devi\u0107 (1823.\u20131896.) bio je katolik, zagovornik vjerske slobode i o\u0161tar kriti\u010dar politi\u010dkog djelovanja sve\u0107enstva. Protivio se svjetovnoj vlasti pape, tra\u017eio ograni\u010davanje crkvenog utjecaja na javne poslove i sukobljavao se s utjecajnim katoli\u010dkim dostojanstvenicima. Istodobno je branio pojedina tradicionalna katoli\u010dka stajali\u0161ta, a prema ateizmu je iskazivao nepovjerenje. Njegov odnos prema Crkvi bio je povezan s [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":6170,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[29],"tags":[692,217],"class_list":["post-6169","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politicka-povijest","tag-ante-starcevic","tag-gimna3"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6169","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6169"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6169\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6171,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6169\/revisions\/6171"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6170"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6169"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6169"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6169"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}